Direktorica CEDEM-a Nevenka Vuksanović podsjetila je da ta organizacija, u partnerstvu sa Centrom za demokratsku tranziciju (CDT), četvrti put organizuje Skupštinu građana i građanki.

“Skupština građana predstavlja priliku za građane da praktično prikažu na koji način mogu doprinositi donošenju odluka i stvarnim promjenama u društvu. Nakon Skupštine planirano je predstavljanje seta preporuka koje će građani samostalno koncipirati, kroz ekspertske i poslaničke sesije, a koje će biti dostavljene Evropskom parlamentu, Evropskoj uniji, drugim institucijama u okviru Unije, kao i Skupštini Crne Gore”, pojasnila je Vuksanović.

Istakla je da će CEDEM nastaviti da zagovara preporuke, svjesni da njima neće biti riješena partitokratija i političko zapošljavanje u potpunosti, ali da je moguće „ići korak naprijed i barem djelimično umanjiti problem koji je trenutno na visokom nivou.“

Naučni saradnik na Institutu za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu Čedomir Markov pojasnio je da su skupštine građana model demokratskih inovacija koje se sve više uspostavljaju širom Evrope i svijeta kako bi odgovorile na probleme u reprezentativnoj demokratiji.

„Ovi procesi uključuju deliberaciju, odnosno strukturirani proces u kojem se okuplja reprezentativni uzorak populacije na koju se određeni društveni problem ili politička odluka odnosi. Cilj je da se kroz razgovor ponude različite perspektive i da se odvagaju argumenti za i protiv, kako bi se donijela kolektivna odluka koja je najbolje informisana“, naveo je Markov.

Prema njegovim riječima, građanske skupštine pružaju priliku građanima da kroz dijalog i promišljanje oblikuju rješenja za složene društvene probleme.

„Pitanje koje se postavlja je koliko i na koji način ova praksa može uticati na stvarne političke procese. Vjerujem da će preporuke građana biti od velike vrijednosti, ali i da će na političarima biti da građanima pokažu kako njihovo učešće u političkim procesima može imati značajan uticaj“, naveo je Markov.

Poslanik u Skupštini Crne Gore, Dragan Bojović, istakao je da je ključ za napredak društva u postizanju balansa između političkih organizacija i interesa građana.

„Naša dužnost je da saslušamo prijedloge građana i da ih inkorporiramo u zakonske procedure kad god je to moguće. Političke stranke, iako važne, ne smiju biti iznad interesa građana. Naša uloga je da omogućimo političkim partijama da ostvaruju svoje ciljeve u korist društva, ali i da poštujemo svakog građanina kao pojedinca“, rekao je Bojović.

Smatra da je vrlo važno da na pozicijama koje zahtijevaju specifična znanja i stručnost dođu kvalifikovani ljudi.

„Imali smo dug period u kojem su se pozicije popunjavale na temelju partijske pripadnosti, što je često rezultiralo nedostatkom stručnosti. Ne smijemo dopustiti da bilo koja politička pripadnost bude prepreka za kvalifikovane kandidate, ali isto tako moramo spriječiti diskriminaciju prema onima koji su bili marginalizovani zbog svojih političkih stavova“, rekao je Bojović.

Poslanik u Skupštini Crne Gore, Boris Mugoša, istakao je značaj neposredne komunikacije sa građanima i važnost njihove svakodnevne uključenosti u donošenje odluka.

On je naglasio da političari često zaboravljaju na građane van predizbornih perioda, iako bi trebalo da budu u stalnoj komunikaciji sa njima, slušajući njihove sugestije i prijedloge kako bi unaprijedili sistem.

„Iako političari često građane sjećaju samo u predizbornom periodu, smatram da bi trebali svakodnevno biti u kontaktu sa njima, jer smo mi njihovi predstavnici. Slušajući njihove primjedbe, možemo unaprijediti ono što ne funkcioniše u sistemu, kako kroz izmjene zakonskih propisa, tako i kroz promjene u praksi službeničkog sistema“, rekao je Mugoša.

Istakao je značaj depolitizacije državnih institucija, pozivajući na primjenu principa meritokratije, koji podrazumijeva zapošljavanje na temelju stručnosti, kompetencija i znanja.

„Država mora da bude odgovorna i transparentna u zapošljavanju, a u tom kontekstu je nužno poštovati preporuke revizorskih institucija i učiniti naš sistem efikasnijim“, zaključio je Mugoša.

Poslanik u Skupštini Crne Gore, Darko Dragović, izrazio je zadovoljstvo što učestvuje u radu Skupštine građana, ističući značaj svakodnevnog kontakta između predstavnika političkih partija i građana.

„Prisustvo u Skupštini građana pokazuje da mi, kao predstavnici naroda, ne smijemo biti udaljeni od građana. Potrebno je da budemo dostupni i otvoreni za svakodnevnu komunikaciju, kako bismo bili upoznati sa njihovim problemima, predlozima i željama“, rekao je Dragović.

Kazao je da je tokom razgovora sa građanima prepoznao partijsko zapošljavanje kao ozbiljan izazov u društvu.

„Očigledno je da partijsko zapošljavanje postoji, jer sam tokom razgovora sa građanima dobio konkretne primjere takvih slučajeva,“ istakao je Dragović.

Smatra da je potrebno uspostaviti sistem koji će promovisati zapošljavanje najkompetentnijih kadrova, umjesto da se radna mjesta popunjavaju po partijskoj pripadnosti.

„Moramo birati ljude koji su stručni, kompetentni i koji imaju istinsku želju za radom. Ukoliko budemo tolerisali stav da se neko može do penzije zadržati na radnom mjestu bez odgovornosti i zalaganja, sistem će imati ozbiljan problem u funkcionisanju“, istakao je Dragović.

Učesnica Skupštine građana/ki, Milanka Joksimović kazala je da je Skupština građana prilika za građane da izlože probleme sa kojima se svakodnevno susrijeću.

„Smatram da građani treba da imaju veće mogućnosti odlučivanja mimo izbora, jer se mnoge odluke donose bez konsultacije s javnošću, iako se direktno tiču njihovih života. Postoje mehanizmi putem kojih se jednostavno nešto izglasa, a da se građani ne pitaju za mišljenje“, navela je Joksimović.

Ukazala je na problem dostupnosti informacija, posebno u vezi sa konkursima za zapošljavanje, koji se često objavljuju na kratak period, čime se ograničava mogućnost prijavljivanja kandidata.

„Mišljenja sam da se mnoge stvari ne rade po zakonu i da to ima ozbiljne posljedice“, ocijenila je Joksimović.

Ona je pohvalila otvorenost poslanika koji su učestvovali u Skupštini građana/ki.

„Mogu reći da smo naišli na iznenađujuće pozitivan odgovor i razumijevanje. Postoji nada da će neki od naših prijedloga biti ozbiljno razmotreni, pa čak i da će pojedini zakoni i načini funkcionisanja sistema doživjeti izmjene“, rekla je Joksimović.

Pored Markova, u Skupštini građana su učestvovali priznati eksperti iz oblasti društvenih i političkih nauka: Biljana Papović, specijalistkinja za politike i reforme sa bogatim iskustvom u oblasti izbornih reformi, pravosuđa i javnog sektora, koja će govoriti o pravnim izazovima i mogućim rješenjima i Ana Škoflek, stručnjakinja za povezivanje zajednica sa donosiocima odluka, koja će razmotriti načine za jačanje učešća građana u procesima donošenja odluka.

Ova aktivnost realizuje se u okviru projekta “Inkluzivni dijalog za napredak društva”, koji CEDEM sprovodi u partnerstvu sa Centrom za demokratsku tranziciju, uz finansijsku podršku Evropske unije i kofinansiranje Ministarstva javne uprave.