Video
“Način na koji je sprovedeno odlaganje izbora nije samo u suprotnosti sa pravnim poretkom već je, dodatno, proizveo ozbiljnu pravnu konfuziju u nekoliko oblasti našeg pravnog sistema i narušio demokratski poredak i pravila.
Prije svega, otvoreno je pitanje različitog tumačenja odlaganja izbora od strane Državne izborne komisije (DIK) i Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) pa za jednu instituciju izborni proces je prekinut i biće nastavljen, a za drugu se on odvija bez prekida”, navodi Gvozdenović.
Dalje pita, kako je moguće da iako zakon kaže da od dana raspisivanja do dana održavanja izbora ne smije proći manje od 60 ni više od 100 dana, ovaj period zapravo traje onoliko koliko neko drugi procijeni.
“Otvoreno je pitanje trajanja mandata odbornicima/cama u opštinama u kojima su odloženi izbori, a i trajanje mandata predsjednika tih opština. Na koji način će biti riješeno njihovo produženje njihovih mandata i da li oni mogu donositi odgovarajuće odluke? Stvoren je pravni vakuum za koji niko od nadležnih nije ponudio rješenje, pa je na opštinama ostalo da “izmaštaju” kako da riješe ovo pitanje.
Sve što su proizvele ovakve izmjene zakona jeste pokazatelj apsurdne situacije u koje nas dovode nedovoljno osmišljene i pripremljene intervencije u pravnom sistemu.
Šta smo dobili ovim promjenama?”, pita ona.
Kako dodaje, argument da su ove promjene potrebne zbog javnog interesa i interesa društva u cjelini pretvorio se u pravni haos – da li je konfuzija i pravna nestabilnost javni interes – mi mislimo da nije.
“Argument da se ova promjena desila zbog potrebe da imamo uspješniju turističku sezonu pretvorio se u nametanje ozbiljnih ograničenja toj istoj sezoni – zapošljavanje je izuzetak, potrošnja novca je ograničena, kao i upotreba drugih resursa opština, zabranjeno je reklamiranje… Da li se ovim pomoglo boljoj turističkoj sezoni – mi mislimo da nije. I ono što predstavlja dodatni apsurd naše situacije – sve ograničenja važe, ne samo za lokalnu nego i državnu vlast, pa ih se i ministri i drugi činovnici moraju pridržavati.
Šta će se desiti ako Ustavni sud čeka, ne donese odluku i ostane bez kvoruma i faktički prestane da postoji? Da se može desiti ponovno odlaganje lokalnih izbora? Da li postoje političke snage koje upravo to žele? Znamo da izbora ne smije biti bez zaštite izbornog prava tj. Ustavnog suda – pa nam ostaje samo da sa pažnjom pratimo naredna dešavanja i način na koji će politički akteri djelovati”, ističe Gvozdenović.
Nadaju se , kaže,da će odgovornost ipak prevagnuti nad partijskim interesom i da će do kraja septembra biti izabrane nedostajuće sudije Ustavnog suda i da će na taj način biti izbjegnuta potpuna blokada pravnog sistema, ali i mogućnost održavanja demokratskih izbora.
“Kad političari krenu da se igraju sa zakonima baš je Ustavni sud brana ili ustava tom ponašanju. Pitanje je da li naš Ustavni sud ima snage ispuni svoju svrhu u sistemu.
Preporučeno
Zato ih još jednom pozivamo da odgovornim i profesionalnim ponašanjem spriječe nastavak urušavanja demokratije i našeg pravnog poretka”, zakljičuje ona.
