Proces formiranja nove Centralne izborne komisije, zamišljen kao jedna od ključnih tačaka izborne reforme sprovedene prošle godine, ušao je u novu fazu, ali bez jasnog roka kada bi konačno mogao biti završen.

Komisija za sprovođenje izbora predsjednika i članova CIK-a je, nakon pet neuspješnih javnih poziva i osam mjeseci rada, ostala bez jednog člana. Administrativni odbor još nije pokrenuo postupak za izbor novog. Posljednji konkurs poništen je početkom jula, nakon što Komisija nije uspjela da obezbijedi propisanu većinu za utvrđivanje liste kandidata.

Prvi konkurs propao je krajem prošle godine, kada je ocijenjeno da jedini kandidat za predsjednika ne ispunjava zakonske kriterijume. Drugi je završen u februaru, jer nijedan kandidat za predsjednika nije u potrebnoj mjeri ispunio kriterijume. U aprilu je treći konkurs okončan bez kandidata za članove koji bi ostvario potrebnih 50 bodova, dok je na četvrtom, okončanom početkom juna, Boško Nenezić dobio 78 bodova i ispunio uslov za predsjednika, ali nijedan kandidat za članove nije prešao propisani prag.

Nakon toga Komisija je predložila izmjene Zakona o izboru odbornika i poslanika, ocjenjujući da bi krug potencijalnih kandidata trebalo proširiti i na stručnjake iz političkih nauka, informacionih tehnologija, ekonomije, finansija i drugih srodnih oblasti.

Zakon je u međuvremenu izmijenjen, ali je uslijedila nova komplikacija. Izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica podnio je ostavku na mjesto člana Komisije, obrazlažući da su izmjenama zakona stručni i profesionalni kriterijumi koji su ranije predstavljali osnov za izbor sada pretvoreni u dodatne, praktično fakultativne uslove.

Koprivica je upozorio da se time, kako je ocijenio, otvara prostor da za članove CIK-a budu izabrani ljudi sa minimalnim formalnim kvalifikacijama, ali bez stvarnog iskustva u izbornim procesima, kao i kandidati sa partijskim vezama.

U međuvremenu, Administrativni odbor nije popunio mjesto koje je ostalo upražnjeno njegovom ostavkom.

Jedan od članova Komisije, Nikola Rakočević iz DPS-a, za Portal Standard kaže da očekuje da taj posao bude završen, nakon čega bi Komisija mogla da nastavi rad.

“Sastav Komisije za izbor predsjednika i članova CIK-a je radio svoj posao isključivo u skladu sa zakonskim kriterijumima i odredbama i nije imao prostor niti volju da fleksibilno i proizvoljno tumači zakon i snižava kriterijume profesionalnosti, iskustva i političke povezanosti kandidata. Sasvim je jasno da su kandidati, posebno jedan dio njih zaslužili posebnu pažnju, imajući u vidu njihove izuzetne biografije i smatram da institucije Crne Gore moraju računati na takav kvalitet već odmah. Ipak, vrlo strogo postavljeni kriterijumi značili su da izbor ne bude napravljen. Smatram da Komisija treba da dobije priznanje na profesionalno, neselektivnom i procesu koji je pokazao odgovornost i integritet prema instituciji i zakonu”, kazao je Rakočević.

Na pitanje da li je ostavkom Koprivice doveden u pitanje kredibilitet Komisije, Rakočević navodi da ne smatra da je njen rad time kompromitovan.

“Kredibilitet nije narušen, jer će Administrativni odbor raspisati javni poziv za novog člana iz reda NVO sektora. Ukoliko dobijemo kandidata jednakog profesionalnog i kvalitativnog integriteta, postupak se može uspješno nastaviti. Ishod postupka izbora predsjednika i članova CIK-a je jedini relevantan za ocjenu integriteta naše zakonske obaveze. Pozivam da budemo svi fokusirani na proceduru, kandidate i konačan prijedlog Komisije, a siguran sam da će odgovarati interesu profesionalizacije i depolitizacije ključne institucije za sprovođenje izbora u Crnoj Gori“, rekao je on.

Takođe, jedan od kandidata na prethodnim konkursima, Muhamed Đokaj, podnio je žalbu zbog ćutanja administracije nakon što mu Skupština nije dostavila tražene zapisnike, pravilnike i dokumentaciju o bodovanju sa ranijih konkursa. On tvrdi da želi da se na osnovu zvaničnih dokumenata utvrdi da li su kriterijumi jednako primjenjivani na sve kandidate i da li je Komisija postupala u okviru zakonskih ovlašćenja.

Đokaj je najavio da će, ukoliko dokumentacija potvrdi njegove sumnje, razmotriti dalje pravne korake i o svemu obavijestiti međunarodne partnere. Posebno je insistirao na tome da promjena zakona ne može retroaktivno opravdati eventualne nepravilnosti u ranijim konkursima.

Rakočević smatra da javnost treba da ima uvid u rad Komisije.

“Naravno, smatram da je jako korisno i neophodno da postupak bude transparentan i javan, kao što i jeste“, kazao je on.

Sve se odvija uz vremenski pritisak koji je još prošlog mjeseca jasno artikulisala Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori. Iz Brisela je tada saopšteno da CIK mora biti potpuno operativan najkasnije do kraja avgusta, kako bi izborna administracija imala dovoljno vremena za pripremu lokalnih i parlamentarnih izbora koji slijede naredne godine.

Delegacija EU je istovremeno poručila da izmjene izbornog zakonodavstva treba pripremati transparentno i inkluzivno, uz širok politički konsenzus.

Na pitanje da li taj rok još može biti ispoštovan, Rakočević ne govori o konkretnom datumu, ali tvrdi da je u komunikaciji sa Delegacijom EU potvrđeno da kvalitet procesa mora ostati prioritet.

“U direktoj i intenzivnoj komunikaciji sa Delegacijom EU smo uspjeli da utvrdimo da je ključni interes depolitizacija i profesionalizacija CIK-a, te da se postupak sprovede kvalitetno, ostavljajući dovoljno prostora da se institucija pripremi za predstojeće lokalne i parlamentarne izbore. Optimista sam da ćemo u tom poslu svi zajedno biti uspješni“, rekao je Rakočević.

O činjenici da Administrativni odbor nakon ostavke Koprivice još nije popunio sastav Komisije, Rakočević kaže da su okolnosti u parlamentu uticale na dinamiku, ali insistira da daljeg neopravdanog odlaganja ne smije biti.

“Razumljive su okolnosti. Nakon intenzivnog rada u Parlamentu, bilo je za očekivati da će tek nakon 20. avgusta biti realno pristupiti tom poslu. Sva druga očekivanja nijesu bila realna. Ovdje opet pozivam da se fokusiramo na stvarni i jedini interes ovog postupka i cjelokupne javnosti – a to je da dobijemo depolitizovanu i profesionalnu Komisiju i da izbori dobiju osnaženi integritet i povjerenje građana u proces. Istovremeno, poslu moramo pristupiti efikasno i bez neopravdanog odgađanja“, kazao je on.

Portal Standard je pitanja o daljem toku procesa uputio i Administrativnom odboru Skupštine, posebno u vezi sa izborom novog člana Komisije nakon Koprivicine ostavke, mogućnošću da Komisija nastavi rad u postojećem sastavu i procjenom da li se rok koji je postavila Delegacija EU još može dostići.

Delegaciji EU takođe su upućena pitanja o tome da li i dalje ostaje pri zahtjevu da CIK bude potpuno operativan do kraja avgusta, kako ocjenjuje činjenicu da nakon pet neuspjelih konkursa još nema novog sastava i kakve posljedice bi novo odlaganje moglo imati na izbornu reformu i pripremu narednih izbora.

Koprivica je ranije naveo da postupak izbora njegovog nasljednika iz reda NVO sektora može trajati najviše 22 dana, ali da to ne bi trebalo značajnije da uspori izbor CIK-a, jer Komisija i bez tog člana može raspisati novi konkurs.

Budući da je rok za podnošenje prijava na javni konkurs za predsjednika i članove CIK-a 15 dana od dana njegovog objavljivanja, a Komisija u međuvremenu nije pokrenula novi postupak, već čeka Administrativni odbor da popuni upražnjeno mjesto, od trenutka pokretanja procedure bilo bi potrebno najmanje mjesec dana da se proces privede kraju, čak i uz maksimalno efikasan rad institucija.

Upravo je vrijeme sada postalo jedan od ključnih problema u procesu formiranja Centralne izborne komisije, koji je i Koprivica u ostavci opisao kao „zaista hitan i neophodan“. U odnosu na plan Delegacije EU da CIK bude potpuno operativan do kraja avgusta, taj rok je, po svemu sudeći, već iznevjeren, osim ukoliko se u narednim danima ne pribjegne nekom ubrzanom proceduralnom rješenju.

DELEGACIJA EU: CIK da postane operativan najkasnije do kraja avgusta