Video
Na to je upozorila programska direktorka Centra za demokratsku tranziciju Milica Kovačević komentarišući, za Pobjedu, dosadašnji rad parlamentarnog Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu i posao koji, po najavljenom planu, treba da bude okončan do kraja godine.
Kovačević naglašava da je ako pogledamo obim zakonodavnih promjena koje su neophodne za stvarnu i sveobuhvatnu izbornu reformu, jasno da smo tek na početku.
” Određeni pomak je napravljen izmjenom nekih pravila o finansiranju političkih subjekata. Postignut je dogovor o profesionalizaciji izborne komisije i uvedeni su izbori u jednom danu, ali to je daleko od dovoljnog”, ističe Kovačević.
Naglašava i da bez nastavka procesa, usklađivanja svih povezanih zakona i primjene međunarodnih standarda nema promjena koje bi građani zaista osjetili.
Prema njenim riječima, u proteklom periodu za efikasniji rad Odbora najveći problem bio je takozvani pasivni otpor reformi.
” Na riječima je postojala saglasnost, ali u praksi bojkot, izostanci, rijetke sjednice i potpuni nedostatak konkretnih prijedloga. Povrh svega, proces je bio netransparentan. Ključne odluke su dogovarane iza zatvorenih vrata, bez javne rasprave i konsultacija sa stručnjacima, Evropskom i Venecijanskom komisijom”, objasnila je Kovačević.
Ocijenila je i da obim reforme i ponuđena rješenja nijesu definisani na osnovu interesa građana, već „na partijskim forumima, kroz grubu trgovinu“ i po principu „koliko sredstava za partije, toliko i demokratije za društvo“.
Kovačević navodi i da su, dok se trgovalo, građanima uskraćivana već ostvarena prava.
” Građanima je uskraćeno biračko pravo kroz produženja mandata lokalnim skupštinama. Lokalna demokratija je potisnuta rješenjima koja vode spajanju parlamentarnih i opštinskih izbora, dok je i reprezentativnost izbora narušena vraćanjem partijske kontrole nad popunom mandata, suprotno redosljedu na listi”, pojasnila je Kovačević.
Milica Kovačević, FOTO: CDT
U proteklom periodu, odnosno za 20 mjeseci od formiranja ovog skupštinskog radnog tijela samo je, kako kaže Kovačević, Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja značajnije izmijenjen.
” No, ni to u praksi neće značiti mnogo bez reforme povezanih zakona. To su zakon o političkim partijama i izboru odbornika i poslanika, kao i ako se kroz izmjene krivičnog zakonodavstva ne uvedu srazmjerne odgovarajuće kazne za najteža kršenja”, kazala je ona, ističući da je Zakon o izboru odbornika i poslanika doživio samo djelimične izmjene.
Prema njenim riječima, profesionalizacija izborne administracije jeste značajan iskorak, ali predstavlja samo jedan segment jer, kako navodi, najveća pitanja ostaju neriješena.
” Odbor uporno izbjegava raspravu o otvaranju izbornih lista, iako istraživanja pokazuju da građani upravo to snažno podržavaju. Segment zakona o medijskom predstavljanju potpuno je zastario i neprilagođen je digitalnim kampanjama. Još formalno postoji i apsurdni odbor za nadzor medija, relikt partitokratske logike da političari mogu uređivati novinarstvo”, istakla je Kovačević.
Ona ukazuje na nepostojanje rješenja koja garantuju efikasnu zaštitu biračkog prava i podsjeća da je jedna od obaveza koje preostaju jasno definisanje pravila etičkog ponašanja u kampanjama, ali i niz drugih proceduralnih pitanja koja su ključna za zakonitost i povjerenje u izborni proces.
Kovačević naglašava i kako sveobuhvatna izborna reforma ima vrlo malo iskrenih zagovornika i u vlasti i u opoziciji.
” Ne možemo govoriti o jasnim politikama političkih subjekata, već prije o rijetkim pojedincima koji shvataju značaj promjena. Partije koje su danas na vlasti, dok su bile opozicija, glasno su tražile izbornu reformu i vrlo precizno ukazivale na nedostatke sistema koji je održavao moć tadašnje vlasti, davao joj nepravednu prednost i marginalizovao građane. Kada su same došle na vlast, sve su to zaboravile. Status quo im odgovara, a za prijedloge koje su ranije gurale danas se više ni ne zalažu”, ocijenila je ona.
S druge strane, kako navodi, opozicija, koja bi prirodno morala biti najglasniji zagovornik promjena, ne pokazuje odlučnost da se izbori za reformu.
” Dok su van vlasti, svi tvrde da je sistem nepravedan i traže promjene, ali kada procijene da im postojeća pravila mogu donijeti korist, spremni su da ih prihvate. To je politički apsurd koji već decenijama blokira svaku suštinsku reformu. Upravo zato i govorimo o „tihim kočničarima“, jer većina partija javno podržava reformu, ali je u praksi ne želi. Taj nedostatak političke volje, a ne tehnička složenost posla, najveća je prepreka da Crna Gora dobije izborna pravila koja zaslužuje”, zaključila je Kovačević.
Registar prebivališta mora biti tačan i ažuran, birački spisak transparentan, a kaznena politika ozbiljna
Rješavanje vjerodostojnosti biračkog spiska jedno je od ključnih pitanja, jer građani neće imati povjerenja u izbore sve dok je on nepouzdan i podložan manipulacijama, navodi Kovačević.
” Glavni razlog nepovjerenja u birački spisak je to što se u njemu nalaze desetine hiljada građana koji realno ne žive u Crnoj Gori. Time se obesmišljava ustavna odredba da pravo glasa imaju oni koji svoju sudbinu vezuju za ovu državu. Umjesto da se taj princip poštuje, građanima je ostavljeno da sami odluče hoće li odjaviti prebivalište, a to je otvorilo prostor za fiktivna prebivališta i zloupotrebe”, objasnila je Kovačević i dodala da registar prebivališta mora postati tačan i ažuran, birački spisak transparentan, a kaznena politika ozbiljna.
Kovačević podsjeća da je u prethodnom neuspjelom pokušaju izborne reforme Ministarstvo unutrašnjih poslova već radilo na prijedlogu izmjena zakona o registrima prebivališta.
” To može i treba da bude dobra osnova za nastavak reforme, ali samo ako postoji politička volja da se sprovede dosljedna terenska provjera i obezbijedi nadzor svih aktera, kako bi se otklonila svaka sumnja u manipulacije”, navela je Kovačević.
CIK će biti besmislen ako partije nastave da simuliraju proces i podmeću svoje kandidate
Komentarišući minuli rad Državne izborne komisije, izvršna direktorka CDT-a ističe da je ta institucija izgubila svaki kredibilitet, jer je godinama donosila politički pristrasne odluke, često potpuno suprotne i pravu i pravdi.
” Zato je jedan od ključnih ciljeva CDT-a bio da se izborna administracija depolitizuje i profesionalizuje. Najvažnija promjena sada je formiranje centralne izborne komisije. Usvojeni zakon predviđa jasnije procedure i objektivne kriterijume za izbor predsjednika i članova, što bi moglo ograničiti partitokratiju i stvoriti profesionalno tijelo koje će služiti građanima, a ne partijama. Dio tih rješenja preuzet je iz prijedloga iz 2019. godine, ali je sada dopunjen mehanizmima koji bi mogli donijeti stvarni napredak”, smatra Kovačević i dodaje kako, uzimajući u obzir ranija iskustva, sve zavisi od političke prakse.
Ona upozorava i da će CIK, ukoliko partije ponovo budu simulirale proces i podmetale svoje kandidate, biti obesmišljen.
Preporučeno
” U tom slučaju, umjesto reforme dobićemo još jednu praznu formu koja će dodatno urušiti povjerenje građana u institucije i izbore”, upozorila je Kovačević.
