No, od ove godine takva tvrdnja više nema uporište niti u jednom od niza ispitivanja javnog mnjenja koja se odnose na integracione procese.
Zapravo, tokom proteklih mjeseci pokazalo se da je podrška članstvu u EU u padu, pri čemu je znatno manje i onih koji blagonaklono gledaju na to što je Crna Gora dio NATO-a.Da u Crnoj Gori 60 odsto građana iskazuje pozitivan stav prema EU pokazala je godišnja anketa čije je rezultate prošlog mjeseca objavio Eurobarometer. U pitanju je ispitivanje sprovedeno u okviru programa WeBalkans, koje govori i kako 69 odsto ispitanika ima povjerenje prema EU.
Treba pomenuti i sljedeći podatak – u identičnom ispitivanju sprovedenom prije dvije godine, 76 odsto građana izjasnilo se kako bi, u slučaju referenduma, podržali članstvo u EU. Ove godine, podrška je prilično skromnija – 64 odsto.
U isto vrijeme, u padu je i podrška članstvu Crne Gore u NATO. Tako makar govore podaci iz ispitivanja javnog mnjenja koje je sproveo CEDEM.
Ovogodišnji rezultati govore kako članstvo u NATO podržava 42,1 odsto građana, što je pad od 7,4 procenta u odnosu na 2024. Nasuprot tome, broj onih koji oponiraju članstvu u Alijansi veći je za tačno 10 odsto. Uz to, povjerenje u NATO iskazalo je tek 30,4 odsto, što je istorijski minimum kada je u pitanju pomenuto ispitivanje.
Zbog čega su brojke u padu? Koji su uzroci? Da li se to može posmatrati i kao uspjeh kampanja koje počivaju na antizapadnom narativu? Da li nadležni pridaju dovoljno značaja tim brojkama? To je dio pitanja koje je portal Analitika postavila direktorici za strategiju i komunikacije u Centru za građansko obrazovanje, Zvezdani Kovač.
Pad povjerenja jeste iznenađujuć, ali nije statistička greška već realna slika
Kovač naglašava kako je ovogodišnji pad povjerenja, kada je u pitanju EU, djelovao iznenađujuće, čak i pomalo šokantno.
„Takva ocjena stoji posebno imajući u vidu integracionu fazu u kojoj se nalazimo. U prvi mah mnogi su pokušali da ga opravdaju promjenom metodologije istraživanja ili sličnim razlozima. Međutim, kako pad podrške EU prati i porast negativnih stavova i prema NATO-u, Delegaciji EU i slično, jasno je da se ne radi o statističkoj grešci niti o posljedicama različitih metodoloških pristupa, već o realnoj slici političkih prilika u Crnoj Gori“, ističe ona.
Tačno je, kako ocjenjuje naša sagovornica, da znatna večina građana i dalje podržava EU inetgracije, ali ta činjenica ne smije da uljuljka, jer se već uzdrmano povjerenje lako dodatno topi, pogotovu tamo gdje nema odgovora na uzroke.
„Većina partija na vlasti, kao i mediji pod njihovom kontrolom, vode prikrivenu antievropsku politiku, dok moć tih partija, pod snažnim uticajem vlasti iz Srbije, kontinuirano raste. Ovi procesi nijesu spontani, već pažljivo osmišljeni i intenzivirani upravo u trenutku kada je podrška evropskom putu Crne Gore dostigla rekordno visok nivo i kada je, nakon usvajanja IBAR-a, postalo očigledno da EU ozbiljno računa na prijem Crne Gore. Njihov uticaj, stoga, predstavlja dodatnu opasnost – na riječima se zalažu za evropski put, ali djelima se okreću u potpuno suprotnom pravcu“, konstatuje Kovač.
Dio građana razočaran nedostatkom reakcije vlasti na dobru volju EU, i uticaj medija čini svoje
Ona smatra kako taj vid propagande daje rezultata.
„Uspjeh te tihe antievropske propagande je jasno očitan u padu povjerenja građana u sve što simbolizuje evropski put. Uz to, postoji i dio građana razočaranih nedostatkom odlučnog odgovora crnogorskih vlasti na dobru volju EU, pa im se čini da je taj cilj sve dalji“, smatra ona.
Otud, kako dodaje Kovač, kod dijela građana posrijedi je više odraz nepovjerenja u sam ishod procesa nego u integraciju kao takvu.
No, i uticaj pojedinih medija čini svoje.
„Ima i onih koji pod snažnim uticajem medija, a ne zaboravimo da četiri od pet televizija sa nacionalnom frekvencijom ima svog vlasnika u Srbiji, a petu, RTCG, koji uređuje kadar kojem su daleko evropski standardi – okreću leđa uvjerenju da su vrijednosti EU one koje treba slijediti“, smatra sagovornica Portala Analitika.
Anti-zapadne kampanje dale rezultata, odgovor na njih ne može se očekivati od vlasti
Kampanje sa snažnim anti-zapadnim porukama stvarnost su u čitavoj Evropi. Zavisno od države, pa i od samog političkog momenta, takve poruke širi i radikalnija desnica, ali i partije i pokreti koji se predstavljaju kao krajnja ljevica – dovoljno je, recimo, prisjetiti se primjera Slovačke ili Moldavije.
Stoga je i očekivano to što slične kampanje imaju dugu istoriju u Crnoj Gori, a čini se da su intenzivne još od razdoblja kada su evropske i transatlantske integracije definisane kao ključni vanjskopolitički ciljevi.
No, kakav je odgovor crnogorskih proevropskih faktora na sve to? Naša sagovornica ističe – neadekvatan.
„Sasvim sigurno se može reći da su direktne i indirektne kampanje zasnovane na anti-zapadnoj retorici dale rezultata. Ono što posebno zabrinjava nije samo njihova djelotvornost, već potpuni izostanak adekvatnog odgovora na njih. Taj odgovor se ne može ni očekivati od vlasti, jer se ona u velikoj mjeri ponaša kao svojevrsna ekspozitura vlasti u Beogradu“, naglašava ona.
Kako dodaje, retorika o dugoj tradiciji crnogorske državnosti i evropskim vrijednostima koje se navodno baštine uglavnom se koristi u komunikaciji prema inostranstvu, dok kod kuće, gdje je potrebna jasna i odlučna intervencija, gotovo da se i ne čuje.
„Istinski korpus onih koji vjeruju u evropske vrijednosti i koji su posvećeni integracijama nalazi se izvan institucija moći i odlučivanja. Čak i tamo gdje postoje potencijali da se djeluje, nema dovoljno osmišljenog i koordinisanog odgovora koji bi uvjerio građane Crne Gore da je evropski put pravi put, realan, otvoren i da se njime mora ići“, ocjenjuje Kovač.
Umjesto toga, ističe ona, građanima se ostavlja prostor za sumnju.
„A to samo ojačava antievropske narative i otvara put stranputicama koje mlade ove zemlje sve češće vode van njenih granica, ostavljajući Crnu Goru u opasnosti da potone u sopstvenu indolenciju i izgubi dragocjeno vrijeme“, ističe sagovornica Portala Analitika.
Vlast vode figure bez vizije, nijesu kompetentni ni dorasli dužnostima koje obavljaju
Trend pada podrške, na koji ukazuju ankete, trebalo bi da zabrine vlast koja – makar retorički – želi uvesti državu u Evropsku uniju, a pritom ostati i kredibilan saveznik u okvirima NATO-a. No, da li te zabrinutosti ima?
„Takvi trendovi svakako bi morali da zabrinu svaku vlast koja se predstavlja kao proevropska, i to u trenutku kada Crna Gora ima jedinstvenu šansu da po ubrzanom modelu postane članica EU. No, to nije slučaj sa onima koji vode sada državu, a to su primarno nekompetentni ljudi, nedorasli funkcijama koje obavljaju. Njihova osnovna svrha od samog početka bila je da se dočepaju vlasti i očuvaju je kako bi ostvarili lične i partijske interese“, navodi Kovač.
Prema njenom mišljenju, oni koji sada rukovode vlašću nijesu državnici ni u najširem smislu te riječi.
„To su figure bez vizije, koje se lako gube u sopstvenim kombinatorikama. Njima je lako manipulisati, sa bilo koje adrese, a pogotovo sa one koja je upornija od svih drugih – beogradske. Kada govorimo konkretno o premijeru Milojku Spajiću i Evropi sad, ne bih rekla da im pad podrške EU i NATO-u odgovara, već prije da ne znaju kako da mu odgovore“, ocjenjuje ona.
Crnoj Gori potrebna politička hitna pomoć
U slučaju te partije, kako će primijetiti naša sagovornica, ono što je s početka djelovalo kao pritisak, sad postaje teret koji je polako povlači na dno.
„Plašim se da su podlegli uticaju i pritisku u tolikoj mjeri da im je postao ogroman teret, kamen koji ne samo da nose na leđima, nego ih polako povlači na dno. Vjerujem da će se to vidjeti na prvim narednim izborima jer u iznevjerili povjerenje mnogih“, ističe Kovač.
Kako dodaje, Crnoj Gori je potrebna svojevrsna politička hitna pomoć.
Preporučeno
„Jer bez te pomoći evropske integracije lako mogu biti preplavljene duhovima najcrnje prošlosti, snagama takozvanih narodnih patrola, duboko antievropskih i anticivilizacijskih vrijednosti. Ako se ne zaustavi ovaj trend, rizikujemo da se evropska perspektiva pretvori u puku retoriku, a društvo vraća unazad, na tačke koje smo mislili da smo odavno prevazišli“, zaključila je ona.
Video