Video
Uvjeren sam da zahtjevi žena za povećanu političku participaciju, veću ekonomsku nezavisnost i punu zaštitu od svake vrste nasilja nikada nijesu samo zahtjevi žena, to su zahtjevi i obaveze svakog savremenog društva, poručio je predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović na Desetom zasijedanju „Ženskog parlamenta“.
Preporučeno
“Siguran sam da nijesam u manjini u Crnoj Gori kad kažem da žene nikada ne nazivam drugim nego drugačijim polom. Jer ne postoji nijedan razlog, ni antropološki, ni psihološki, ni fizički, zašto bi na bilo kojoj skali bile drugi, osim diskriminacionih i taštih razloga, odnosno predrasuda i šovinizma, koji bi u XXI vijeku trebalo da budu prošlost. Taj drugačiji pol, kako u Crnoj Gori, tako i u istoriji civilizacije sigurno ima najviše ožiljaka od povreda koje su im namijenile istorija i tradicija. Ali, ti ožiljci su, uprkos uslovima i položaju, vremenom evoluirali u najznamenitije vrline razboritosti, posvećenosti, odanosti i preduzimljivosti. Deseto zasijedanje Ženskog parlamenta u Skupštini Crne Gore održava se ne u susret, već upravo obilježavajući važan datum – Međunarodni dan žena. Čini se da često zaboravljamo što taj dan simbolizuje i zašto je ustanovljen i da moramo biti svjesni da su mnogi zahtjevi ženskog pokretau velikoj mjeri i danas aktuelni”, rekao je Brajović.
Vjerujem da su žene u Crnoj Gori nezasluženo tek sredinom prošlog vijeka ostvarile ono što im pripada oduvijek, a to su pravo glasa, pravo na školovanje i ostvarivanje ekonomske, a time i svake druge nezavisnosti, poručuje predsjednik parlamenta.
“Uvjeren sam da zahtjevi žena za povećanu političku participaciju, veću ekonomsku nezavisnost i punu zaštitu od svake vrste nasilja nikada nijesu samo zahtjevi žena, to su zahtjevi i obaveze svakog savremenog društva. I zato je ovaj dan simbol vjekovne borbe žena za punu ravnopravnost. Iznad svega, simbol je ženskog glasa koji se nije dovoljno čuo, a vrlo često je bio i gušen. Proslavljajući ovaj dan, slavimo i antifašistički karakter Crne Gore, jer je upravo ženski pokret oličen u Antifašističkom frontu ženatokom, a naročito nakon Drugog svjetskog rata, bio dio globalnog talasa emancipacije žena u Crnoj Gori i Jugoslaviji. Ovaj je pokret omogućio da žene naprave ogroman korak naprijed u sopstvenom i društvenom razvoju i progresu, dajući novom vremenu novi senzibilitet. Ovaj je pokret u punom kapacitetu doprinio izgradnji Crne Gore i Jugoslavije u vrjednosnom, kulturološkom i svakom drugom smislu”, kaže on.
Tema ovog zasijedanja dominantno je usmjerena na Rezoluciju o pravima žena na Zapadnom Balkanu, koju je na inicijativu jedne socijaldemokratkinje , poslanice Evropskog parlamenta Biljane Borzan, usvojio Odbor za prava žena i jednakost polova tog parlamenta, dodaje Brajović.
“Raduje me što se u samoj Rezoluciji, u dijelu koji se odnosi na Crnu Goru, prepoznaju zakonodavne aktivnosti i doprinos koji ovaj dom na čijem sam čelu u kontinuitetu daje, kako bi žene bile zastupljenije na pozicijama odlučivanja. Vrijednosti jednakosti, slobode, solidarnosti, ravnopravnosti moraju biti utkane u sve politike koje kreiramo, jer jedino tako možemo biti sigurni da ćemo imati društvo u kojem su u punoj mjeri iskorišćeni potencijali svih njegovih segmenata. Naši zajednički napori moraju obezbijediti aktivno učešće žena u društveno-političkim dešavanjima i planiranim reformskim procesima. Jer, suštinski, sve se vraća na prvi preduslov, a to je ravnopravnost i sloboda u zajednici. Žene moraju biti prisutne na mjestima odlučivanja, tamo gdje se kreiraju politike koje utiču na sve životne segmente. Uvijek kada sam u prilici da govorim o ovoj temi, ističem da je nesporno da je Crna Gora država koja pokazuje hrabrost i volju da donosi odgovorne odluke, ima jasan pravac razvoja i reformiše se u kontinuitetu. U ovom segmentu uradili smo veliki dio posla. Zahvaljujući kvalitetnim normama u zakonskim rješenjima, imamo 23,5% žena u parlamentu što predstavlja do sada najveći procenat”, kaže Brajović.
Isto tako, Crna Gora je pokazala da permanentno evoluira u društvenom, političkom i ekonomskom smislu i da umije da prepozna kada treba da se prilagođava postojećim okolnostima kako je događaji ne bi sustizali i prestizali, dodaje on.
“Zato mi je veoma drago što sam bio prvi lider jedne partije koji je bio u prilici da da punu podršku zahtjevu Ženske političke mreže da na listama bude najmanje 40% manje zastupljenog pola. Ovaj zahtjev žena iz 16 partija je podržao i najveći broj lidera parlamentarnih partija. Očekujem da će se to na najbolji mogući način i pokazati i prilikom glasanja za izborni zakon. Mi već na lokalnom nivou imamo primjere parlamenata gdje je ovaj procenat gotovo postignut i uvjeren sam da je to dobar putokaz za državni nivo. Zato je važno da svi zajedno, bilo da smo vlast ili opozicija, preuzimamo odgovornost i učestvujemo u kreiranju ovako važnih sistemskih zakona, dijalogom, dogovorom unutar ovog doma, jer je to jedini način da osiguramo da sva ona predložena rješenja koja nudimo budu uvažena, razmotrena i normativno definisana. Kao što pažljivo slušam i uvažavam mnoge vaninstitucionalne inicijative, dužnost mi je da podsjetim na činjenicu da su institucije sistema one koje procesuiraju i verifikuju zahtjeve pojedinaca ili društvenih grupa. Istorija civilizacije i napretka do sada nije izmislila demokratskiji i napredniji sistem. Država Crna Gora ulaže permanentne napore za unaprjeđenje svojih mladih institucija. Uprkos tome što često prepoznamo pokušaje zloupotrebe ranjivosti tih institucija, otvoreni smo da prihvatimo sve dobronamjerne prijedloge i inicijative. Ali, poštovanje države i demokratskih dostignuća moramo pokazati razgovorom u okviru institucija.Poštovane učesnice Desetog zasijedanja Ženskog parlamenta, sa radošću ću se odazvati svakom vašem pozivu, kao što ću sa odgovornošću razmotriti vaše inicijative. Na to me obavezuje moje duboko poštovanje prema vama, kao i prema svemu što je ženski pokret do sada učinio za civilizacijski napredak”, kazao je Brajović na sjednici.
