Video
Na isti izazov ukazao je i izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec u svom poslednjem izvještaju, predstavljenom početkom ove sedmice, naglašavajući potrebu za profesionalizacijom javne uprave i zapošljavanjem zasnovanim na stvarnim potrebama institucija.
U najnovijem izvještaju, koji je Evropski parlament usvojio ove sedmice, još jednom se potcrtava problem na koji se ukazuje decenijama, a koji nijedna vlast do sada nije imala volje – ili hrabrosti – da riješi. Naime, u dokumentu koji je predstavio Šarec konstatuje se da je Evropski parlament zabrinut zbog kontinuiranog zapošljavanja velikih razmjera u javnoj upravi. Kako se navodi u izvještaju, u državnoj administraciji se otvaraju nova radna mjesta, a da pritom ne postoji kriterijumi i jasne procjene potrebe. Time se, kako ukazuju, podrivaju principi zapošljavanja na osnovu načela meritokratije i profesionalizacije, te pozivaju na dalju depolitizaciju imenovanja na visoke pozicije u okviru javnog sektora, kao i na uvođenje jasnih mehanizama ocjenjivanja na osnovu učinka i kontinuiteta stručnosti.
Direktorica NVO Akcija za socijalnu pravdu (ASP) Ines Mrdović smatra da partije ne žele da rizikuju sa smanjenjem broja zaposlenih jer bi zbog toga mogle da izgube sigurne glasove na izborima, a tom računicom vode se sve vlasti u prethodnih deceniju i po.
,,Ono što je sada nesporno jeste da partijama ne odgovara da se smanjuje broj zaposlenih u javnom sektoru upravo iz razloga što to donosi političke prednosti na izborima. Toga su svjesni svi, još od one čuvene krilatice ‘jedan zaposleni – četiri glasa’, koju je svojevremeno patentirala Demokratska partija socijalista, a kasnije vlasti nijesu htjele da se odriču ove koristi”, kazala je Mrdović za ,,Dan“.
Mrdović, Foto: Printscreen/ Dan
Upitana da li proces pristupanja Evropskoj uniji može biti dovoljno jak mehanizam pritiska da vlast konačno krene sa optimizacijom u državnom sektoru, kaže da će se administracija najvjerovatnije rasteretiti onda kada postanemo dio Evropske unije.
,,Kada postanemo dio EU, a za naše građane se budu otvarale nove mogućnosti, treba očekivati da će praksa partijskih zapošljavanja gubiti na zamahu, ali ne treba biti potpuni optimista i vjerovati da će ona nestati, jer će za tako nešto trebati još poprilično godina. Članstvom u EU otvoriće se prostor da Vlada koja tada bude upravljala zemljom iskoristi odlazak dijela ljudi iz javne uprave ka briselskoj administraciji i drugim evropskim zemljama za smanjenje preglomazne javne uprave. Shodno sadašnjem tempu priključivanja EU, odnosno činjenici da radna grupa radi na ugovoru o pristupanju, a vrlo brzo se očekuje da Brisel izradi finansijski paket za Crnu Goru i da djeluje na budžet EU projektujući ga i na nas, a ukoliko ne bude nekih vanrednih okolnosti, realno je da 2028. godine postanemo članica EU. Da li će tadašnja Vlada pokazati spremnost da se po ulasku u EU iskoristi ta situacija i smanji broj uposlenih u javnom sektoru vrijeme će pokazati”, zaključila je naša sagovornica.
Rasterećenje administracije biće skupo
Direktorica ASP-a podsjeća da je problem preglomazne državne administracije prisutan i na centralnom i na lokalnom nivou, na šta se ukazuje još od 2010. godine.
Preporučeno
,,O ovom problemu govori se deceniju i po, ali se ništa realno ne preduzima. Rješavanje zahtijeva značajan novac za isplate otpremnina. Ovo iz razloga što uposlene u javnom sektoru štite mnogo kvalitetniji kolektivni ugovori od onih u privatnom sektoru. Koja vlada će ovo pitanje staviti na vrh svoje agende i da li će to biti pod pritiskom Brisela, u ovom času je teško procijeniti”, kazala je Mrdović.
