Video
To se navodi u publikaciji “Analiza ključnih problema izbornih procesa: Mapiranje puta ka poboljšanjima” koju je uradio Centar za demokratsku tranziciju (CDT).
Za uspjeh reforme će, kako se navodi, od posebne važnosti biti da parlament u otvorenom, transparentnom i inkluzivnom procesu nađe rješenja koja će garantovati fer i demokratsku izbornu utakmicu.
Depolitizacija izborne administracije, dostizanje visokog nivoa tačnosti i ažurnosti biračkog spiska, unapređenje transparentnosti i kontrole finansiranja političkih partija i izbornih kampanja i sprječavanje prodora dezinformacija u izborni sistem, kako se navodi u publikaciji, treba da budu prioriteti ove reforme.
Publikacija je urađena u sklopu projekta koji CDT implementira u saradnji sa organizacijama Udruženje za odgovorni i održivi razvoj (UZOR) i Udruženje mladih sa hendikepom (UMHCG), uz podršku Evropske unije, posredstvom Delegacije EU u Crnoj Gori.
“U nedavnim izbornim ciklusima, imali smo priliku da svjedočimo jednom u nizu slučajeva kada Državna izborna komisija (DIK) donosi političke odluke, izlazi iz svojih nadležnosti, djeluje u interesu dijela političkih partija i pravi haos u izbornom procesu. Takođe, opet se otvorilo pitanje kvaliteta i ažurnosti biračkog spiska koji je dugi niz godina jedan je od ključnih razloga nepovjerenja u izbore i izborne rezultate”, navodi se u saopštenju koje potpisuje Milena Gvozdenović, zamjenica izvršnog direktora CDT-a.
Jasno je, kaže Gvozdenović, da se glavna mana našeg biračkog spiska zapravo sastoji u neažurnosti registara i evidencija iz kojih se on izvodi, i tu se nalazi prostor za pokretanje reforme i sređivanja biračkog spiska.
“Uz to, kontrola nad finansiranjem partija i izbornih kampanja nam ne daje odgovor na ključno pitanje – kako se stvarno troši novac partija i koliko se tog novca nalazi u nelegalnim tokovima. Ne možemo zanemariti ni činjenicu da su dezinformacije postale nezaobilazni dio svih izbornih procesa, čime se utiče na opredjeljene birača, i podriva povjerenje javnosti u izbore, institucije i cjelokupni politički sistem. Osim toga, pažnja poslanika/ca treba biti usmjerena na to da naši birači nemaju pravo na samostalne kandidature niti mogućnosti da glasaju za pojedince sa partijskih lista”, kazala je Gvozdenović i navela da su to samo neki od problema koji opterećuju naše izborne procese, i da je krajnje vrijeme da nađemo odgovarajuća rješenja za njih u okviru predstojeće izborne reforme.
“Međutim, da bi izborna reforma zaista bila sveobuhvatna, poslanici će morati i da definišu nova krivična djela protiv izbornih zakona, regulišu održavanje predsjedničkih izbora, rad Ustavnog suda, Agencije za sprječavanje korupcije…”, navodi se u saopštenju.
Iz CDT-a podsjećaju da su uputili inicijativu novoosnovanom Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu za proširenjem njegovih nadležnosti, kako bi bili obuhvaćeni i Zakon o predsjedniku, Zakon o Ustavnom sudu, Krivičnom zakoniku, Zakon o sprječavanju korupcije, Zakon o lokalnoj samoupravi… od kojih, takođe, zavisi kvalitet izbornog procesa iako oni nijesu navedeni u odluci kojom je osnovan skupštinski odbor.
Preporučeno
Publikacija je dostupna ovdje.
