Video
Pozivaju Ustavni sud da, kako je rekla, “izvuče pouku iz sopstvene zakašnjele reakcije prilikom neustavnog odlaganja lokalnih izbora i da se urgentno izjasni” o njihovoj inicijativi i “na taj način spriječi nastavak podrivanja demokratije i opšteprihvaćenih izbornih principa koje uporno sprovode politički akteri”.
”Ovom inicijativom CDT ne želi da ospori pravo Skupštini Crne Gore da mijenja propise o teritorijalnoj organizaciji i time omogući ostvarivanje ustavom zajemčenog prava na lokalnu samoupravu. Ne želimo ni na jedan način da osporimo Zeti pravo da bude samostalna opština, ako to žele njeni građani i građanke. Naš cilj je da se suprotstavimo nastavku kršenja međunarodnih izbornih standarda i ključnih izbornih prava građana/ki. Naša je obaveza dići glas protiv uništavanja ono malo demokratskih principa koji su preživjeli u ovom društvu i pokušati da spriječimo opasne manipulacije izbornim procesima i rezultatima izbora preko prekrajanja izbornih jedinica”, ističe Gvozdenović.
Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima (ICCPR) iz 1966, član 25(b), kako je navela, kaže da “povlačenje izbornih granica i način raspodjele glasova ne bi smjeli narušiti raspodjelu birača ili diskriminisati bilo koju grupu i ne bi trebali isključiti ili neopravdano ograničiti pravo građana da slobodno biraju svoje predstavnike”.
”Ovim izmjenama zakona se upravo to radi – prekrajanjem izborne jedinice Podgorica uvodi se gerrymandering kao manipulativno političko oruđe koje narušava demokratski izborni proces, podriva demokratske i univerzalne izborne principe i čini izbore besmislenim, jer lišava biračko tijelo značajnog uticaja na to ko će biti izabran”, kazala je Gvozdenović.
Ovim se izmjenama, kako dodaje, direktno krši Kodeks dobre prakse o izbornim pitanjima Venecijanske komisije, tačka II.2.B koji kaže da proces razgraničenja izbornih jedinica treba da se odvija najmanje godinu prije izbora: “Osnovni elementi izbornog zakona, a posebno sam izborni sistem, članstvo u izbornim komisijama i povlačenje granica izbornih jedinica, ne bi trebalo da budu otvoreni za izmjene u periodu kraćem od godinu dana prije izbora, ili bi trebali biti zapisani u ustavu ili na nivou višem od običnog zakona”:
Preporučeno
”Naš Zakon o izboru odbornika ne dopušta promjene izbornih jedinica u toku izbornog procesa. U članu 3 je propisano da se “broj odbornika utvrđuje skupština opštine posebnom odlukom najkasnije do dana raspisivanja izbora”. Iz ovoga jasno proizilazi da je mijenjanje važeće odluke i donošenje odluke o utvrđivanju broja odbornika nakon raspisivanja izbora suprotno zakonu. Pozivamo Ustavni sud da brzom akcijom spriječi dalje urušavanje naše interne demokratije, ali i međunarodno blamiranje Crne Gore koja postaje država u kojoj kršenje ključnih izbornih prava građanki i građana postaje svakodnevna pojava”, poručila je Gvozdenović.
