Video
Ovo je pokazalo istraživanje javnog mnjenja koje je agencija De Facto Consultancy sprovela za potrebe CDT-a u periodu od 16. septembra do 18. oktobra na uzorku od 1000 ispitanika. Istraživanje je urađeno u okviru projekta koji podržava Biro za međunarodnu borbu protiv narkotika i sprovođenje zakona (INL).
Prema istraživanju, 64.1% ispitanika smatra da bi Crnu Goru trebalo definisati kao građansku državu. Njih 21.1% bi je definisalo kao državu crnogorskog naroda i drugih građana koji u njoj žive, 11.3% kao državu crnogorskog i srpskog naroda i drugih naroda koji u njoj žive, 2.4% kao državu srpskog naroda i drugih građana koji u njoj žive, a 1.1% nema stav prema ovom pitanju.
Da se u Crnoj Gori osjeća potpuno bezbjedno kazalo je 77.2% ispitanika, ali više od četvrtine (26.7%) vjeruje da je moguće da društveno-politički odnosi dovedu do nasilja, pokazuju podaci.
Zabrinutost je najveća među Bošnjacima i Albancima. Naime, među onima koji su se izjasnili da vjeruju u mogućnost nasilja je 45.1% Bošnjaka, 41.5% Albanaca, 30.5% Muslimana, 28.3% Crnogoraca i 19.6% Srba. Na pitanje u kom obliku smatraju da je moguće da se ispolji nasilje, najviše odgovora je da to mogu biti nasilni protesti (69.4%), pojedinačni etnički motivisani sukobi (66%) i organizovani etnički sukobi (59.8%).
Tri četvrtine ispitanika (74.2%) ocjenjuje međuetničke odnose u Crnoj Gori kao veoma dobre i uglavnom dobre.
Na pitanje da li su se nekada osjetili ugroženo zbog drugačijeg političkog mišljenja potvrdno odgovara skoro trećina ispitanika (31.7%). Takođe, 27.6% ispitanika je ukazalo da se nekada osjetilo ugroženo zbog etničke pripadnosti, 24.6% zbog religijske pripadnosti/ubjeđenja, 23.3% zbog pripadnosti političkoj partiji, 19.9% zbog svog materijalnog položaja a 10.8% zbog roda.
Najveći stepen etničke distance svih grupa (Crnogorci, Srbi, Bošnjaci, Muslimani, Albanci) je izražen prema Romima.
13% ne smatra sebe antifašistom, 13% se ne izjašnjava
Većina ispitanika (73.8%) smatra sebe antifašistom, 12.8% je navelo da se ne osjeća tako dok se 13.4% nije izjasnilo po tom pitanju.
Na pitanje ko je u pravu bio tokom Drugog svjetskog rata, 37.7% je kazalo da smatra da niko nije bio u pravu dok 32.1% nema stav prema tom pitanju. Gotovo četvrtina (24.4%) je navela partizane, 3.4% četnike a 2.3% zelenaše.
Podaci pokazuju podijeljenost u odnosu na genocid u Srebrenici, pa na primjer 42.2% ispitanika smatra da bi trebalo obilježavati Dan sjećanja na žrtve u Srebrenici, 44.4% se ne slaže sa tim dok 13.4% nema stav po tom pitanju. Slična je situacija u odnosu na operaciju Oluja, pa 39.5% smatra da bi trebalo obilježavati Dan sjećanja na žrtve operacije Oluja, 47.6% da ne bi dok je 12.9% neopredijeljenih.
Svaki peti ispitanik (21.5%) ne smatra da je Crna Gora učinila pravu stvar kada se izvinila za ratne zločine Hrvatskoj. Skoro četvrtina ispitanika (23.6%) ne smatra da je u Srebrenici 1995. godine počinjen genocid.
Pojava vjerske radikalizacije
Svaki deseti ispitanik (12.2%) smatra da je opravdano oružjem braniti svoju vjeru. Sa tim nije saglasno njih 80.6% dok se 7.2% nije izjasnilo po ovom pitanju.
Među onima koji bi opravdali nasilje je najveći broj pripradnika pravoslavne vjeroispovijesti – 19.3% pripadnika Crnogorske pravoslavne crkve (CPC), 18.2% Srpske pravoslavne crkve (SPC), 10.9% je onih koji se izražavaju pravoslavnim bez navođenja pripadnosti određenoj crkvi. Nakon pravoslavaca, sa tim se najviše slažu pripadnici islamske vjeroispovijesti (10.4%). Ovakav stav nije zabilježen kod pripadnika katoličke vjeroispovijesti.
Najveća podrška za demokratski i ekspertski oblik upravljanja
Na pitanje šta misle o različitim načinima upravljanja državom, ispitanici su najbolje ocijenili demokratski politički sistem, potom ekspertski, autoritarni pa militaristički. Podaci pokazuju da iako ispitanici u velikoj mjeri vrednuju demokratiju, postoji određena podrška i za nedemokratske sisteme upravljanja.
Demokratski politički sistem je 91.6% ispitanika ocijenilo kao veoma dobar i dobar način upravljanja. Međutim, tek je njih 57.3% kazalo da je zadovoljno načinom funkcionisanja demokratije u Crnoj Gori.
Nakon demokratskog, ispitanici najviše vrednuju ekspertski sistem upravljanja – 78.4% njih smatra veoma dobrim i dobrim imati stručnjake koji bi donosili odluke prema tome što ocjenjuju kao najbolje za državu, a ne vladu.
Najslabije su ocijenjeni autoritarni i militaristički sistem, međutim dio ispitanika i ove oblike upravljanja visoko vrednuje. Tako je skoro trećina ispitanika (31.3%) autoritarni sistem ocijenila kao veoma dobar i dobar, a oko četvrtine (26.4%) je tako ocijenila militaristički sistem.
Preporučeno
Dodatno, 16.1% ispitanika smatra da je u redu na određeno vrijeme suspendovati ljudska prava, ako to zahtijeva viši cilj.
