Ovaj zakonski akt mogao bi danas ponovo biti preinačen, između ostalog, u dijelu odredbi koje se odnose na zapošljavanje i otpuštanje iz službi u nadležnosti resornog ministarstva. No, stavovi o tome da li će najavljene novine imati pozitivne ili negativne efekte na Upravu policije, ali i kompletan bezbjednosni sektor, prilično se razlikuju.
Izmjene su u skupštinsku proceduru ušle po hitnom postupku, s obzirom na to da je riječ o zakonu koji tretira oblast bezbjednosti i odbrane, pa Ustav daje mogućnost da se o njima raspravlja i odlučuje samo dan nakon što poslanicima u ruke stigne kompletna dokumentacija.U njemu se navodi kako je razlog mijenjanja dosadašnjeg rješenja „strateška potreba da se u temelje policijske službe ugradi princip lične i profesionalne odgovornosti“, te da će se to učiniti upravo kroz „sveobuhvatni veting“ kojim Demokrate, u čijoj je nadležnosti sektor unutrašnjih poslova, „prijete“ već skoro godinu.
– Veting u policiji nije pitanje forme, već dubokog sadržinskog preokreta u načinu na koji država štiti javni interes, zakonitost i bezbjednost građana. To je instrument kojim se odvaja časna služba od prikrivene zloupotrebe uniforme. Njime se potvrđuje da policija nije samo oruđe sile, već oličenje vladavine prava. U društvu koje teži stabilnosti, povjerenju u institucije i međunarodnoj vjerodostojnosti, veting je znak ozbiljne i odgovorne države – stoji u obrazloženju izmjena zakona koje je, u ime predlagača, podnio poslanik Demokrata Duško Stjepović.
Kako se dodaje, veting je „bezrezervna poruka da se bezbjednost ne može graditi kompromisima, već isključivo na temeljima povjerenja, integriteta i čiste službe“.
– Ovim zakonom Crna Gora reaguje na dugogodišnje devijacije, gradi sistem koji čisti posljedice, ali i onemogućava uzroke. Takva transformacija policijske službe nije pitanje ambicije, već odgovornosti prema svakom građaninu ove zemlje – ističe se u obrazloženju, te potcrtava da će postojeći i budući pripadnici policije biti podvrgavani „nizu novih, još rigoroznijih mehanizama za kontrolu integriteta“.
Uz to, biće uvedeno i zvanje „pozornik“, odnosno „mlađi policajac“, a te poslove moći će da obavljaju i oni koji imaju IV stepen stručne spreme (završenu četvorogodišnju srednju školu), umjesto V stepena kako je propisano sadašnjim odredbama zakona.
– To je odgovor na rastuće potrebe zajednice i javne zahtjeve da policija bude prisutna tamo gdje su građani najosjetljiviji, ispred škola, vrtića, bolnica, domova zdravlja, sportskih i kulturnih objekata, u ulozi preventivne i zaštitne sile. Građani ne traže represiju, već prisustvo, sigurnost i prepoznatljivost – zaključuje se u Prijedlogu izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima.
RIJEČ STRUKE
Za Velimira Rakočevića, profesora na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore i kriminologa, najavljena nova rješenja su i ranije bila prijeko potrebna, a sada bi mogla značajno da unaprijede rad policije. Naravno, pod uslovom da se svi, barem u MUP-u i njegovim službama, pridržavaju zakona.
– Samo čovjek čiji je rad zakonit, profesionalan i moralan, kada fakti odlučuju, a ne bilo čija politička volja i ono što pokaže kroz svoju radnu biografiju, može uvijek mirno spavati – rekao je sagovornik Pobjede.
Kako je kazao, najavljene promjene dale bi mogućnost za zapošljavanje osoba sa završenom srednjom školom, koje su trenutnim zakonskim rješenjem automatski diskvalifikovane.
– Ovakva rješenja upravo doprinose jačanju dostupnosti te časne profesije širem krugu građana koji ispunjavaju određene uslove. I sam sam, još u vrijeme komunizma, morao pored civilnog da završim i policijski fakultet kako bih se zaposlio u policiji. Ni to mi nije bio garant, jer su o tome odlučivali ljudi koji nijesu imali veze ni sa policijom, ni sa policijskim poslovima – ispričao je on.
Velimir Rakočević, FOTO: Mara Babović/Pobjeda
Takođe je dodao da je redovna praksa podrazumijevala zapošljavanje u policiji samo onih koji imaju „vezu“, dok je „prosječnom, dobrom, izuzetnom mladom čovjeku, to jednostavno bilo nedostižno“.
Uz to naveo je kako su, u duhu crnogorske tradicije, čast i obraz pripadnika UP „važniji od svega“.
– Dok sam još radio na tim poslovima, najveći problem je bio upravo što bi, vjerojatno „preko veze“, tamo zalutao neko ko nema ni ljudskog, ni moralnog, ni bilo kakvog kredibiliteta da te poslove obavlja. Jedan takav čovjek može onda cijelu službu da uvede u veliki problem – istakao je Rakočević.
Iako je tokom rada u policiji na svojoj koži osjetio uticaj politike u poslu koji „politiku ne trpi“, smatra da će najavljena rješenja biti svima na ponos, a naročito službama.
– Ključno je da sve institucije budu na visini zadatka, pogotovo kada je riječ o procedurama za prestanak radnog odnosa, jer je tu, recimo, velika odgovornost službenika iz Agencije za nacionalnu bezbjednost. Ključno je nesporno utvrditi činjenice. Ukoliko se one utvrde isključivo kroz objektivne, a ne kroz subjektivne kriterijume, tu se uvidom u formiranu dokumentaciju sva priča završava – navodi on.
Lično, daje uvijek podršku aktuelnom vršiocu dužnosti direktora UP Lazaru Šćepanoviću i zato ne sumnja da bi veting kroz ovakvu izmjenu zakona bio dobro sproveden.
– Ovo je sistemski problem i mislim da svako razuman i realan mora dati podršku da se služba očisti od „prljavog“ kadra. Jer, vjerujte, jedan korumpirani pripadnik ili onaj koji održava kontakte sa takvima, veću štetu napravi i može da pokvari sve drugo dobro što se uradi – potcrtao je sagovornik Pobjede.
Lazar Šćepanović i Danilo Šaranović, FOTO: Mara Babović/Pobjeda
Poručuje i da bi bila najveća greška ako bi makar jedan nevini bio izložen progonu i dobio otkaz zbog upliva politike.
Po njemu, ne može doći do politizacije bilo koje službe, naročito policije ili ANB-a, ako se zakon sprovodi kako treba.
– Ko radi pošteno, nema te sile, nema te partije i politike koja mu može išta učiniti. Zato, teško možemo govoriti o političkom uticaju. Niko iole ozbiljan ne bi dozvolio sebi da svoj ugled uruši time što će da podliježe nekom političkom stavu ili uticaju – zaključio je Rakočević.
POLITIČKI UPLIV
Dio nevladinog sektora i parlamentarne opozicije, pak, u ovim izmjenama vidi nešto sasvim drugačije. Preciznije, da veting (p)ostaje glavno sredstvo obračuna sa nepodobnima, odnosno onima koji nijesu na istoj „političkoj frekvenciji“.
Institut alternativa, na čijem je čelu Stevo Muk, juče se otvorenim pismom obratio Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu i njegovom predsjedniku Vladislavu Bojoviću, ukazujući na broje nedostatke najavljenih izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima.
Kako su precizirali, saglasni su sa mjerama i postupcima zasnovanim na Ustavu i zakonu na osnovu kojih bi iz policijske službe bili udaljeni „službenici koji su se ogriješili o zakon, koji sarađuju sa organizovanim kriminalnim grupama ili službama drugih država“.
– Međutim, odredbe o sprovođenju bezbjednosnih provjera, disciplinski postupci na osnovu mišljenja Komisije za bezbjednosne provjere, te eventualne odluke o prestanku radnog odnosa policijskog službenika, moraju se propisati tako da obezbijede predvidljivost odnosno pravnu izvjesnost, sudsku zaštitu, uključujući obrazloženu odluku i na informacijama zasnovanu odbranu – naveli su iz IA, te istakli kako takve promjene „neće doprinijeti zakonitom postupku“.
Stevo Muk, FOTO: Institut Alternativa
Po njima, sporno je i to što bi se iz novog teksta zakonskog akta „postojanje bezbjednosnih smetnji za dalji rad u Policiji“ bilo izbrisano kao teža povreda službene dužnosti, te bi postao „osnov za prestanak radnog odnosa po sili zakona kad Komisija za provjeru bezbjednosnih smetnji utvrdi postojanje bezbjednosne smetnje za dalji rad u policijskom zvanju“.
– Izgleda kao da je profesionalna sudbina jednog lica, u ovom slučaju policijskog službenika, data u ruke anonimnog službenika ANB, koji u skladu sa svojim internim aktima (ili bez njih) sprovode određeni postupak i donose mišljenje o postojanju (ili nepostojanju) bezbjednosne smetnje, sa čijim obrazloženjem (razlozima) se neće upoznati ni Komisija za bezbjednosne smetnje (ili će se upoznati na način koji ostaje nepoznat i koji se ne može potvrditi ni provjeriti), niti službenik policije na kojega se odnosi takva procjena. Na kraju, na osnovu takvog mišljenja bez obrazloženja, po automatizmu će biti donijeta odluka o prestanku radnog odnosa za službenika policije – navode iz te nevladine organizacije, te preciziraju kako policijski službenici neće biti u mogućnosti da se upoznaju sa onim što im se stavlja na teret.
NEPOTIZAM
Po njima je provjera eventualnih bezbjednosnih smetnji jednom u pet godina nepotrebna i opterećene za budžet.
– Nemogućnost da napreduju tokom sedam godina službe može obeshrabriti buduće zaposlene i popunjavanje kadrovskih kapaciteta, što je u suprotnosti sa razlozima zbog kojih se žele usvojiti izmjene zakona – zaključuje se u saopštenju IA.
Nekadašnji ministar unutrašnji poslova i doskorašnji poslanik Ure Filip Adžić posebno je problematizovao mogućnost da policijski službenici, nakon pozitivne evaluacije pripravničkog staža, nastave svoj angažman u službi.
Filip Adžić, FOTO: R. Koprivica
– Odluka Vlade da se službenici zapošljavaju bez javnog oglašavanja, bez kadrovskog plana i bez učešća Uprave za ljudske resurse otvorila je širom vrata za nepotizam, partijsko zapošljavanje i isključuje svaki vid meritokratije i profesionalizacije – zaključio je Adžić.
Preporučeno
Očigledno je da će se i nakon ovih izmjena Zakona u unutrašnjim poslovima dodatno zaoštriti odnosi unutar ovog resora, naročito kada na red stigne prva grupa budućih pripadnika policije koji će biti u prilici da zamijene radna mjesta oslobođena tokom „nepristrasnog vetinga“ jedne političke partije, u ovom slučaju Demokrata.
Video