To je saopšteno na pres konferenciji Centra za monitoring i istraživanje (CeMI) povodom predstavljanja a izvještaja o preliminarnim zaključcima i nalazima „Građansko nadgledanje parlamentarnih izbora 2023“.

Izvršna direktorka CeMI-ja, Ana Nenezić, kazala je da je izborni dan protekao u mirnoj atmosferi, a da karakter i obim nepravilnosti nijesu ugrozili regularnost ukupnog izbornog procesa.

„Karakter nepravilnosti je ujednačen u odnosu na večinu prethodnih izbornih ciklusa i u najvećoj mjeri se odnosi na povredu tajnosti glasanja i zloupotrenu tehnologija u cilju javne prezentacije izražene volje birača“, rekla je Nenezić.

Ukazala je da su izbori sprovedeni bez većih problema u organizaciji, dok su temeljna prava kandidata i birača, da slobodno predstave svoje programe, odnosno sprovedu svoje biračko pravo, u najvećem dijelu poštovana.

„Izbori su održani po pravilima nereformisanog seta izbornih zakona, koji sadrže brojne pravne praznine, nejasnoće i kolizije pravnih normi koje otvaraju prostor za njihovu zloupotrebu i umanjuje efikasnost. Prethodne preporuke CeMI-ja nijesu uvažene te se većina uočenih nepravilnosti pri primjeni važećeg pravnog okvira ponavljala i tokom ovog izbornog ciklusa“, navela je Nenezić.

Šef Pravnog odjeljenja CeMI-ja, Ognjen Mitrović, kazao je da su organi za sprovođenje izbora, u najvećem dijelu, efikasno vodili izborne pripreme i ispoštovali većinu zakonskih rokova.

„Iako je ukupan izborni proces u osnovi bio transparentan, CeMI, kao i druge, kako domače tako i međunarodne posmatračke misije, nijesu bile uključene u rad institucija i organa za sprovođenje izbornog procesa, i imale su ograničen uvid u proces i dokumenta koja su pratila izborni proces“, rekao je Mitrović.

U CeMI-ju ocijenjuju da posmatračke misije treba da budu uključene, od pripremnih izbornih radnji do zaključenja izbornog procesa, kako bi se osigurala puna transparentnost i doprinijelo punoj informisanosti građana o svim pojedinostima izbornog procesa.

„Biračko pravo imaju svi državljani Crne Gore, sa navršenih 18 godina, pod uslovom da imaju prebivalište u Crnoj Gori najmanje 24 mjeseca prije dana izbora. Međutim,

Državna izborna komisija (DIK) je od dana raspisivanja prijevremenih parlamentarnih izbora do 11. juna održala 44 sjednice. DIK redovno objavljuje sve odluke, dnevni red sjednica i zapisnike sa istih na svojoj zvaničnoj internet stranici“, naveo je Mitrović.

Prema njegovim riječima, dio DIK-a koji treba posebno pohvaliti su članovi izabrani na konkursu, i Stručna služba DIK-a, koja je pokazala visok nivo profesionalnosti i otvorenosti za saradnju sa nevladinim organizacijama.

„Državna izborna komisija je utvrdila i objavila preliminarne rezultate izbora u skladu sa zakonskim rokom. Rezultati su utvrđeni bez glasanja članova Komisije, kao što je to bio slučaj i u prethodnom izbornim izbornim procesima“, kazao je Mitrović.

Ukazao je da su kampanju obilježile tri jasno različite faze: prva faza mogućeg odlaganja izbora koja je završena istekom roka za podnošenja izbornih lista 16. maja, druga faza umjerene kampanje do posljednjih dana maja, i treća faza agresivne kampanje u posljednje dvije sedmice kampanje.

„Kampanja je bila konkurentna, ali nedovoljno sadržajna i sa naglašenim elementima negativne kampanje u završnici koja je mogla uticati na opredjeljenje birača. Optužbe nosilaca lista, ozbiljne sadržine, bez izjašnjenja nadležnih institucija u odnosu na karakter iznešenih optužbi, uz zlopotrebu institucija sistema i pozicije moći, loš su primjer i trebaju biti ograničene kako ne bi mogle uticati na opredjeljene birača“, naveo je Mitrović.

Šef odjeljenja za istraživanje javnih politika u CeMI-ju, Miloš Vukanović, kazao je da je u cilju finansiranja izborne kampanje izdvojeno je 3,159,104 eura.

„U poređenju sa 2020. godinom kada su opredijeljena budžetska sredstva iznosila 2.367.805 eura, očigledno je veliko povećanje budžetskih davanja za kampanju“, naveo je Vukanović.

Pojasnio je da je Zakonom predviđeno da se pomenuta sredstva dijele na način što se sredstva u visini od 20 odsto raspodjeljuju u jednakim iznosima političkim subjektima, u roku od osam dana od isteka roka za dostavljanje izbornih lista, dok se sredstva u visini od 80 odsto raspodjeljuju nakon izbora političkim subjektima koji su osvojili mandate, srazmjerno broju osvojenih mandata.

„Kako je za ove izbore potvrđeno 15 lista, svaka od njih je dobila 42,121 eura. Kako zakon ne predviđa sankcije za ne ostvarenje minimalnog potrebnog broja glasova lista koje su dobile sredstva, javnost je još jednom negodovala, optuživajući pojedine partije za ulazak u izbornu trku iz cilja ostvarivanja profita“, kazao je Vukanović.

Istakao je da je svih 15 političkih subjekata otvorilo zasebne žiro račune, a njih 13 je u zakonskom roku dostavilo petnaestodnevne izvještaja o prilozima pravnih i fizičkih lica.

„ASK ima ograničena ovčašćenja u dijelu kontrole utrošenih sredstava te pravni okvir za finansiranje partija i izbornih kampanja, i zloupotrebu državnih resursa, kao i propisana kontrolna ovlašćenja te institucije, moraju biti unaprijeđeni, jer ne daju osnov za sprovođenje suštinske kontrole“, naveo je Vukanović.

Ukazao je da je tokom izbornog ciklusa notirana izrazito visoka stopa zapošljavanja lica u javnom sektoru, navodeći da je u periodu trajanja kampanje ASK notirao 5518 ugovora o zapošljavanju , ne računajući javna preduzeća jer zakon i dalje ne predviđa dostavljanje informacija o zapošljavanju tokom izborne kampanje u privrednim društvima čiji je osnivač i/ili većinski ili djelimični vlasnik država ili jedinica lokalne samouprave.

„Izdaci za socijalna davanja narasli su tokom izborne kampanje na 26 miliona eura, dok su se u ostala četiri mjeseca ove godine (januar, februar, mart i maj) kretala između 16 i 20 miliona eura. Dodatno, donešeno je 1.013 odluka kojima su opredijeljena i plaćena sredstva sa tekuće budžetske rezerve u ukupnom iznosu od 5.365.423 eura“, rekao je Vukanović.

Naveo je da je, sa tekuće budžetske rezerve, od strane Ministarstva finansija i opština isplaćeno ukupno 786 jednokratnih novčanih pomoći u ukupnom iznosu od 882.021 eura, dok su opštine zasebno isplatile 236 socijalnih pomoći u ukupnom iznosu od 74.558 eura.

Nenezić je, govoreći o izvještavanju medija tokom parlamentarnih izbora, kazala da je medijsko okruženje konkurentno, sa velikim brojem registrovanih medija, a da je javni emiter ispoštovao zakonske preduslove i ponudio balansiranu pokrivenost kampanje.

„Međutim, zastarjeli pristup prezentacije 15 lista i koalicija, sa kratkim ograničenim vremenom, bez mogućnosti susštinkog ukrštanja argumenata, nije dovoljan za građane da dobiju sve potrebne informacije kako bi mogli donijeti informisanu odluku“, rekla je Nenezić.

Ukazala je da su privatni mediji organizovali prezentacije i debate u ograničenom okviru, sa onim listama za koje su ciljenili da je potrebno predstaviti radi aktraktivnosti programa, ili uslijed favorizovanja određenih političkih subjekata.

„Iako legitimno, ovakav pristup ne pruža jednak prostor svim akterima izbornog procesa i stavlja u povlaščeni položaj određene subjekte, CeMI preporučuje da se razmotri način prezentacije izbornih lista i koalicija, u skladu sa najboljim međunarodnim praksama, kako bi se obezbijedila jednaka šansa svim akterima da svoj program predstave biračima“, navela je Nenezić.

Prema njenim riječima, ukupno je objavljeno 3961 medijskih izvještaja.

„Najveći udio u izvještavanju o parlamentarnim izborima 2023. imali su veb portali sa kumulativno 2830 medijska izvještaja ili oko 71 odsto ukupne plasirane, odnosno evidentirane medijske građe. Slijede televizije sa 780 medijskih izvještaja“, rekla je Nenezić.

Govoreći o izbornoj ćutnji, Nenezić je kazala da je do izražaja došlo vršenje propagande političkih partija preko društvenih mreža.

„Najvažniji razlog za ovo jeste nepodudarnost rješenja u relevantnim zakonima, tj. Zakonu o izboru odbornika i poslanika (izborna propaganda traje do 24 časa prije dana održavanja izbora) i Zakonu o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja (izborna propaganda traje do dana održavanja izbora). U odnosu na tradicionalne, kao i online medije, poštovala su se pravila medijskog oglašavavanja političkih partija tokom predizborne ćutnje, te nije bilo političkih sadržaja u kojima su se isticali simboli i slogani političkih partija“, pojasnila je Nenezić,

Ukazala je da će zbog niza faktora, poput slabijeg izbornog rezultata nekih izbornih subjekata i rasporeda žena na izbornim listama, prema trenutnom rasporedu mandata, učešće žena u crnogorskom parlamentu biti znatno manje nego što je bilo neposredno pred izbore.

„Tako će u Parlament ući 17 poslanica (20,98%), što je značajno manje u odnosu na dva prethodna saziva. Na ovaj način reprezentativnost žena u crnogorskom parlamentu pada ispod svjetskog prosjeka koji prema posljednjim podacima iznosi 24,6%. Procentualna zastupljenost nacionalnih partija manjinskih naroda u Parlamentu nakon ovih izbora biće 12.34 %, što je značajno povećanje u odnosu na 4.93 % iz 2020. i 2016“, rekla je Nenezić.

Prema njenim riječima, izborni sistem stavlja u neravnopravan položaj pripadnike Roma, koji nemaju ravnopravan status sa pripadnicima manjinske zajednice koja u sličnom procentu učestvuje u ukupnoj populaciji.

„Sistem diferencijalnih zakonskih cenzusa, kojim se manjinama daje privilegovan položaj sadrži nelogičnosti, koje mogu dovesti do efekta koji je u nesaglasju sa konceptom pozitivne diskriminacije manjinskih naroda“, navela je Nenezić.

Kazala je da je na osnovu projekcija na bazi reprezentativnog uzorka koji se sastoji od 400 biračkih mjesta u Crnoj Gori, CeMI u 20 sati i 45 minuta izašao sa prvom procjenom rezultata, a da su nakon toga građani imali mogućnost da prate popunjavanje uzorka.

„Dodatno, CeMI je sproveo paralelno prebrojavanje glasova i objavio projekcije preliminarnih rezultata osnovu 100% obrađenih biračkih mjesta u Crnoj Gori i 100% obrađenog ukupnog biračkog tijela tokom izborne noći, na web sajtu, aplikaciji ferizbori.me, i na svojim socijalnim mrežama“, rekla je Nenezić.

Pojasnila je da je prosječno odstupanje procjene procenata dobijenih glasova političkih partija na ukupnoj populaciji birača bilo gotovo identično podacima koje je utvrdila Državna izborna komisija za preliminarne rezultate izbora.

„Prosječna apsolutna greška procjene osvojenih glasova je bila 0.03%. Raspodjela mandata je ista kao i ona koju je utvrdila Državna izborna komisija, odnosno nije bilo odstupanja procjene u odnosnu na podatke koje je saopštila ta institucija“, zaključila je Nenezić.