„Zato što po Zakonu o prebivalištu i boravištu Srbije, prebivalište u Srbiji mogu imati samo državljani Srbije“, kazao je Bugarin gostujući u emisiji „Drugačija radio veza“

„Po mom stručnom mišljenu to što Spajić ima prebivalište u Srbiji je jasno da ima i državljanstvo Srbije“, kaže Bugarin.

Crnogorski MUP mora što prije pozvati Spajića da se izjasni u vezu sa tim, kaže Bugarin, ukazujući da je rok za predaju kandidatura 26. februar.

„MUP Crne Gore ne može se osloniti samo na to da čeka odgovor MUP-a Srbije, nego mora da preduzme određene radnje na koje ih obavezuje Zakon i omogućiti Spajiću učešće u postupku“, navodi Bugarin.

Bugarin je komentarisao i moguću situaciju da do 26. februara taj postupak ne bude završen, a ne stigne odgovor MUP-a Srbije u vezi sa njegovim državavljanstvom, pa se Spajić kandiduje i DIK potvrdi njegovu kandidaturu, a odgovor MUP-a Srbije, da je imao državljanstvo te zemlje, stigne nakon 26. februara.

„U tom slučaju MUP Crne Gore je dužan da Spajiću oduzme crnogorsko državljanstvo, što ga diskfalifikuje iz trke za predsjednika Crne Gore“, kazao je Bugarin i dodao:

„Mislim da će biti vrlo komplikovano Spajiću da, ako ga MUP pozove, odgovori na direktan upit da li ima državljanstvo Srbije… to je već postupak, državni organ…“, kaže Bugarin.

U posljednjih 15 godina oko 31 hiljada lica steklo državljanstvo Crne Gore, najviše iz Srbije

On podsjeća da, na osnovu Zakona o crnogorskom državljanstvu, svaki crnogorski državljanin koji je stekao državljanstvo neke druge države nakon 3. juna 2006., po sili zakona gubi crnogorsko državljanstvo.

Bugarin navodi podatak da je od 3. juna 2006. do 24. decembra 2008., za nekih godinu i po, MUP Srbije odobrio oko 35 000 državljanstava Srbije državljanima Crne Gore.

“Po nekoj mojoj procjeni, od 50 do 80 hiljada državljana Crne Gore je suprotno Zakonu o crnogorskom državljanstvu steklo državljanstvo Srbije, među njima je i gospodin Spajić”, kazao je Bugarin.

Govoreći o tome koliko je državljana bivših jugoslovenskih republika, koji su tokom devedesetih došli u Crnu Goru, dobilo državljanstvo Crne Gore Bugarin navodi podatke za period od 2006. do 2021.

“Za tih 15 godina blizu 31 000 lica je steklo državljanstvo Crne Gore prijemom. Najveći broj su državljani Srbije, pa onda BiH, Hrvatske… Prije 2006. nisam mogao da nađem statističke podatke, ali mislim da je u period od 1992. do 2006. da je državljanstvo Crne Gore dobilo još deset do petanest hiljada lica”, kaže Bugarin i naglašava:

“Imamo situcije da je 40-50 hiljada lica koja su došla u Crnu Goru u posljednjih 30 godina došla u Crnu Goru i stekla crnogorsko državljanstvo prijemom”, kaže on.