Video
Predsjednik Parlamenta Švedske Andreas Norlén, zajedno sa predsjednikom Parlamenta Ukrajine Ruslanom Stefančukom, ugostio je 60 predsjednika i potpredsjednika nacionalnih parlamenata i međuparlamentarnih organizacija na Četvrtom parlamentarnom samitu Krimske platforme, koji je održan 23 – 24. novembra u Štokhomu, kojem je prisustvao i Camaj.
Na svečanom otvaranju Samita, prisutnima su se obratili predsjednik Rikstaga Andreas Norlen, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski putem video obraćanja, predsjednik Parlamenta Ukrajine Ruslan Stefančuk, kao i ministarka vanjskih poslova Švedske Marija Malmer Stenergord, koji su u svojim izlaganjima istakli važnost kontinuirane međunarodne podrške Ukrajini, naglasili potrebu očuvanja međunarodnog prava i zajedničke evropske bezbjednosti, kao i značaj jačanja parlamentarne saradnje u cilju očuvanja mira i stabilnosti na evropskom kontinentu.
Camaj je u svom govoru istakao da je Crna Gora kroz svoju savremenu istoriju uvijek nastupala vođena principima mira, solidarnosti i poštovanja ljudskog dostojanstva.
“I tokom ratnih devedesetih, naša država je sačuvala unutrašnju stabilnost i pružila utočište za više od 150.000 izbjeglica, pokazujući da humanost nije privilegija velikih, već obaveza svakog društva koje vjeruje u univerzalne vrijednosti. Isti duh je ponovo potvrđen 2022. godine, kada je Crna Gora primila veliki broj građana Ukrajine, ali i one iz Rusije koji nijesu željeli da budu dio rata, postavši država sa najviše ukrajinskih izbjeglica po glavi stanovnika u regionu”, naveo je Camaj.
Camaj je dodao da su navedena iskustva oblikovala su savremeni identitet Crne Gore kao države koja njeguje zajedništvo, multietničnost, međureligijsku harmoniju i dobrosusjedske odnose.
“Kao članica NATO-a i buduća članica Evropske unije, Crna Gora vjeruje u region saradnje, a ne podjela. Zato dosljedno stoji uz međunarodno pravo, suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine, ali jednako snažno zagovara dijalog, diplomatska rješenja i trajno pomirenje, uvjerena da se i najdublje podjele mogu prevazići uz upornost i vjeru u mir. U tom duhu, Crna Gora je pristupila aktivnostima NATO-a za pružanje bezbjednosne pomoći i obuke Ukrajini, potvrđujući svoju privrženost kolektivnoj sigurnosti i stabilnosti Evrope”, kazao je.
Naša podrška Ukrajini, precizirao je, nije uperena protiv bilo koga, već predstavlja izraz uvjerenja da se granice ne smiju mijenjati silom, da je ljudski život neprikosnoven i da međunarodno pravo mora biti temelj evropskog ali i globalnog poretka.
“Crna Gora želi da bude glas stabilnosti, pomirenja i most između različitih perspektiva, država koja razumije cijenu rata, ali još dublje cijeni vrijednost mira”, istakao je on.
Prema njegovim riječima, zajedno moramo ostati istrajni u odbrani pravde i otvoreni za diplomatsko rješenje ovog kompleksnog, ali rješivog pitanja, jer svaki mir je nekada bio nezamisliv dok ga zajednička volja nije učinila mogućim. Crna Gora će zato, istakao je Camaj, ostati pouzdan saveznik, iskren prijatelj Ukrajine i zagovornik stabilne, ujedinjene i bezbjedne Evrope.
“Dozvolite mi da svoj govor završim prvom rečenicom Plana za mir, koju je američka strana objavila prošle nedjelje, “Suverenitet Ukrajine biće potvrđen”, i iskreno se nadam da će tako i biti, kao što se nadam i trajnom miru”, zaključio je Camaj.
Na marginama Samita, Camaj održao je niz bilateralnih susreta.
Kako su saopštili iz Skupštine, u razgovoru sa predsjednikom Parlamenta Finske Jusijem Halahom, potvrđena je snažna i dosljedna podrška Finske evropskom putu Crne Gore i njenom što skorijem punopravnom članstvu u Evropskoj uniji, uz posebno istaknuto zadovoljstvo dosadašnjim reformskim napretkom naše države i uvjerenje da Crna Gora ostaje jedan od najpouzdanijih partnera i promotera evropskih vrijednosti u regionu Zapadnog Balkana.
Takođe, Camaj se sastao i sa potpredsjednicom Parlamenta Republike Albanije Klodijanom Spahiu, koja je naglasila izuzetno partnerstvo dvije države u okviru NATO saveza, te istakla da će očekivano pristupanje Crne Gore EU 2028. godine dodatno unaprijediti već veoma dobre i prijateljske bilateralne odnose Crne Gore i Albanije.
“U okviru susreta potpredsjednika Camaja sa predsjednikom Odbora za evropske poslove Doma lordova Ujedinjenog Kraljevstva, Peterom Riketsom, izražena je jasna i otvorena podrška Crnoj Gori u finalizaciji reformi koje predstavljaju poslednje korake ka punoj integraciji u evropske strukture. Dogovoren je i naredni sastanak, koji će biti održan u prvom kvartalu naredne godine u Londonu, tokom zvanične posjete potpredsjednika Camaja Parlamentu Ujedinjenog Kraljevstva, kao dio kontinuiranih napora u daljem jačanju bilateralne saradnje i političkog partnerstva”, dodaje se u saopštenju.
Četvrti parlamentarni samit Međunarodne krimske platforme, kako su istakli, završen je usvajanjem Zajedničke izjave, kojom učesnici skupa izražavaju punu podršku suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine. Učesnici su najoštrije osudili rusku agresiju, okupaciju Krima i teška kršenja ljudskih prava, zahtijevajući oslobađanje svih zatočenih Ukrajinaca.
Takođe, naglašena je potreba za nastavkom i jačanjem sankcija Rusiji, podržani su međunarodni mehanizmi za pravnu i materijalnu odgovornost za ratnu štetu, te je pozvano na potpuno povlačenje ruskih snaga i obnovu Ukrajine uz očuvanje njenog kulturnog, nacionalnog i ekološkog nasljeđa.
Preporučeno
“Krimska platforma pokrenuta je na nivou vlade u Kijevu 2021. godine i predstavlja međunarodni forum za diskusiju i koordinaciju na različitim nivoima, poput sastanaka između vlada, ministara vanjskih poslova, parlamenata i međuparlamentarnih skupština, kao i predstavnika civilnog društva i stručne zajednice. Prethodni samiti održani su u Zagrebu 2022, Pragu 2023. i Rigi 2024. godine”, zaključeno je u saopštenju.
