Čanak: Đukanović je beskonačno dragocjen i vjerujem da Vučić to ima u vidu

“Vjerujem da nema nijednog razloga da ne dođe do susreta predsjednika Srbije i Crne Gore, Aleksandra Vučića i Mila Đukanovića. Poznajući i jednog i drugog, vjerujem da će pronaći način da to u najskorijoj budućnosti i urade. Mislim da je Đukanović, kao čovjek neuporedivo ogromnog političkog iskustva na prostorima ne samo Balkana, beskonačno dragocjen sagovornik i saborac na rješenju kosovskog pitanja i vjerujem da Vučić to ima u vidu”, kaže u intervjuu Vikend novinama lider Lige socijaldemokrata Vojvodine (LSV) i predsjednik skupštinskog Odbora za evropske integracije Republike Srbije Nenad Čanak.

Lider LSV kaže da susreti predsjednika Crne Gore i Srbije moraju biti uobičajena praksa, govori i o Evopskoj uniji, izazovima, o predstojećim izborima u BiH i njihovom značaju, o Crnoj Gori i njenom uticaju, komentariše i posjetu Hašima Tačija predsjedniku Đukanoviću, kao i rješavanje kosovskog pitanja, poručujući da svako novo razgraničenje na Balkanu otvara Pandorine kutije i uvod je u nove nesreće.

VN: Predsjednik Srbije izjavio je nedavno da odnosi sa Crnom Gorom “nijesu jednostavni”, ali da će uskoro uputiti poziv predsjedniku Đukanoviću. Gospodine Čanak, kako Vi vidite odnose Crne Gore i Srbije u ovom trenutku?

ČANAK: Ne vidim ništa što bi bilo alarmantno. U pitanju je politički momenat koji, siguran sam, neće ugroziti postignute odnose Srbije i Crne Gore. Medijska hajka, koja se tako može pročitati iz Crne Gore, potiče od jednog dijela političara i crkve, a to smo znali i ranije, samo što je sada nešto glasnija. Činjenica je da kako napreduje proces rješavanja “kosovskog čvora” tako se oni koji žive od tog čvora i njegovog nerješavanja osjećaju sve ugroženiji. Ako malo bolje pročitate izjave, recimo partrijarha Irineja, vidjećete da suštinski on Crnoj Gori zamjera pitanje zakonske regulacije kojom se crkva uvodi u pravni sistem. U Srbiji crkva niti plaća porez, niti kome polaže račune, i mi se protiv toga bunimo već dugi niz godina. Crna Gora tu ima mnogo principijelniji i kvalitetniji stav, i naravno da to onima koji vole lov u mutnom smeta.

VN: Dio srpskih medija, političara, zvaničnika, intelektualne elite, crkvenih velikodostojnika, posljednjih mjeseci se uveliko bavi Crnom Gorom, posebno predsjednikom Đukanovićem. Nije nam takav odnos iznenađenje, ali zašto sada? 

ČANAK: Ponoviću, mislim da je u pitanju momentum vezan za Kosovo i da se zbog toga Crna Gora potpuno nezasluženo našla na meti od ranije poznatih dežurnih pljuvača vaše države. Znamo i ko su i zašto to rade, znamo da su u najvećem broju slučajeva to direktni eksponenti interesa imperijalne politike aktuelne ruske administracije i velikosrpski nacionalisti koji se utrkuju da od Republike Srpske, Srbije ili Crne Gore stvore najzapadniju rusku zemlju na ovim prostorima. I naravno da im smetaju oni koji se zalažu za nezavisnu, suverenu i nadasve demokratsku Crnu Goru i njenu evropsku perspektivu, kao što im smetaju i svi koji imaju proevropske poglede u Srbiji, i svi oni u Republici Srpskoj koji su trenutno vrlo tihi, ali sam siguran da postoje, a koji smatraju da je BiH njihova domovina.

VN: Sastanak kosovskog lidera Hašima Tačija sa predsjednikom Đukanovićem, na Tačijev zahtjev, protumačen je kao potvrda da crnogorski predsjednik preuzima ulogu medijatora u regionu…

ČANAK: Gospodin Đukanović je čovjek ogromnog političkog iskustva, i svako mudar ko misli da nešto uradi na ovim prostorima će se konsultovati sa gospodinom Đukanovićem, kako oko njegovog viđenja problema tako i oko rješenja tog problema. Upravo iz tog razloga apsolutno pozdravljam svaki kontakt toga tipa i Tačijeva posjeta je samo priznanje činjenice da je gospodin Đukanović čovjek čije se mišljenje na Balkanu uveliko uvažava. I ne samo na Balkanu.

VN: Predstavnici Srba u Crnoj Gori su nedavno razgovarali sa najvišim zvaničnicima Srbije, predsjednikom Vučićem i šefom diplomatije Ivicom Dačićem. Povod je bila navodna ugroženost Srba u Crnoj Gori. Da li se Srbija adekvatno postavila u ovoj situaciji?

ČANAK: Sasvim je logično da se zvaničnici srijeću sa predstavnicima Srba u dijaspori. Tu ne vidim ništa sporno dok je u granicama uobičajenih sastanaka tog tipa. Takođe, nemiješanje u unutrašnje stvari drugih država je nešto što je apsolutno neupitno. Ja sam uvjeren da niti gospodin Dačić, a naročito gospodin Vučić ne misle da imaju bilo kakav mandat za miješanje u odnose u Crnoj Gori i ne vidim zašto bi to radili. Mislim da iza toga ne stoji nikakav atak na Crnu Goru kao državu i njeno rukovodstvo. Halabuku oko navodne ugroženosti Srba, kao i oko same posjete njenih predstavnika iz Crne Gore srpskim zvaničnicima, stvara prevashodno Srpska pravoslavna crkva i to sigurno nije nikakva tajna.

VN: Dio crnogorske opozicione scene na čelu sa Demokratskim frontom priprema proslavu tzv. Podgoričke skupštine, što se u Crnoj Gori doživljava kao otvorena i drska provokacija države. Da li bi se lideri prosrpskih partija usudili na takvu provokaciju da nemaju podršku iz Srbije?

ČANAK: Ne vjerujem da oni imaju oficijelnu državnu podršku u Srbiji, ili možda sa time nisam upoznat. Moram da kažem da mi nije jasna tolika potreba crnogorske opozicije da slavi nešto što je bila posljedica dogovora velikih sila, i što se na kraju završilo izbjeglištvom kraljevske porodice, ukidanjem crnogorske države, nacije i crnogorske crkve. Šta tu ima da se slavi? Na vrlo sličan način u Vojvodini su u toku velike pripreme za 24. novembar, kada će se slaviti stogodišnjica prisajedinjenja Vojvodine Srbiji. To ovdje radi vlast, ali se zabravlja jedna “sitnica” – da se slavi stogodišnjica falsifikata! Zato što je skupština kojom je Vojvodina prisajedinjena Srbiji bila jednostranačka, radikalska skupština na kojoj nijesu bili zastupljeni predstavnici neslovenskih naroda, koji su tom trenutku činili oko 60 odsto stanovnika. Ne želim da poredim, naravno, ove dvije proslave. Da se vratim na početak, ne postoji niti jedan razlog da bilo ko u Crnoj Gori kao nezavisnoj državi na evropskom putu slavi stogodišnjicu ukidanja svoje državnosti, svoje crkve i dokidanja svoje kraljevske loze. To, jednostavno, ne razumijem.

VN: Približavaju se izbori u BiH. Za mnoge analitičare oni su sudbonosni po ovu državu, ali i izuzetno značajni po stabilnost regiona. Mnogi su skloni da vjeruju da bi eventualna pobjeda Milorada Dodika imala dalekosežne posljedice…

ČANAK: Sigurno je da bi Dodikova pobjeda bila jako loš signal jer biste u Predsjedništvo BiH doveli čovjeka koji se zalaže za nestanak države BiH, odnosno za njenu podjelu. Mislim da takvoj politici mora doći kraj. Tim prije što smo se nagledali svih tih dobrovoljnih davalaca tuđe krvi u prošlosti. Oni koji podržavaju Dodika ne razumiju da će u slučaju da ne budu realizovani njegovi projekti građani Republike Srpske ostati da kusaju gorke plodove te nakaradne politike, dok će on pobjeći u vilu na Dedinju ili u vilu u Moskvi. Upravo zbog toga mislim da treba otvoriti četvoro očiju na ruske pokušaje da od Republike Srpske, Srbije ali i od Crne Gore, naprave, da kažem, nepotopive nosače aviona u srcu Evrope. Ako se to dozvoli svi ćemo mi biti obični pijuni u igri među velikim silama i to ne smije da se dogodi. Jer, za elementarno pravo na život i sopstvenu političku volju proliveno je more krvi na ovim prostorima i sa time se mora prestati.

EU PRAVI POLITIČKU PIJACU OD PROŠIRENJA

VN: Rekli ste da pred regionom ima još dosta izazova. Da li EU pokazuje dovoljno brige prema regionu? Kako komentarišete oprečne stavove njenih zvaničnika koji se tiču proširenja?

ČANAK: Evropska unija pravi veliku grešku zato što kalkuliše sa proširenjem, praveći od njega političku pijacu. Ne može se ucjenjivati bilo koja zemlja koja ostvari sve uslove da bude članica EU time da će biti primljena kada te uslove ostvari i neka druga zemlja. Time se obezvređuje trud zemlje koja je ispunila uslove. Tu konkretno mislim na Crnu Goru koja je daleko odmakla u ispunjavanju uslova za prijem u EU. VN: Šta su posljedice takvog odnosa EU? ČANAK: Sasvim je jasno da takav odnos EU prema zemljama koje pretenduju da budu njene nove članice ohrabruje euroskeptike sa jedne strane, a sa druge strane dovodi EU u situaciju da se bavi sama sobom, a ne okruženjem što će je u perspektivi dovesti do toga da njena međunarodna uloga počne da slabi, da će biti sve manje značajna kao politička snaga na globalnoj sceni. Kada govorim o političkoj snazi EU mislim na vrijednosti koje Evropska unija promoviše. Ako EU prestane da ih promoviše ko će to da radi? Sasvim sigurno neće Rusija, niti Trampova Amerika. Sigurno je da Kina ima svoje viđenje uređenja planete koje se, sasvim sigurno ne slaže sa idejama EU. O tome se mora razmišljati šire. Misliti samo o sebi i svojim interesima mislim da će Evropsku uniju mnogo koštati.

RUSIJA VELIKOSRPSKO PITANJE DRŽI KAO NOŽ POD GRLOM BALKANA

VN: Problemi u regionu, najveći izazovi?

ČANAK: Najveći izazov je pitanje Bosne i Hercegovine zbog ruskog pokušaja da velikosrpsko pitanje drži bukvalno kao nož pod grlom na Balkanu. To je najveći izazov. Odmah poslije toga je pitanje završetka kosovskog zamrznutog konflikta, a onda pitanje jednog održivog rješenja nacionalnog pitanja na Balkanu. To se može riješiti isključivo stvaranjem asocijacije država, da li je to EU, ili neki tip južnoevropske konfederacije… U svakom slučaju, te granice moraju biti maksimalno propustljive, a politike država u okviru te asocijacije maksimalno sinhronizovane. Ako se to ne uradi i krene dalje u priču o razgraničenjima i prekrajanju granica, to vodi samo u nesreću.

CRNA GORA JE I PRIMJER I PUTOKAZ

VN: Jedna mala Crna Gora danas je članica NATO. Šta ta činjenica znači za budućnost regiona?

ČANAK: Veličina jedne zemlje nije samo u broju stanovnika, čak je ponajmanje u broju, veličina je i u suštinskom uticaju, a Crna Gora je uveliko nadmašila svoju veličinu u broju stanovnika. Uticaj Crne Gore na stabilnost regiona je ogroman. Nezavisna, mudro vođena Crna Gora ne samo da ima ogroman uticaj, već može da bude takođe ogroman primjer i podsticaj zemljama regiona. A što se tiče članstva u NATO, reći ću vam samo jedno – da ta mala Crna Gora nije ušla u Alijansu, bila bi veliki problem za cijelu Evropu.