Video
Bugarin, koji je bivši službenik MUP-a, upozorava da se ovo pitanje ne smije rješavati sređivanjem samo registra prebivališta bez sređivanja registra državljana, jer bi se brisanjem iz prebivališta, a samim tim i iz biračkog spiska, ukinulo biračko pravo koje je ustavno pravo onih koji žive van naše države a glasaju samo u Crnoj Gori. „Čišćenje“ biračkog spiska, kako je istakao, mora biti sveobuhvatan proces ali dominantno utvrđivanjem da li je stečeno državljanstvo druge države suprotno Zakonu o crnogorskom državljanstvu.
Podaci
Prema podacima Pobjede iz MUP-a, broj birača upisanih u birački spisak 17. januara 2023. bio je 543.185. Nakon manje od dva mjeseca, 8. marta, zaključen je birački spisak po kojem je održan prvi krug predsjedničkih izbora i u njemu je bilo 542.154 birača, što je za oko hiljadu manje nego u januaru. A onda za samo 16 dana, 24. marta, taj broj je povećan na 543.599, što znači da je birača ponovo bilo više, i to za 1.445.
Broj punoljetnih crnogorskih državljana je 639.123, maloljetnih – 142.565, a ukupan broj je 781.688. Punoljetnih crnogorskih državljana sa prebivalištem u Crnoj Gori je 543.450, maloljetnih sa prebivalištem – 137.099, što ukupno čini 680.549 crnogorskih državljana koji imaju prebivalište u Crnoj Gori.
Bugarin kaže da ovakve varijacije i oscilacije u biračkom spisku u par mjeseci izazivaju opravdanu sumnju.
– Uvećanje broja birača za hiljadu i po za samo 16 dana zahtijeva ozbiljnu analizu da bi se utvrdilo o čemu se radi. To je značajno uvećanje za tako kratak period. Međutim, pošto NVO i nezavisni eksperti nijesu uključeni u rad Savjeta za kontrolu biračkog spiska, samim tim kontrolu ažurnosti biračkog spiska je nemoguće uraditi. Savjet je formiran u februaru 2021. i praktično za više od dvije godine ništa nije uradio po pitanju sređivanja biračkog spiska – kazao je Bugarin.
Istakao je i da je po posljednjem popisu u Crnoj Gori 618.000 stanovnika, a u biračkom spisku više od 540.000, što je 88 odsto. Bugarin kaže da je standard 70 odsto.
– Na 618.000 stanovnika realno bi bilo da imamo 70-75 odsto upisanih u birački spisak, što je 440 do 465 hiljada birača, a što se poklapa sa brojem do kojeg bi se došlo brisanjem iz biračkog spiska onih crnogorskih građana koji su stekli državljanstvo neke druge države suprotno Zakonu – kazao je Bugarin.
Bugarin kaže da birački spisak nije sređen zato što se u njemu nalazi dosta onih koji više nemaju zakonski osnov da se nalaze u njemu.
– Kad kažemo da moramo da sredimo birački spisak, to znači da moramo da utvrdimo koliko birača treba da se briše iz biračkog spiska. To je suština, jer ti birači nemaju više zakonski osnov da se nalaze u biračkom spisku – kazao je Bugarin.
Kao autor studije „Crnogorsko državljanstvo i prebivalište, kako doći do ažurnog biračkog spiska“ iz 2021. godine, čiji je izdavač Centar za monitoring, Bugarin kaže da je u njoj iznio podatke na osnovu svojih istraživanja i statističkih podataka i da, shodno toj analizi, procjena je da je od 60 do 80 hiljada birača steklo državljanstvo Srbije nakon 3. juna 2006. godine, a od osam do deset hiljada onih koji su stekli državljanstvo zemalja Zapadne Evrope i SAD.
– Od tih 60 do 80.000 birača, značajan broj živi u Srbiji i dolazi u Crnu Goru da glasa – kazao je Bugarin, pojašnjavajući da oni koji su stekli državljanstvo Srbije ili neke druge države nakon 3. juna 2006. moraju biti, u skladu sa Zakonom o crnogorskom državljanstvu, izbrisani iz registra državljana, a samim tim iz biračkog spiska.
Prema njegovim riječima, od tih 60 do 80 hiljada imamo kategoriju onih koji efektivno žive u Srbiji, čiji je broj teško utvrditi, a druga kategorija su oni koji žive u Crnoj Gori ali su, kako kaže, „pribavili“ pasoš Srbije zbog nekih pogodnosti.
– Crnogorski državljani koji su se do 3. juna 2006. preselili u Srbiju morali su da odjave prebivalište iz Crne Gore da bi ga prijavili u Srbiji, jer je još bila zajednička država i takvi građani se ne nalaze u biračkom spisku. Nakon tog datuma, Srbija više nije tražila odjavu prebivališta – kazao je Bugarin.
Podsjetio je da, kada su 2008. započeti pregovori o zaključivanju sporazuma o dvojnom državljanstvu između Crne Gore i Srbije, za šta je tada postojala politička inicijativa, održane su četiri runde pregovora, a glavni problem oko kojeg se dvije delegacije nijesu mogle usaglasiti bio je prijedlog crnogorske strane – u slučaju da se potpiše sporazum ugovorne strane morale bi da dostave jedna drugoj podatke o državljanima koji imaju prebivalište.
– Da je sporazum zaključen, MUP Srbije bi morao da dostavi Crnoj Gori podatke o svim crnogorskim državljanima koji imaju prebivalište u Srbiji. To bi za posljedicu imalo brisanje tih osoba iz registra prebivališta, a samim tim i iz biračkog spiska. Jedna ugovorna strana drugoj bi dostavljala te podatke. To Srbiji nije bilo prihvatljivo, prije svega iz političkih razloga, jer bi to značilo smanjenje uticaja na izbornu volju i izborne rezultate u Crnoj Gori. Oni su i tada znali da je to veliki resurs – svih Crnogoraca koji žive u Srbiji a ostvaruju pravo i u Crnoj Gori, na koji mogu da se oslone i koji može uticati na rezultat izbora u Crnoj Gori – istakao je Bugarin.
Na pitanje da li je moguće sa Srbijom ponovo pregovarati o rješavanju ovog problema, Bugarin kaže da to zavisi isključivo od političke volje i spremnosti političkih aktera da tom pitanju pristupe pošteno, transparentno i u skladu sa opšteprihvaćenim međunarodnim standardima iz ove oblasti.
– Druga važna stvar je da se taj proces ne obesmisli. U praksi biste mogli da imate situaciju da možda ne dobijete podatke za sve birače ili da se vrši dupla prijava pebivališta. Sve zavisi od političke volje i iskrenosti političkih subjekata – kazao je Bugarin.
Rekao je da nikada nije bilo, pa ni u prethodnim vladama, političke volje da se riješe ta pitanja. Na pitanje je li optimista za budući period, istakao je da ne očekuje da će političke strukture imati volje da riješe to pitanje, jer im to ne odgovara.
– Sve se svodi na nacionalno i partijsko prebrojavanje. Svaka politička partija pokušaće da izvuče svoju korist i onda se krene u rigidno nacionalno i partijsko prebrojavanje, to jest, procjenu da li će sređivanjem biračkog spiska više da „stradaju“ naši ili njihovi. To je suština ovog problema i zato sam pesimista i mislim da se još dugo neće krenuti u sređivanje biračkog spiska – kazao je Bugarin.
Istakao je da je od 2008. do 2021. godine samo oko 500 državljanstava oduzeto po službenoj dužnosti.
– Oko 1.400 zahtjeva za oduzimanje crnogorskog državljanstva po službenoj dužnosti je pokrenuto. Nikad nije bilo političke volje da se to realizuje. Ne možemo da amnestiramo ni prethodnu vlast oličenu u DPS-u. I oni su tada vršili kalkulacije i dogovore. Više je faktora uticalo na to da sada imamo ovako neažuran birački spisak – nemar u proteklom periodu, nemanje jasne državne vizije i strategije, kao i sitni lični, partijski i politički interesi i kalkulacije– kazao je Bugarin.
Prema njegovim riječima, netačnost biračkog spiska dovodi u pitanje legitimitet izbora, sadašnjih i budućih, i svake buduće vlade.
– Sve dok se ne sredi birački spisak, svaka buduća vlada će biti formirana na bazi nelegitimnog biračkog spiska i samim tim pitanje je koliko će da odražava volju biračkog tijela. Na izbor vlada uticaće birači koji ne bi trebalo da budu više u biračkom spisku. Samim tim baca se velika sjenka na izborni proces i generalno na sve buduće izbore i vlade formirane na osnovu tako nezakonitog i nepoštenog biračkog spiska – kazao je Bugarin.
Put do rješenja
Upozorio je da nikako ne smije da se desi da vlada krene u sređivanje biračkog spiska isključivo preko sređivanja registra prebivališta.
– To može biti veoma opasno i voditi proizvoljnosti i arbitrarnosti. Ako izbrišete osobu iz registra prebivališta, brišete je iz biračkog spiska. Kada govorimo o dijaspori, ne možete brisati iz biračkog spiska crnogorske državljane koji su na privremenom radi i koji u tim državam u kojima žive nemaju državljanstvo tih država, već imaju neku boravišnu dozvolu ili pak borave nezakonito. Ne smijemo te ljude brisati iz biračkog spiska jer oni nigdje drugo ne ostvaruju biračko pravo i time bi njima bilo ukinuto biračko pravo kao ustavno pravo. Drugo, ti ljudi crpe izvjesna osnovna prava iz tog prebivališta. Zato sređivanje registra prebivališta bez sveobuhvatnog sređivanja registra crnogorskih državljana nije dobar put i može dovesti do diskriminacije određenih kategorija stanovništva i kršenja ljudskih prava značajnog broja građana. Nadam se da buduća vlada neće krenuti u sređivanje biračkog spiska na taj način – istakao je Bugarin.
Poručio je da bi pred sudom u Strazburu pale takve odluke države.
– „Čišćenje“ biračkog spiska mora biti sveobuhvatan proces ali dominantno na činjenici utvrđivanja da li je stečeno državljanstvo druge države suprotno Zakonu o crnogorskom državljanstvu što je onda dovelo i do utvrđivanja prebivališta te druge države i ostvarivanja biračkog prava u toj drugoj državi. Ako utvrdite takvu činjenicu, imate zakonski osnov da mu oduzmete crnogorsko državljanstvo, a ne ostavljate ga bez biračkog prava jer ga on ostvaruje u državi čije državljanstvo ima – objasnio je Bugarin.
Prema njegovim riječima, dvije su dimenzije biračkog spiska – zakonska i etička.
– Suština je napraviti zakoniti, ali i pošteni birački spisak – da glasaju samo oni koji nijesu prekršili Zakon i koji su svoj život vezali za Crnu Goru i koji nemaju rezervnu državu – dodao je Bugarin.
Komentarišući to što kamere na graničnim prelazima tokom izbornog dana nijesu radile nekoliko sati, Bugarin kaže da „koliko je tačno saopštenje MUP-a da su bili u pitanju tehnički problemi, toliko može biti i da je namjerno“.
– Crna Gora je mala i teško se može nešto sakriti. Nijesu svi policajci i carinici glasači iste partije, pa sliku koliko su granični prelazi biti frekventni ne moraju samo kamere da zabilježe – kazao je Bugarin.
Međunarodna zajednica nam može pomoći ako želi
Bojan Bugarin kaže da Crnoj Gori u sređivanju biračkog spiska može pomoći međunarodna zajednica.
Preporučeno
– Imam blagi optimizam i nadu u međunarodnu zajednicu, OEBS-ODIHR, EK. Oni nam i te kako mogu pomoći, samo je pitanje koliko će oni visoko i prioritetno na svojoj agendi postaviti pitanje sređivanja biračkog spiska u Crnoj Gori i koliku će mu važnost dati. Ako međunarodna zajednica tom pitanju da veliku važnost i kroz rješavanje tog pitanja uslovi neke druge stvari, recimo naš napredak ka EU, nastavak pregovora i sl, i ako bi oni vršili monitoring i kontrolu cjelokupnog procesa sređivanja biračkog spiska i pružili svu potrebnu podršku (političku, diplomatsku, infrastrukturnu – dostavljanjem podataka iz Šengenskog informacionog sistema i dr) u tom slučaju mogli bismo da se nadamo nekim rezultatima – kazao je Bugarin.
