CG nacionalna zajednica: Položaj Crnogoraca u Srbiji nikad gori

Uzroka takvog stanja ima više, i subjektivnih, i nebrige same države Crne Gore koja nije poklanjala mnogo, poslednjih 30 godina od srpskog nacionalizma položaju Crnogoraca i uopšte identitetu – kazao je za RTCG Mirko Zečević, predsjednik Crnogorske nacionalne zajednice Beograd.

Potpredsjednica Crnogorske nacionalne zajednice Beograd Jelena Đurović ističe da se u Beogradu osjećaju vrlo nesigurno.

– Mi pogotovo u Beogradu, nemamo način ni da se sretnemo, ni da se vidimo nemamo prostorije, naša Ambasada je silovana grafitima, ne možemo da uđemo tamo, mi se osjećamo kao zečevi koji ako neko krene da nas napadne niko se ne bi radovao, ali nikoga ne bi interesovalo – kazala je Đurović.

U nacionalnoj zajednici Crnogoraca u Beogradu se, kažu, pitaju zašto crnogorski ambasadori, Uprava za dijasporu i Vlada ćute na asimilaciju desetina hiljada nacionalnih Crnogoraca u susjednoj državi.

– Crnogoraca u Beogradu po popisu ima 9000. Šale, zabave na račun toga da su Crnogorsci opseli Vračar, gdje sam ja bila odbornica, da ovdje ima ima nekoliko desetina Crnogoraca koji vode BG. To su nevjerovatne gluposti – smatra Đurović.

– Ovdje je naravno više onih koji se osjećaju ili kako kažu da su Srbi, i neki od njih čak organizovano rade protiv crnogorskog nacionalnog kulturnog identiteta i protiv onih koji se bore za postojanje, i afirmaciju crnogorskog kulturnog identiteta – kaže Zečević.

U Crnogorskoj nacionalnoj zajednici, uprkos svemu, pokušavaju, kažu, da animiraju i matičnu državu i Srbiju, kako bi se izborili za svoja prava.

Očekuju i pomoć nove vlasti u Crnoj Gori.

– S obzirom na sastav Vlade koji vidimo, mi ne očekujemo mnogo, mi ćemo se i dalje boriti za položaj i posebna prava koja su regulisana u Srbiji. Polažemo nadu da će uprava za dijasporu ipak povesti računa, jer je ovo borba, borba za identitet Crnogoraca u Srbiji je borba i za samu Crnu Goru – kaže Zečević.

– Ali sto se tiče poruka koje stižu ja mislim i od nekih članova te nove koalicije, kada neko kaže da Crnogorci ne postoje da su milogorci ili šta već, koji to prećutkuju ja se duplo plašim – istakla je Đurović.

Zečević i Đurović poručuju da Crnogorci u Srbiji ne traže ništa drugo, osim ono što je skladu sa pravnim poretkom Srbije i međunarodnim normama – da budu Crnogorci u Srbiji i očuvaju svoj nacionalni i kulturni identitet.