Video
Kako su istakli, u mnogim zapadnim demokratijama ovo se tumači kao ograničenje slobode izražavanja i smatra neustavnim, ali je zato često u primjeni u mladim i tranzicionim demokratijama. Međutim, u savremenom kontekstu gdje se izborna kampanja sve više seli na društvene medije i online platforme, sve češće se postavlja pitanje da li ovaj institut ispunjava ciljeve zbog kojih je nastao, ili je samo relikt prošlosti.
“Odredbe kojima je u zakonu definisana izborna ćutnja nedovoljno su precizne i ako se isključe dileme koje donose nove tehnologije. Članom 6 ZIOP-a je propisano da izborna propaganda preko medija i javnih skupova prestaje 24 časa prije dana održavanja izbora, i novčana sankcija za prekršaj za pravno lice koje “vrši izbornu propagandu” suprotno ovom članu. Pritom se u zakonu naizmjenično i u istom značenju koriste sintagme “izborna propaganda” i “izborna kampanja”, a da jasna definicija jednog ili drugog uopšte nije ni ponuđena”, navode iz CDT-a.
Primjenjivost ovako neprecizne norme u praksi je kako su istakli, upitna, a dokazivanje da li je neko vršio izbornu propagandu bez definicije komplikovano.
“Odredba u visoko polarizovanom društvenom kontekstu dobija i različita tumačenja, pa pojedini subjekti i izvještavanje medija o izborima ocjenjuju kao propagandu koja treba da bude sankcionisana. Kredibilni mediji često ukazuju i na to da je odredba nepravedna jer bi eventualna sankcija pogodila samo medije registrovane u Crnoj Gori, dok neregistrovani portali i elektronski mediji iz inostranstva mogu nesmetano kršiti crnogorske zakone”, dodaju iz CDT-a.
U okviru reforme neophodno je ovu odredbu precizirati, tako što će se definisati šta je tačno zabranjeno, i to na način da zabrana jednako važi za sve obuhvaćene subjekte. Postoje uporedni primjeri gdje se ova zabrana odnosi striktno na javne skupove i različite oblike promocije partija, uključujući i otvoreno ili skriveno reklamiranje u medijima.
Preporučeno
“Zabrana nikako ne bi smjela da pogađa ono što je profesionalno izvještavanje medija i nevladinih organizacija o izbornom procesu, kao aktivnosti koje doprinose boljem informisanju građana o izbornoj ponudi”, zaključuju.
