Video
Predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović nastavio je posjetu Sjedinjenim Američkim Državama učešćem na panelu: „Zapadni Balkan: Kako prevazići prepreke na putu do Evropskoj uniji“ u organizaciji Transatlantske mreže lidera. Komentarišući slučajeve “Atlas” i “Koverta”, optužbe na račun koalicionog partnera DPS-a, Brajović je poručio da ne želi da se bavi poslovima drugih grana vlasti.
“Ne bih ocijenio da Crnu Goru drma takva afera, ali je vrlo prisutno u medijima i postoji veliko interesovanje svih kojim će tokom to da ide. Zaista nijesam neko ko želi da se bavi poslovima drugih organa vlasti i ne želim da komentarišem nešto što je kao postupak počelo. Kao što znate državno tužilaštvo je krenulo u postupak, određene osobe su uhapšene, protiv određenih se vodi postupak, sačekaćemo da vidimo rezultat tužilačke istrage. Odmah čim sam dobio zahtjev zakazao sam sjednicu za 21. februar i vidjećemo šta će ona donijeti”, kazao je Brajović za Glas amerike.
Vanredna sjednica Skupštine Crne Gore, na kojoj će se raspravljati o prijedlogu zaključaka povodom afere “Koverta”, biće održana 21. februara, na osnovu zahtjeva 28 opozicionih poslanika.
Brajović je prilikom razgovora sa američkim zvaničnicima kazao da Crna Gora nikada nije imala dileme kojem sistemu vrijednosti pripada.
“Jasno smo trasirali put kojim želimo da idemo. Odredili smo ciljeve kojima težimo – članstvo u NATO i EU. Ostvarili smo vidljivi napredak za trinaest godina od obnove državnosti. Od svih država kandidata najviše smo odmakli u pregovorima i očekujemo da postanemo prva sljedeća članica Evropske unije. Zemlje Zapadnog Balkana uz podršku Sjedinjenih Američkih Država i EU, moraju institucionalno i ekonomski ojačati kao bi razvili instrumente za odvraćanje i odbranu od negativnog uticaja pojedinih država koje ne dijele iste vrijednosti”, saopštio je Brajović.
Od velikog značaja je i uloga SAD, kao, što je rekao, dokazanih prijatelja Zapadnog Balkana da pažnju Vašingtona držite i na naš region.
“SAD moraju ostati prisutne u regionu – ne da rješavaju probleme umjesto nas, već da pokažu da su zainteresovane za budućnost regiona u EU i NATO, gdje sve države Zapadnog Balkana prirodno pripadaju”, istakao je, između ostalog, Brajović.
Odvojeni sastanci koje je imao sa članicom Kongresa Šili Pingre i kongresmenom Majkom Galagerom bili su prilika da se još jednom naglasi značaj američko-crnogorskog partnerstva i daljeg jačanja prijateljskih odnosa i saradnje između dvije zemlje posebno na ekonomskom planu, saopšteno je iz Skupštine.
{youtube}Qp-QVoexEvw{/youtube}
Članica kongresa i kopredsjedavajuća Crnogorskim kokusom u Kongresu Pingre istakla je da Crna Gora ima snažnu podršku u Kongresu da istraje u jačanju demokratije, kao i na svom putu do članstva u EU.
Kongresmen Galager koji je član delegacije Kongresa pri PS NATO, naglasio je značaj daljeg jačanja evroatlantskog partnerstva, koje on snažno podržava.
Predsjednik Skupštine razgovarao je na okruglom stolu sa višim ekspertima Atlantskog savjeta kojim je predsjedavao izvršni potpredsjednik te organizacije Dejmon Vilson o aktuelnom političkom trenutku u Crnoj Gori i situaciji na Zapadnom Balkanu.
Preporučeno
Predsjednik Brajović je posebno istakao posvećenost naše zemlje evroatlantskim vrijednostima i činjenicu da je Crna Gora svojim djelovanjem pokazala da je pouzdan i kredibilan partner, navedeno je u saopštenju.
“Naglašavajući važnost daljeg proširenja EU predstavio je napredak Crne Gore u procesu evropske integracije pri čemu je kazao da se naša država već ponaša kao članica Unije, imajući u vidu potpunu usaglašenost naše vanjske politike sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU”, dodaje se u saopštenju.
Predsjednik Ivan Brajović i potpredsjednik Skupštine Branimir Gvozdenoviću čestvovali su na 67. nacionalnom molitvenom doručku koji se tradicionalno održava uz učešće predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, a koji je i ove godine okupio veliki broj američkih i svjetskih zvaničnika.
Boravak u Vašingtonu predsjednik Brajović zaključio je učešćem u programu Glasa amerike nakon čega će u Njujorku imati razgovor sa predsjednicom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija Marijom Espinozom i susret sa predstavnicima udruženja crnogorskih iseljenika.
