Bošković: Crna Gora ima i domaće hibridne agresore koji izigravaju ulogu trojanskog konja

Crna Gora je od obnove nezavisnosti bila pod uticajem raznih hibridnih aktivnosti, koje su naročito bile intenzivne neposredno prije i za vrijeme najvažnijih političkih procesa u zemlji, poput parlamentarnih izbora u oktobru 2016. i pristupanja Crne Gore NATO savezu u junu 2017. godine. Sve ove aktivnosti dominantno su bile koncentrisane na politički, informacioni i sajber domen. S obzirom na to da je tekuća godina izborna, već smo svjedoci porasta malicioznih aktivnosti, u prvom redu dezinformacionih kampanja o raznim bitnim političkim, ekonomskim i društvenim temama, kojima se nastoje diskreditovati najviši politički zvaničnici i izazvati nemir i nesigurnost u javnosti, kao i sajber napadi na informacione sisteme državne administracije i sredstva javnog informisanja, kaže u intervjuu Dnevnim novinama ministar odbrane Predrag Bošković.

Boškovič ističe da u prilog takvom razvoju događaja govori i orkestrirana kampanja pokrenuta od strane određenog broja medija u zemlji, regionu i šire, u kojima se tendenciozno izvještava o nedavno usvojenom Zakonu o slobodi vjeroispovijesti i uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, koja ima za cilj destabilizaciju političke i bezbjednosne situacije u zemlji.

“Ono što Crnu Goru čini specifičnom i osjetljivom na ovakve udare u odnosu na neke druge države jeste što mi imamo pojedine hibridne agresore u okruženju i unutar naše države, oličene u političkim partijama, nevladinim organizacijama, vjerskim zajednicama i pojedincima koji dobrovoljno ili pod pritiskom izigravaju ulogu trojanskog konja u društvenom i političkom životu Crne Gore“, naglašava Bošković.

Dezinformacije, lažne vijesti… kao poluge tzv. hibridnog rata su i od najrazvijenijih država svijeta označene kao najveći bezbjednosni izazovi. Imamo li tehničkih i kadrovskih potencijala za borbu protiv ovakvih prijetnji?

BOŠKOVIĆ: Crna Gora je prepoznala potrebu za uspostavljanjem nacionalnog mehanizma odgovora na hibridne prijetnje, koji uključuje sve relevantne državne i društvene kapacitete i koji će biti spreman da anticipira i odgovori na buduće izazove. Pored aktivnosti na nacionalnom planu, intenzivirana je i saradnja sa međunarodnim saveznicima i partnerima. Crna Gora je u maju 2019. postala član Evropskog centra izvrsnosti za hibridne prijetnje u Helsinkiju. Riječ je o eminentnom međunarodnom ekspertskom tijelu koje se bavi proučavanjem hibridnih prijetnji, sa kojim za tekuću godinu planiramo realizovanje nekoliko specifično dizajniranih obuka, kojima će dodatno biti osposobljeni kadrovski kapaciteti za borbu protiv hibridnih prijetnji. NATO kontrahibridni tim za podršku, koji je posjetio Crnu Goru krajem novembra 2019. godine, pohvalio je napore i rezultate državnih institucija i dao određene preporuke u cilju podizanja nivoa otpornosti države i društva na hibridne prijetnje.

Usvajanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti izazvalo je žestoke, blago je reći neprimjerene reakcije ne samo SPC, nego i države Srbije…

BOŠKOVIĆ: Crna Gora kao demokratska država ima ustavnu, međunarodno-pravnu i istorijsku odgovornost da sva pitanja u vezi sa slobodom vjeroispovijesti uredi modernim zakonom, po najvišim međunarodnim standardima. Usvajanje novog zakona, koji će urediti korpus vjerskih prava i sloboda, a posebno položaj vjerskih zajednica i njihovih odnosa sa državom, u skladu sa ustavnim odredbama i pravnom tekovinom EU, bilo je neophodno. Njime je zamijenjen zakon iz 1977. godine, koji više ne odgovara ni vremenu, a ni prilikama. Novim Zakonom se prije svega utvrđuju važna pitanja kulturnog identiteta građanske Crne Gore: dokle dosežu prava i obaveze vjerskih zajednica, reguliše se procedura registracije, odnosno evidencije vjerskih zajednica i na jasan i transparentan način rješava pitanje državne imovine, što je u interesu svih građana Crne Gore. Na izborima smo dobili podršku i mandat građana da ovo pitanje, zajedno sa ostalim, riješimo u duhu očuvanja Ustavom zagarantovane građanske Crne Gore. Ovo jeste jako bitan trenutak za Crnu Goru i ona je izložena zastrašujućim napadima koji negiraju i njeno postojanje.

Koji su pravi razlozi ovakve kampanje?

BOŠKOVIĆ: Mislim da je prije svega druga igra u pitanju, jer sam Zakon je i demokratski i evropski i obezbjeđuje jednaka prava svima. Ta igra ogleda se u tome da se želi Crna Gora izbrisati sa mape nezavisnih država, što u egzaltiranim komentarima pojedinaca možemo i čuti i vidjeti. Takođe, prvi put imamo nedvosmisleno miješanje u unutrašnja pitanja u Crnoj Gori i od strane zvaničnog Beograda, jer su do sada njihove tajne želje uglavnom neformalno saopštavali njihovi tabloidi. Vlada Crne Gore uputila je nedvosmislen odgovor srpskim vlastima i svim ostalim subjektima koji pokušavaju nadvisiti Crnu Goru i njene institucije. A taj odgovor je jasan. Nikada više nećemo dozvoliti da nam drugi određuju prioritete i naše nacionalne interese, a pogotovo ne u svijetlu stvaranja Crne Gore kao građanske, multietničke, evropske i prosperitetne države. Dodajem da je u Crnoj Gori moguć dogovor o svakom pitanju, te da miješanje sa strane šteti svima. Premijer je uputio jasan poziv MCP da je sada vrijeme da se razgovara o temeljnom ugovoru koji će zaštititi prava MCP, na bazi Zakona koji je stupio na snagu.

U kojoj mjeri Crnoj Gori, s obzirom na pokušaje destabilizacije, pomaže činjenica da smo članica NATO?

BOŠKOVIĆ: U svakoj situaciji i u svim okolnostima članstvo Crne Gore u Sjevernoatlantskoj alijansi je samo i isključivo prednost. Članstvom u najjačem vojno-političkom savezu Crna Gora je zagarantovala teritorijalni integritet i suverenitet i samim tim svojim građanima dugoročno obezbijedila stabilnost kao preduslov društvenog, ekonomskog i svakog drugog prosperiteta.

Od 5. juna 2017. godine Crna Gora je u porodici najsavremenijih država današnjice, gdje se u skladu sa članom 5 Vašingtonskog ugovora napad na jednu saveznicu smatra napadom na cijelu Alijansu. Shodno tome, a u kontekstu bilo kakvih spoljašnjih bezbjednosnih izazova, Crnu Goru treba posmatrati kao sastavni i ravnopravan dio Alijanse.
Ako govorimo o hibridnim aktivnostima, kojima smo izloženi u posljednje vrijeme, Alijansa je, imajući u vidu kompleksnost prijetnji hibridnog karaktera, formirala timove koji su na raspolaganju saveznicama, a u cilju jačanja nacionalnih kapaciteta za suprotstavljanje hibridnim prijetnjama. Posvećenost Alijanse Crnoj Gori, kao i činjenica o ugroženosti naše zemlje od ovakvih prijetnji, ogleda se u tome da je takav jedan ekspertski tim upravo u Crnoj Gori bio angažovan prvi put.

Koje sve benefite je država već ostvarila članstvom u Alijansi?

BOŠKOVIĆ: Imajući u vidu kompleksna bezbjednosna dešavanja, priključenjem Sjevernoatlantskoj alijansi Crna Gora je trajno osigurala bezbjednost svojih građana, suverenitet i teritorijalni integritet. Naša zemlja postala je relevantan akter na međunarodnom planu, budući da ravnopravno, sa ostalih 28 saveznika, učestvuje u kreiranju globalnih politika, a daje i aktivan doprinos međunarodnom miru i stabilnosti kroz angažman pripadnika Vojske u misijama i operacijama. Članstvom u Alijansi značajno je unaprijeđena i saradnja sa saveznicama na planu odbrane, dok naša Vojska intenzivno radi na razvoju sposobnosti i kapaciteta u skladu sa NATO standardima. Članstvo u NATO nam je omogućilo i besplatnu zaštitu vazdušnog prostora.

Riječ je o misiji neborbenog karaktera, koja ne podrazumijeva stacioniranje vazduhoplova ili izgradnju objekata i baza u Crnoj Gori, i koju za naše potrebe vrše avioni grčkog i italijanskog vazduhoplovstva. Bez obzira na činjenicu da se prednosti članstva u najznačajnijoj mjeri odražavaju na sistem odbrane i Vojsku, biti dio evroatlantske porodice ima mnogo širi uticaj na čitavo društvo, uzmajući u obzir da zagarantovana stabilnost predstavlja polaznu osnovu za dinamičniji privredni, društveni i ekonomski razvoj zemlje. Učlanjenje u NATO, osim što je doprinijelo izgradnji imidža Crne Gore kao visokokvalitetne turističke destinacije, znatno je unaprijedilo percepciju crnogorskog turističkog brenda, što pokazuje i znatno veći broj ostvarenih noćenja, upravo iz zemlja članica NATO.

Nakon što je SAD odredila specijalnog izaslanika za Balkan, to će uraditi i EU. Šta to znači za region?

BOŠKOVIĆ: Imenovanje specijalnog izaslanika za Balkan od strane Sjedinjenih Američkih Država potvrda je konstantnog prisustva SAD u rješavanju pitanja Zapadnog Balkana. Imenovanje izaslanika za Zapadni Balkan od strane Evropske unije bi u velikoj mjeri doprinijelo boljem sagledavanju u Briselu aktuelne situacije u regionu. Ovakvi politički potezi idu u prilog svim zemljama koje se zalažu za stabilnost, progres i evropske integracije. Iako se u u prethodnom periodu pokazalo da, nažalost, proces proširenja nije bio glavna tema na agendi Evropske komisije, čvrsto vjerujem da će EU ostati naklonjena politici proširenja. Ovakvo moje ubjeđenje proizilazi iz činjenice da je Hrvatska preuzela predsjedavanje Evropskom unijom, a potom će Slovenija, države koje su zagovornici proširenja, što za region samo može značiti nastavak djelotvorne i vjerodostojne politike proširenja, kao i jačanje regionalne saradnje. Imajući u vidu činjenicu da je Zapadni Balkan bio i ostao pogodno tlo za prelamanje različitih interesa, nadam se da će koncept partnerstva prevladati kao evropski strateški interes.

Takođe, smatram da brzinu napredovanja ka EU u velikoj mjeri određuju same države, a pristupanje Evropskoj uniji ostaje za Crnu Goru glavna aspiracija i prioritet.

VCG je moderna mala armija sposobna da izvrši i najdelikatnije zadatke

Modernizaciji Vojske Crne Gore posvećena je bila velika pažnja tokom protekle tri godine. Jeste li zadovoljni ostvarenim rezultatima?

BOŠKOVIĆ: U prethodnom periodu predano smo radili na definisanju potrebnih vojnih kapaciteta i sposobnosti, kao i određivanju prioriteta u opremanju i modernizaciji. Fokus smo stavili na visoko obučenu i moderno opremljenu Vojsku Crne Gore, interoperabilnu sa snagama saveznika i partnera, koja je prisutna u misijama i operacijama pod vođstvom NATO, UN i EU, ali i spremna da pruži adekvatnu pomoć civilnom stanovništvu u vanrednim okolnostima, prilikom elementarnih nepogoda i sl. Nabavili smo tri srednja višenamjenska helikoptera Bell 412, koji su namijenjeni da se pored vojnih zadataka angažuju i za slučajeve civilne potrebe, kao što su traganje i spašavanje, medicinska evakuacija i gašenje požara. Ove godine planiramo nabavku četiri helikoptera tipa BELL 505, koji će u potpunosti zamijeniti postojeće helikoptere tipa Gazela, a služiće za svakodnevnu upotrebu, obuku pilota i tehničkog sastava, kao i za zadatke lakog transporta i taktičkog izviđanja. Nabavili smo i inžinjerijske mašine, uz pomoć kojih Vojska, pored obuke, vrši i pomoć stanovništvu kroz saniranje i izgradnju putne infrastrukture.

Planirana je i nabavka lakooklopnih patrolnih vozila…

BOŠKOVIĆ: Tako je. Nakon skoro 40 godina Vojska Crne Gore nabavlja i 67 novih lakooklopnih patrolnih vozila “Oshkosh”. Vozila će biti opremljena najsavremenijim daljinski upravljivim oružnim stanicama i drugim borbenim sistemima, zahvaljujući čemu će Vojska Crne Gore biti prepoznata ne samo u regionu, nego i šire, kao prva zemlja u Evropi koja će dobiti takvu vrstu borbenih sistema. Značajnu modernizaciju kopnenih snaga predstavlja i nabavka 20 novih “Toyota Hilux” terenskih vozila za potrebe logistike, donacija šest lakooklopnih vozila “Mercedes” iz Njemačke, kao i planiranih 80 transportnih kamiona i drugih specijalnih vozila, iz donacije Turske. Takođe, sa NATO saveznicima ugovoreno je ustupanje na korišćenje Crnoj Gori jednog 3D radara, čime će se dodatno unaprijediti suverenitet i bezbjednost crnogorskog vazdušnog saobraćaja. Sve ovo čini da se VCG danas prepoznaje kao jedna moderna mala armija sposobna da izvrši i najdelikatnije zadatke.

Samo integrisani u kolektivni sistem bezbjednosti možemo obezbijediti mir i stabinost regiona

Početak 2020. godine obilježilo je zatezanje odnosa SAD sa Iranom, što je dovelo do ivice sukoba na Bliskom istoku. Da li se ova dešavanja mogu reflektovati na naš region, koji je i dalje potencijalno žarište?

BOŠKOVIĆ: Iran već duži period promoviše politiku kreiranja i sponzorisanja konflikta u regionu Bliskog istoka. Sve članice NATO saveza, uključujući i Crnu Goru, jedinstvene su u osudi iranske potpore nizu različitih terorističkih organizacija, kao i raketnih napada Irana na američke i koalicione snage u Iraku. Nakon svih događaja, politika SAD trenutno je zauzela poziciju primjene odlučnih ekonomskih i političkih sankcija prema Iranu, uz pozivanje na deeskalaciju sukoba i smirivanje situacije, dok se u slučaju ugrožavanja bezbjednosti pripadnika koalicije i međunarodnih snaga u regionu neće suzdržavati od adekvatnog odgovora.

Uticaj na region?

BOŠKOVIĆ: Godinama je region Zapadnog Balkana percipiran kao turbulentno mjesto, na kojem su se prelamali razni interesi i dešavali konflikti koji su obilježili budućnost cijelog regiona, iako iskreno vjerujem da sve zemlje regiona dijele iste vrijednosti i imaju iste ciljeve, a to je mir i bezbjednost. U kontekstu Vašeg pitanja, Crna Gora se zalaže za uspostavljanje odnosa koji isključuju bilo koji vid neprijateljskih odnosa i tako će i ostati. Naši napori su usmjereni na evropske i evroatlantske integracije, kao osnovu regionalne bezbjednosti, kao i na produbljivanje bezbjednosne saradnje i razvijanje sposobnosti za angažovanje u zajedničkim mirovnim misijama. Bezbjednost svake zemlje u regionu ne može se posmatrati izolovano, zbog toga smo najveći promoteri politike otvorenih vrata NATO, jer samo integrisani u zajednički kolektivni sistem bezbjednosti našim budućim generacijama možemo obezbijediti dugoročniji mir i stabilnost regiona.