Video
Odbjegli bankar Duško Knežević djeluje kao jedan od Putinovih oligarha i slijedi agendu Kremlja sa ciljem da destabilizuju crnogorsku državu i bilo kakve veze sa Rusijom treba pažljivo istražiti, kazao je u intervjuu za Pobjedu američki analitičar i ekspert za Balkan Januš Bugajski.
Na pitanje kako komentariše glasine da iza Kneževića stoji Amerika ili Velika Britanija, Bugajski objašnjava da Knežević nema podršku ovih zemalja.
”Ne postoji nijedan racionalan razlog zašto bi administracije u Vašingtonu i Londonu podržale nekog pojedinca koji je optužen za finansijsku prevaru i kojeg pomaže glavni protivnik NATO-a u širenju dezinformacija o nekoj od savezničkh vlada”, kaže on.
Smatra da je nedavna posjeta ruskog predsjednika Vladimira Putina Srbiji trebalo da konsoliduje poziciju Rusije na Balkanu.
”Srbija i Rusija nemaju bliski savez već asimetričnu vezu u kojoj Kremlj eksploatiše svoju dominaciju i tretira Beograd kao koristan surogat. Putin od trenutne debate oko promjene granica može imati koristi u ostvarivanju dva cilja. Prvo, zemljišni sporovi odobreni od strane zapadnih sila mogu biti presedan za Krim, Donbas ili druge regione na koje je Rusija bacila oko. Drugo, Kremlj računa da promjene granica na Balkanu mogu da stvore haos za NATO i EU jer će stimulisati pozive na stvaranje novih država od kojih Moskva može imati koristi. Efekat teritorijalnih razmjena može uticati ne samo na države poput Bosne i Hercegovine, već i upetljati članice NATO-a Albaniju, Hrvatsku i Crnu Goru”, smatra on.
Kada je posrijedi Bregzit, Bugajski smatra da je izazvao politička previranja koja će proizvesti ekonomske probleme ako Velika Britanija napusti EU bez dogovora.
”Obje glavne partije su interno duboko podijeljene kakav dogovor treba da se postigne sa Briselom. Ne postoji alternativa planu osim da se pregovara sa EU o granici u Irskoj, uz to postoji nedovoljna politička podrška bilo za novi referendum ili nove izbore. Izgleda da će Britanija ispasti iz EU bez dogovora. Sada izgleda da će izlazak iz EU biti još teži nego ulazak”, kaže Bugajski.
Preporučeno
Upitan da li će možda Bregzit u drugi plan staviti proširenje EU, on kaže:
‘‘Nažalost, britanski odlazak iz EU može da oslabi podršku za dalje proširenje EU. Osim toga, Unija je preokupirana svojim problemima unutrašnje politike, ekonomskim nedostacima i usponom populističkih i ksenofobičnih pokreta širom Evrope koji dovode u pitanje proces proširenja. Parlamentarni izbori EU u maju će biti indikator pravca EU u narednih nekoliko godina, uključujući i posvećenost daljem širenju. Bez obzira na neposredne izglede za ulazak u EU, u interesu je svake države pretendenta da nastavi reforme u cilju harmonizacije sa EU i na taj način privuče sredstva Unije i privatne investicije”, ocijenio je Bugajski za Pobjedu.
Ostavka državnog sekretara za Evropu i Evroaziju u Stejt departmentu Vesa Mičela malo će šta promijeniti u odnosima SAD sa Evropom, ali i našim regionom, smatra on.
”Ves Mičel je napustio Stejt department iz ličnih razloga, ali je pomogao da se uspostavi samopouzdanija politika prema Rusiji sa većom pomoći najugroženijim NATO saveznicima i partnerima. Malo je vjerovatno da će to promijeniti njegov nasljednik posebno zato što Moskva nastavlja da napada Evropu, dok su odnosi između SAD i Rusije pogoršani. Nažalost, odnosi SAD i EU su ugroženi u posljednjih nekoliko godina zbog trgovinskih sporova i drugih pogrešnih koraka Bijele kuće, kao i sopstvenim unutrašnjim razlikama i preokupacijama EU”, ocjenjuje Bugajski.
Takođe smatra da SAD imaju strategiju za Balkan koja se nije promijenila ni pod Trampovom upravom.
”Strategija prema Zapadnom Balkanu se nije promijenila pod Trampovom upravom, iako su neke taktike izmijenjene. Vašington je prvenstveno fokusiran na rješavanje preostalih međudržavnih sporova – posebno između Makedonije i Grčke i Srbije i Kosova. Očigledno je, bez sumnje, da nijedno pitanje nije skinuto sa stola, uključujući i potencijalne teritorijalne razmjene. Krajnji cilj je da cio region bude integrisan u EU i NATO kako bi se obezbijedila veća stabilnost i predvidljivost i kako bi se u budućnosti izbjegla asistencija američkih trupa”, saopštio je Bugajski.
Smatra i da Prespanski dogovor može podsticajno djelovati na rješavanje preostalih otvorenih pitanja u regionu.
‘‘Potencijalno pozitivne posljedice ovog sporazuma ne treba potcjenjivati. Ako Grčka može priznati Makedoniju pod nešto izmijenjenim imenom, ali i priznati postojanje makedonskog identiteta i jezika koji se razlikuje od grčkog nasljeđa, onda bi Srbija mogla da prizna Kosovo kao nezavisnu državu i zasebnu naciju. Ako Makedonija može da riješi svoje unutrašnje međuetničke sporove ulaskom u NATO i približavanjem pristupanju EU, onda postoji i nada da Bosna i Hercegovina može postati jedinstvena država”, zaključio je Bugajski.
