Video
Radno tijelo koje će se baviti izbornim zakonodavstvom biće formirano, bez obzira na to da li će u njemu od početka participirati sve parlamentarne partije – kazao je u intervjuu Pobjedi Ivan Brajović, predsjednik Skupštine Crne Gore.
Preporučeno
On je poručio da se pripremne aktivnosti na formiranju skupštinskog tijela odvijaju u dobroj i konstruktivnoj atmosferi, bez obzira na političke razlike i neslaganja u nekim segmentima.
POBJEDA: Očekujete li da će Demokrate i Ura, koji najavljuju da neće učestvovati u budućoj radnoj grupi, ipak biti dio nje?
BRAJOVIĆ: Mislim da je svima stalo da doprinesu da naredne izbore organizujemo u još boljem izbornom ambijentu. Naši razgovori nijesu usmjereni na to ko neće učestvovati u radu skupštinskog tijela, već na to ko treba i sa kojim pravima i ovlašćenjima da učestvuje. Preovladava stav da će pravo glasa imati poslanici, a pravo učešća akademska zajednica, referentne NVO i svi koji stručnim kapacitetima i znanjem mogu da pomognu. Očekujem da će preostalih devet poslanika – Demokrate i Ura, kao predstavnici svojih glasača u Skupštini, prepoznati interes i pronaći mjesto u tom procesu. Uvjeren sam da zahtjevni zadaci koji se nameću u ovoj fazi demokratizacije našeg društva iziskuju odbacivanje isključivosti, spremnost na kompromis i postojanje političke vizije u interesu postizanja rezultata na opšte dobro. Smatram da ovo treba da se odnosi na sve učesnike procesa.
POBJEDA: Evropski komesar Johanes Han pozvao je, takođe, sve partije da učestvuju u tom radnom tijelu…
BRAJOVIĆ: Postoji opšte saglasje da svi politički akteri treba da daju svoj doprinos izmjenama izbornog zakonodavnog okvira. To nalaže odgovornost prije svega prema građanima koji su nas birali, ali i elementarna politička kultura. To je stav i vladajuće većine u Skupštini Crne Gore i mene kao njenog predsjednika. U diskusiji na Kolegijumu, koji radi na stvaranju preduslova za formiranje ovog skupštinskog tijela, značajan doprinos daju i opozicioni DF i SDP preko poslaničkih klubova, a raspoloženje postoji i u drugim parlamentarnim partijama sa kojima ću razgovarati u četvrtak. I sa najviših evropskih adresa i od njihovih predstavnika u Crnoj Gori dobijamo podršku za počete procese usaglašavanja početnih stavova. Mi razgovaramo o ponuđenim planovima, inicijativama, razmjenjujemo viđenja i vjerujem da će se konačno uključiti i oni koji su veoma glasni u zahtjevima da se radi na izbornom ambijentu.
POBJEDA: Kazali ste da na Kolegijumu preovladava stav da to radno tijelo treba da bude formirano u Skupštini, ali da to, ipak, nije konačan stav. Kakvo je Vaše mišljenje o tome?
BRAJOVIĆ: Nijednog trenutka nijesam razmišljao o formiranju i radu tog tijela van Skupštine, ma kakvu formu i naziv ono imalo. Skupština je jedino mjesto gdje se na zakonski i legitiman način debatuje, donose odluke i glasa o izbornom i drugom zakonodavstvu. U diskusiji o tome da li će plenum ili Kolegijum donijeti odluku o formiranju radnog tijela, stava sam da o tome treba da se izjasne svi poslanici.
POBJEDA: Kada radna grupa završi posao, šta je garant da oni koji gube izbore priznaju rezultate?
BRAJOVIĆ: Nikakve garancije u našem političkom životu, nažalost, nema. U tom smislu bih podsjetio na 2016. kada je formirana Vlada izbornog povjerenja sa učešćem opozicionih partija i vođenjem ministarstava i drugih inistitucija koje su oni smatrali ključnim za sprovođenje fer i demokratskih izbora. Stotine ljudi iz opozicionih partija tada su dobili radna mjesta u Vladi, državnim organima i lokalnim samoupravama, kako bi po njihovim kriterijumima doveli stvari u red i kontrolisali izborni proces.
Sve im je to omogućeno i na kraju, kad su izgubili izbore, sve je bilo uzalud. Onda su ušli u period bojkota, koji se sada polako završava. Vjerujem da smo tokom ove dvije godine svi nešto naučili, da je ukupna politička svijest zrelija, da smo se kao društvo popeli nekoliko stepenika više. Utoliko prije očekujem, a razgovori na Kolegijumu ohrabruju, da ćemo svi posvećeno raditi na tome da rezultati sljedećih izbora budu prihvaćeni od svih. Precizno definisan mandat budućeg skupštinskog tijela sa dobro postavljenom organizacionom strukturom i jasnim ovlašćenjima, obezbijediće visok stepen političkog saglasja.
POBJEDA: Vlada je odlučila da ponudi crnogorske aerodrome na koncesiju. Socijaldemokrate su već saopštile da su protiv toga. Ako, ipak, dođe do realizacije ovog posla, što će biti naredni potez Vaše partije?
BRAJOVIĆ: Do sada ponuđena koncesiona dokumenta su, po našim analizama, nezakonita i neprecizna po više osnova – Zakonu o koncesijama, Zakonu o državnoj imovini, Zakonu o radu, Zakonu o vazdušnom saobraćaju, Pravilniku o bližim uslovima za izdavanje sertifikata operatoru aerodroma i dr.
Vjerujem da Vlada neće razmatrati takva dokumenta. Uz to, navedeni ponuđeni aranžman je nepovoljan, ekonomski neopravdan i sadrži elemente koji ga mogu činiti štetnim po državne interese. Kao što znate, Socijaldemokrate su jedina partija koja je napravila konkretnu finansijsku analizu alternativnog modela u odnosu na ponuđeni od Ministarstva saobraćaja i pomorstva, a to je da aerodromi sami uzmu kredit i investiraju više od sto miliona eura u unapređenje infrastrukturnih, odnosno poslovnih performansi.
Dok je ovakva ponuda Ministarstva na stolu, mi smo ubijeđeni da je model koji mi predlažemo daleko bolji po državu, odnosno njene građane. U krajnjem, nijesu apriori Socijaldemokrate protiv bilo kojeg modela, jer bi to bio odraz površnosti, neozbiljnosti i neodgovornosti, ali smo beskompromisni u odluci da podržimo samo onaj koji građanima Crne Gore obezbjeđuje veću društveno-ekonomsku korist. Zato smo jasno saopštili da ćemo kroz javnu raspravu i u direktnom kontaktu sa Vladom pokušati da ubijedimo koalicione partnere, kao i manji dio javnosti koji podržava ponuđeni model koncesije, da prihvate naše argumente.
POBJEDA: Mogu li odnosi SD-a sa većim koalicionim partnerom zbog tog pitanja ostati trajno poremećeni, odnosno može li doći do raspada koalicije?
BRAJOVIĆ: Mi smo dva različita samostalna politička subjekta sa svojim programima, stavovima, odlukama i prijedlozima rješenja za pojedina pitanja. Bez obzira na visok stepen
slaganja o važnim državnim pitanjima, nerijetko postoje i značajna mimoilaženja, od kojih neka zainteresuju javnost upravo na način kako ste me pitali.
Naše viđenje dalje ekonomske održivosti i razvoja nameće nam obavezu da sada javno i argumentovano reagujemo, a zdravo koaliciono partnerstvo podrazumijeva između ostalog i sučeljavanje argumenata na mjestima gdje se donose odluke od najveće koristi za državu. Vidjećemo kakva će konačna odluka vezano za aerodrome biti donijeta, pa ćemo u skladu sa tim iznijeti i partijski stav.
