Dijalog o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti mora se obezbijediti u crnogorskoj državi i bilo bi najcjelishodnije da u njemu učestvuju svi kojih se ovaj zakon tiče, poručio je u intervjuu za Vikend novine sociolog profesor Ratko Božović.

On je dodao da se ne smije nijednog trenutka zaboraviti da je u pitanju sekularna država sa mješovitim identitetima niti to da su vjerske zajednice središta ravnopravnih i slobodnih vjernika, te da o crnogorskom Zakonu o slobodi vjeroispovijesti, ne može odlučivati srpski predsjednik.

Na pitanje da prokomentariše lavinu reakcija i napada na Crnu Goru kako od Srpske pravoslavne crkve, tako i od srpskih zvaničnika, intelektualaca, akademika, profesor Božović odgovara da je reakcija Srbije, zvanične i dijela opozije, u najvećoj mjeri afektivna, nabijena emocijama, te da “stoga takva reakcija ne ostavlja mjesta za racionalno mišljenje”.

“Najčešće se reaguje isključivim sudovima, da ne kažem presudama. Ponovo su jake riječi dominirale, uz osjećanje ugroženosti i prikraćenosti. A sve je to išlo u paketu sa klimom koja je posljednjih mjeseci bila naglašeno prisutna u iskazima političkih i državnih vrhovnika u smislu neodoljivog žala što je prethodna vlast omogućila Crnoj Gori da se odvoji i osamostali, a što, eksplicitno su tvrdili, sadašnja vlast nikada ne bi dozvolila. Kad se tome dodaju i sentimenti javnih ličnosti koji crnogorsku državnost vide kao privremenu i oročavaju na period vladavine Mila Đukanovića, eto atmosfere koja je stvorila euforične i prenaglašene reakcije”, kaže u intervjuu Vikend novinama prof. dr Božović.

On smatra da se malo ko u Srbiji udubljivao u smisao Zakona o slobodi vjeroispovijesti te da sve to ima veze sa izborima jer se u predizborno vrijeme uvijek podižu nacionalističke tenzije i politikantski marketing, dodavši da u odnosima Beograda i Podgorica očekuje još malo verbalnog prepucavanja i osvetničke isključivosti.

“Očekujem još malo verbalnog prepucavanja i osvetničke isključivosti. To je manje-više kompenzacija za prethodne i sadašnje jade. Vjerujem da će sve to stati kad bude jasno da je to prazna i uzaludna priča. Svakako će se neprestano bildovati politički mišići za unutrašnju upotrebu. I sigurno je da će blizina izbora raspaliti žar sukoba. Vjerujem da su u ovoj temi i u Crnoj Gori političke partije opozicije dobile novu priliku za sabiranje snaga i kor frontaciju sa vlašću. Što se Srbije tiče, u njoj je neprestano prisutna zaraćenost između vlasti i dijela opozicije ko je veći čuvar nacionalnog interesa i državnog identiteta, tako da je ova tema veoma podsticajna za populističku homogenizaciju”, rekao je Božović.

Kako je naveo živimo u vremenu kada pseudoistorija usmjerava druđtvene procese mnogo više nego istorijska fakta.

“Ovih dana možemo čuti dijametralno suprotne “istorijske istine”. To je bio razlog mnogih naših nesreća na ovim prostorima. Relativnost koja je uvedena u čitanje istorije stvorila je prostor za mnogo tragičnog mešetarenja i manipulisanja. To i ovog puta vidim kao okvir ove rasprave povodom Zakona i imovine. Ono što je civilizacijski važno je da pitanja koja reguliše ovaj zakon budu riješe| na pravedno i daleko od bilo kakve diskriminacije. U tom smislu, mislim da mogu ( biti od pomoći i vjerodostojni istoričari i najkompetenk tniji pravnici, oni koji poznaju najviše evropske standarde. Neizbježno je stoga i pravo ni po babu ni po stričevima. Što se dijaloga tiče mislim da se mora obezbijediti u crnogorskoj državi. Bilo bi najcjelishodnije i da u njemu učestvuju svi kojih se ovaj zakon tiče. Ne smije se nijednog trenutka zaboraviti daje u pitanju sekularna država sa mješovitim identitetima niti to da su vjerske zajednice središta ravnopravnih i slobodnih vjernika”, rekao je Božović.

Kada je u pitanju protest studenata Pravnog fakulteta, Božović je ocijenio da se Univerzitet u Srbiji rušio do temelja.

“Kad je crvenocrna koalicija izglasala ponižavajući zakon o univerzitetu 1999. godine i kad je zatražena lojalnost aktuelnoj vlasti svega jedan odsto pripadnika akademske četvrti nije na to pristalo. Univerzitet se rušio do temelja, a njeni graditelji mirno su to posmatrali kao da se to njih i ne tiče. Bilo je to moralno samoubistvo. A kupoprodaja ispita i diploma na Pravnom fakultetu u Kragujevcu značajan je doprinos univerziteta sveopštoj korupciji. Bila je to nezapamćena bruka! Univerzitet je urušavan najdrastičnije kad je na Pravnom fakultetu u Beogradu organizovana tribina, na kojoj se opravdavao zločin u Srebrenici i “junački” podvizi Ratka Mladića. Možda to danas nijesu oni isti studenti koji su se pojavili na toj sramnoj tribini, ali to je taj duh mrzilačke gluvoće i patološke isključivosti. Ipak, meni se čini da je bila u pitanju grupica ekstremista. Dio javnosti u Srbiji je uvijek bio nacionalistički pa samim tim i anticrnogorski. Nevjerovatno je da iz Srbije nikada nije iščilljelo osjećanje ugroženosti i nepravde kao i to da su svi protiv njih. Od toga se nisu nikada relaksirale ni političke ni većim dijelom intelektualne elite”, rekao je Božović.

Dodao je da je nekoliko mjeseci unazad stvarana osvetnička i netolrantna atmosfera zbog crnogorskog odvajanja, koja je dolazila iz samog vrha.

“Nekoliko mjeseci unazad, kao što sam već rekao, stvarana je osvetnička i netolerantna atmosfera zbog crnogorskog odvajanja. To je dolazilo sa samog vrha političke nomenklature, od prvog njenog čovjeka. Smatrao sam da svako miješanje sa strane ugrožava mir u Crnoj Gori i da nije dobro došao. Nijesam imao nikakvih problema osim što sam doznao da sam ustaša. profesora, pisaca, reditelja, glumaca, muzičara, novinara… (kako su naveli u apelu) koji konstatuju da se donošenjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti “direktno krši sloboda vjeroispovijesti i pravo na imovinu eparhija Srpske pravoslavne crkve na teritoriji Crne Gore”. Moje mišljenje je da je izlaz iz ove situacije svakako dijalog unutar Crne Gore, ali i dijalog na relaciji zvanična Podgorica i zvanični Beograd. Prava je šteta što taj dijalog i ranije nije ostvaren”, zaključio je Božović.