U intervjuu za portal Standard, iz MRZS su se osvrnuli na uključenost ranjivih grupa na tržište rada u Crnoj Gori, ocijenivši da i dalje postoje izazovi, ali da se kroz sistem aktivne politike zapošljavanja bilježi kontinuirano unapređenje njihovog obuhvata i ciljanog uključivanja.

Iz ovog resora istakli su i da Ministarstvo uvodi niz inovativnih i afirmativnih mjera u cilju zaštite prava zaposlenih.

STANDARD: Zašto je Poglavlje 19 važno u procesu pristupanja Evropskoj uniji i šta ono donosi građanima?

MRZS: Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga posmatra Poglavlje 19 kao jedan od najvažnijih stubova evropskih integracija, jer se ono direktno tiče unapređenja kvaliteta života svakog našeg građanina. Izmjenama i dopunama Zakona o radu ispunjavamo ključna završna mjerila za ovo poglavlje, ali naš primarni cilj je donošenje konkretnih benefita zaposlenima. Kroz ove reforme, Ministarstvo u praksu uvodi evropske standarde: omogućavamo bolju ravnotežu između privatnog i poslovnog života, obezbjeđujemo punu ravnopravnost i transparentnost zarada i uvodimo fleksibilnije i sigurnije uslove rada koji odgovaraju potrebama modernog tržišta.

Građanima ovo poglavlje i implementacija novih direktiva donose konkretne benefite:

– Bolju ravnotežu između privatnog i poslovnog života, posebno za roditelje i pružaoce njege;

– Veću sigurnost i transparentnost koju obezbjeđuju predvidljiviji radni uslovi;

– Jednakost zarada uvođenjem strogih mehanizama za transparentnost zarada koji garantuju istu zaradu za isti rad i smanjuju jaz u zaradama između polova;

– Fleksibilnost na tržištu rada kroz uređenje rada na daljinu (od kuće) uz odgovarajuću zaštitu prava zaposlenih, i

– Veća uloga zaposlenih uspostavljanjem opšteg okvira za redovno informisanje i savjetovanje zaposlenih o bitnim organizacionim promjenama kod poslodavca.

STANDARD: Koliko je Crna Gora napredovala u usklađivanju politike zapošljavanja sa standardima Evropske unije?

MRZS: Zahvaljujući posvećenom radu Ministarstva, Crna Gora bilježi izuzetan i kontinuiran napredak u okviru Pregovaračkog Poglavlja 19. Nakon uspješne implementacije 14 direktiva EU i standarda Međunarodne organizacije rada tokom 2019. godine, sada idemo snažan korak dalje. Predloženim zakonskim rješenjima, Ministarstvo proaktivno implementira pet ključnih direktiva EU, donesenih u periodu sve do 2023. godine. Time Crna Gora ne samo da prati, već i efikasno usvaja najsavremenije evropske prakse – od novih mjerila za minimalne zarade na osnovu kupovne moći, do transparentnih i predvidivih radnih uslova.

Sudeći prema reformi radnog zakonodavstva, Crna Gora ostvaruje značajan napredak u kontinuitetu.

Još krajem 2019. godine, donošenjem novog Zakona o radu, implementirano je 14 direktiva EU, kao i relevantne konvencije i preporuke Međunarodne organizacije rada.

Trenutnim izmjenama zakonodavstvo se dodatno usklađuje sa čak pet novih ključnih direktiva EU (donesenih u periodu od 2001. do 2023. godine). One pokrivaju najsavremenije evropske standarde, uključujući minimalne zarade na osnovu kupovne moći, transparentnost radnih uslova, rodnu ravnopravnost, jednakost zarada, ravnotežu između privatnog i poslovnog života.

Dodatno: Crna Gora je u prethodnom periodu ostvarila značajan napredak u usklađivanju politike zapošljavanja sa standardima Evropske unije, posebno kroz proces pregovora u okviru Poglavlja 19 (Socijalna politika i zapošljavanje).

Između ostalog, dodatno je unapređen sistem aktivne politike zapošljavanja i u potpunosti usklađen sa evropskim pristupom, što se ogleda u klasifikaciji mjera (obrazovanje i osposobljavanje, podsticaji za zapošljavanje, samozapošljavanje i direktno otvaranje radnih mjesta), koja prati metodologiju Evropske komisije. Time se obezbjeđuje kompatibilnost sa EU praksama u planiranju, implementaciji i evaluaciji mjera.

Kroz programske obaveze Zavoda za zapošljavanje Crne Gore dodatno je osnažen ovaj proces, uz jasnu povezanost sa Reformskom agendom 2024–2027, Planom rasta za Zapadni Balkan i IPA III instrumentom, čime se politika zapošljavanja direktno veže za EU finansijske i reformske mehanizme.

Poseban iskorak predstavlja uvođenje Garancije za mlade, koja se sprovodi po uzoru na EU model, kao i razvoj programa usmjerenih na NEET populaciju i ranjive grupe.

Važan korak u institucionalnom jačanju predstavlja i donošenje Kataloga mjera i programa aktivne politike zapošljavanja, koji sistematizuje sve intervencije u jedinstven okvir, povećava transparentnost i omogućava efikasnije upravljanje sredstvima, u skladu sa principima ESF+ i evropskim standardima . Tokom 2026. godine predviđa se realizacija mjera za preko 2.000 nezaposlenih lica, uz značajna budžetska ulaganja i fokus na razvoj vještina, zapošljivost i socijalnu uključenost, što je u potpunosti u skladu sa prioritetima EU politike zapošljavanja .

Ipak, uprkos evidentnom napretku, izazovi i dalje postoje, posebno u dijelu neformalne ekonomije, regionalnih dispariteta i potrebe za dodatnim jačanjem veze između obrazovanja i tržišta rada, što ostaje jedan od ključnih prioriteta u daljem procesu evropskih integracija.

STANDARD: Koliko su ranjive grupe uključene na tržište rada?

MRZS: Ministarstvo je svjesno izazova sa kojima se suočavaju ranjive grupe, i naš pristup rješavanju ovog pitanja je sistemski. Kroz predložene izmjene Zakona o radu, stvaramo snažan pravni okvir koji podstiče njihovo proaktivno uključivanje i konkurentnost na tržištu rada. Prepoznali smo da je neophodno stvoriti bolje uslove za ponovno uključivanje majki na tržište rada, podstaći veću zaposlenost žena uopšte i ispraviti diskriminatorne razlike u zaradama. Naš cilj je tržište rada jednakih šansi, na kojem su ranjive grupe prepoznate, zaštićene od svake vrste diskriminacije i ekonomski osnažene.

Predložene izmjene jasno prepoznaju neravnopravan položaj određenih kategorija, prije svega žena (posebno majki) i lica u istopolnim zajednicama, te ukazuju na potrebu za njihovom snažnijom integracijom. Neophodno je stvoriti uslove za ponovno uključivanje majki na tržište rada nakon porodiljskog odnosno roditeljskog odsustva, podstaći veću uključenost žena na tržištu rada, kao i ispraviti diskriminatorne razlike u zaradama koje trenutno postoje.

Dodatno: Uključenost ranjivih grupa na tržište rada u Crnoj Gori i dalje predstavlja izazov, ali se kroz sistem aktivne politike zapošljavanja bilježi kontinuirano unapređenje njihovog obuhvata i ciljanog uključivanja.

Kroz mjere aktivne politike zapošljavanja, predviđene za 2026. godinu, razvijeno je 17 programa, a veći dio njih jasno definiše fokus na povećanje ekonomske aktivacije lica koja su udaljena od tržišta rada, posebno kroz mjere usmjerene na žene, dugoročno nezaposlene, mlade bez radnog iskustva (NEET), kao i korisnike materijalnog obezbjeđenja . Ove grupe su prepoznate kao prioritetne u okviru Reformske agende i EU instrumenata podrške.

Katalog mjera dodatno precizira ko se smatra posebno osjetljivim grupama, to su lica koja su, zbog sociodemografskih karakteristika, nivoa obrazovanja, zdravstvenih ili drugih okolnosti, u povećanom riziku od socijalne isključenosti i imaju otežan pristup tržištu rada. Njihovo prepoznavanje vrši se kroz proces profilisanja nezaposlenih lica i izradu individualnih planova zapošljavanja, čime se omogućava ciljano uključivanje u adekvatne programe.

U praksi, mjere aktivne politike obrazovanja kroz programske intervencije za 2026. godinu konkretno identifikuju sljedeće ranjive grupe: dugoročno nezaposlena lica (preko 12 mjeseci bez zaposlenja), korisnike materijalnog obezbjeđenja, žene, posebno neaktivne i iz teže zapošljivih kategorija, mlade NEET (15–29 godina bez zaposlenja, obrazovanja ili obuke), osobe bez ili sa niskim nivoom obrazovanja, pripadnike RE populacije, samohrane roditelje, lica starija od 50 godina, mlade bez porodične i institucionalne podrške, lica iz ruralnih i manje razvijenih područja.

Ove grupe se prepoznaju kroz administrativne evidencije Zavoda za zapošljavanje, analizu njihovih karakteristika i prepreka pri zapošljavanju, kao i kroz sistem profilisanja koji procjenjuje njihovu udaljenost od tržišta rada i određuje vrstu potrebne podrške . Upravo zbog takvog pristupa, mjere aktivne politike zapošljavanja sve više prelaze sa opštih na individualizovane intervencije, što omogućava veći obuhvat i efikasnije uključivanje ranjivih grupa u programe obrazovanja, osposobljavanja i zapošljavanja.

Iako se obuhvat ovih grupa povećava, njihova stopa zaposlenosti i dalje je niža u odnosu na opštu populaciju, što potvrđuje potrebu za daljim jačanjem ciljanih, inkluzivnih i dugoročno održivih mjera.

STANDARD: Koje mjere Ministarstvo sprovodi kako bi se poboljšalo zapošljavanje ranjivih grupa?

MRZS: Kako bismo suštinski unaprijedili položaj ovih grupa, Ministarstvo uvodi niz inovativnih i afirmativnih mjera:

– Podrška roditeljstvu i ravnopravnosti: Uvodimo 10 radnih dana plaćenog odsustva za očeve po rođenju djeteta i minimalno dva mjeseca neprenosivog roditeljskog odsustva, čime podstičemo ravnopravniju podjelu obaveza i olakšavamo majkama razvoj karijere.

– Fleksibilni modeli rada: Dajemo pravo roditeljima i pružaocima njege da od poslodavca zatraže fleksibilno radno vrijeme, smanjenje broja radnih sati ili rad od kuće.

– Ekonomska ravnopravnost: Uvodimo stroga pravila za transparentnost zarada kako bismo osigurali jednaku zaradu za rad jednake vrijednosti. Kandidati za posao imaće pravo da znaju raspon početne zarade, poslodavci ih neće smjeti pitati za prethodnu zaradu, a oglasi će morati biti rodno neutralni.

– Proširenje prava: Usklađivanjem sa Zakonom o životnom partnerstvu lica istog pola, osiguravamo im ista prava iz radnog odnosa u vezi sa njegom članova uže porodice.

STANDARD: Kakvu ulogu ima inspekcija rada u zaštiti prava zaposlenih?

MRZS: Za Ministarstvo, donošenje zakona prati i dosljedna primjena na terenu.

Zbog toga smo kroz ove izmjene značajno osnažili ulogu Inspekcije rada:

– Nadzor nad radom od kuće: Precizirali smo posebnu inspekcijsku zaštitu za zaposlene koji rade van prostorija poslodavca, kako bi njihova prava bila jednako garantovana.

– Aktivna kontrola zarada: Inspektori dobijaju ključnu ulogu u praćenju transparentnosti – imaće pravo uvida u izvještaje o razlikama u zaradama između polova i mehanizme da reaguju na neopravdane razlike.

– Strožija kaznena politika: Uvedene su jasne novčane kazne za poslodavce i odgovorna lica u slučaju nepoštovanja obaveza, čime Ministarstvo šalje jasnu poruku da neće tolerisati kršenje prava zaposlenih.

TEKST JE IZRAĐEN U OKVIRU PROJEKTA ,,ŠTA GRAĐANI DOBIJAJU ULASKOM CRNE GORE U EVROPSKU UNIJU“, KOJI JE PODRŽAN OD FONDA ZA PODSTICAJ MEDIJSKOG PLURALIZMA MINISTARSTVA – MINISTARSTVA KULTURE I MEDIJA CRNE GORE