Berlinski kongres i međunarodno priznanje Crne Gore svjetionik su za budućnost, za razliku od Podgoričke skupštine koja nije istorijski kapital na kojem se može graditi naše bolje sjutra. Tim temama više se mora baviti crnogorska nauka, prije svega, jer se pojedini istorijski događaji danas koriste za nacionalističke i dnevno političke potrebe u cilju negiranja crnogorske države i identiteta. To su samo neke od poruka okruglog stola “Crna Gora od 1878. do 1918.”, koji je održan u CANU.
U istorijskom razdoblju od 1878. i Berlinskog kongresa pa do 1918. i tzv. Podgoričke skupštine, Crna Gora doživjela je trenutke trijumfa, slave, uspona i padova, drame i tragedije. Nakon Berlinskog kongresa pa do početka balkanskih ratova međunarodno priznata Crna Gora biće u civilizacijskom zamahu.
“Ovaj će period donijeti ideju progresa, kao ideju koja neminovno u sebi nosi i modernost i prosvetiteljstvo. Počelo je traganje za identitetom i shvatanje šta je to kontinuitet i njegovo značenje i njeno društvo”, kaže predsjednik CANU Dragan Vukčević.
No, već 1916. doživjeće Crna Gora vojni, a 1918. i državni slom. Od odluka Podgorčike skupštine i dalje se oporavljamo.
“1878. Godine, magična i pokretačka riječ bila je nezavisnost, a 1918. magična i pokretačka rijec bila je ujedinjenje. Danas je ova prva riječ ponovo zadobila istorijsko prvenstvo”, kaže akademik Dragan Radonjić.
Istorijske lekcije u posljednjih 140 godina uče nas da je nezavisnost jedne države garancija njenog trajanja, zato u buduće integracije, poručeno je sa skupa treba ulaziti sa punim državnim subjektivitetom, ne dovodeći u pitanje ono najvrijednije što ima jedan narod – a to je država.
Preporučeno
Izvor: RTCG
Video