Bugarin: Ako Spajić ima prebivalište u Srbiji, ima i njihovo državljanstvo, MUP da pokrene proceduru za oduzimanje crnogorskog

“Na osnovu tog državljanstva Srbije, izvršena je njegova prijava prebivališta”, smatra Bugarin.

Ono što je interesantno, navodi on, jeste da srbijanski MUP nije dao podatak od kad Spajić ima prebivalište u toj državi.

“Ali i ovo je svakako dovoljan signal crnogorskom MUP-u da shodno pozitivno pravnim propisima Crne Gore, prije svega Zakona o crnogorskom državljanstvu, po službenoj dužnosti pokrene postupak da utvrdi sve činjenice i okolnosti u vezi sa slučajem odnosno da utvrdi da li je Spajić stekao državljanstvo Srbije i kad ga je stekao”, ističe Bugarin.

Podsjeća da, na osnovu Zakona o crnogorskom državljanstvu, svaki crnogorski državljanin koji je stekao državljanstvo neke druge države nakon 3. juna 2006., po sili zakona gubi crnogorsko državljanstvo.

“Znači, ako crnogorski MUP utvrdi da je Spajić stekao državljanstvo Republike Srbije nakon 3. juna 2006., a postojali su novinski natpisi koji su govorili da on od 2008. ima prebivalište i državljanstvo u Srbiji, samim tim bi bili ispunjeni zakonski uslovi propisani članom 24 Zakona o crnogorskom državljanstvu da mu se po sili zakona oduzme državljanstvo”, naglašava Bugarin za Antenu M.

Bugarin nadalje navodi da činjenica da Spajić ima prebivalište u drugoj državi formalno pravno njega ne diskvalifikuje iz igre za predsjednika države zato što on ima prebivalište u Crnoj Gori.

Spajić nikad nije odjavljivao prebivalište iz Crne Gore, dodaje Bugarin.

“Tu imamo interesantnu situaciju – Ustav propisuje da predsjednički kandidat mora da u posljednjih 15 a najmanje 10 godina ima prebivalište u Crnoj Gori a Spajić je to formalno pravno imao ali je imao faktički prebivalište u drugoj državi. Faktički je nemoguće imati dva prebivališta u dvije države”, navodi Bugarin.

Ono što bi, ističe, potencijalno diskalifikovalo Spajića iz trke za predsjedničke izbore jeste činjenica da je on stekao državljanstvo Srbije nakon 3. juna 2006 i time, po sili zakona, gubi crnogorsko.

Na pitanje ako Spajić bude isključen iz predsjedničke trke, može li da učestvuje na parlamentarnim izborima, Bugarin kaže da sad sve zavisi od crnogorskog MUP-a.

“Oni su dužni da po službenoj dužnosti pokrenu postupak za utvrđivanje svih činjenica i okolnosti u vezi sa ovim slučajem odnosno da utvrde činjenicu da li je i kad Spajić stekao državljanstvo druge države i da pokrenu proceduru za gubitak crnogorskog”, napominje Bugarin.

Bugarin kaže da je istraživao i došao do podatka da je MUP od 2008. do 2021. po službenoj dužnosti pokrenuo oko 1.450 postupaka za gubitak crnogorskog državljanstva a do sada ih je oduzeto između 500 i 600.

“To je manje više bila ista situacija kao sa Spajićem”, ukazuje on.

Zakon o crnogorskom državljanstvu ima član koji propisuje ponovno sticanje crnogorskog državljanstva.

“To znači da bi to lice, shodno Zakonu o strancima, moralo da ide na pet godina privremenog boravka, koji bi produžavao svake godine, a nakon pet godina bi stekao formalno-pravni uslov da aplicira za stalni boravak. Potrebne su potom dvije godine stalnog boravka prije eventualnog dobijanja crnogorskog državljanstva. Hipotetički, potrebno je dakle sedam godina zakonitog i neprekidnog boravka u skladu sa zakonom o strancima, da bi se dobilo crnogorsko državljanstvo”, navodi Bugarin.