Video
Generalni sekretar CIVIS-a Miloš Rajović kazao je da je ustavna obaveza “konsultacija” za izbor mandatara na predsjedniku države, a nikako na partijama koje su zastupljene u Skupštini.
“Neki novi politički običaj sakupljanja potpisa poslanika koji predstavljaju većinu, u konkretnom slučaju njih 41, predstavlja neustavnu kategoriju i nalazi se van prava”,rekao je Rajović.
On je ocijenio da je riječ o labavim, fluidnim i embrionalnim običajnim nastojanjima determinisanim pokušajima nove političke prakse u namjeri smanjenja arbitrarernog postupanja određenih političkih činilaca i institucija.
“Budući da je predsjedniku dat signal za mandatara, kroz podršku parlamentarne većine, postavlja se pitanje da li je on izašao iz okvira ustavnih ovlašćenja, posebno imajući u vidu član jedan Ustava, gdje stoji da je Crna Gora demokratska država zasnovana na vladavini prava”, kazao je Rajović.
On je dodao da je relevantna i činjenica da poziv za konsultacije i razgovor predsjednik nije uputio Civisu kao političkom subjektu u Skupštini, kao ni nekim drugim političkim strankama.
Rajović je naveo da ne treba zaboraviti član 82 Ustava u kome se navodi da se Skupština raspušta ako ne izabere vladu u roku od 90 dana od dana kada predsjednik prvi put predloži mandatara.
“Međutim, Ustav ne određuje koliko puta predsjednik može podnositi predlog za izbor mandatara u slučaju neusvajanja prvog predloga za izbor, ili u konkretnom slučaju prijedloga za skraćenje mandata”, kazao je Rajović.
On je kazao da Ustav ne određuje koliko puta predsjednik države može podnositi predlog za izbor mandatara u slučaju neusvajanja prvog predloga za izbor i dodao da bi trebalo pokrenuti i raspravu u cilju izmjene i dopune Ustava.
Rajović je rekao je da su načini stvaranja parlamentarne većine u Crnoj Gori, kroz zakašnjeli talas tranzicije, konačnog uspostavljanja istinskog višepartijskog sistema i buđenja demokratije i njenih ideala, zamijenjeni stazama saveza i koalicija.
“Pa se do ličnosti koja će sastaviti vladu – mandatara, dolazi tek kada se postigne dogovor između različitih partija i grupa unutar Skupštine”, dodao je on.
Rajović je rekao da je u tom društvenom i političkom novumu došlo do raznih interpretacija i tumačenja ustavnih odredbi.
“U članu 95 stav pet Ustava piše da predsjednik predlaže Skupštini “mandatara za sastav vlade, nakon obavljenog razgovora sa predstavnicima političkih partija zastupljenih u Skupštini”, u roku od 30 dana”, naveo je on.
Nesumnjivo je, kako je dodao Rajović, da je nadležnost predsjednika da odredi ličnost, političku ili ne, kojoj će povjeriti zadatak da sastavi Vladu.
On je kazao da je konkretna nadležnost praćena ustavnom obavezom obavljanja razgovora sa predstavnicima političkih partija zastupljenih u Skupštini.
“Odnosno obavezom saslušavanja i sagledavanja konkretnih mišljenja, ali i cjelokupnih parlamentarnih okolnosti i klime, a sve sa ciljem utvrđivanja činjeničnog stanja – da li postoji parlamentarna većina (trenutno) ili pak mogućnost da se ista formira (pro futuro)”, dodao je Rajović.
Prema njegovim riječima, nesporno je da brojne manjkavosti ustavnog teksta otvaraju prostor za razne kombinatorike i zaobilaženja.
Preporučeno
“Pa bi u skorije vrijeme trebalo pokrenuti i raspravu u cilju izmjene i dopune Ustava”, kazao je on.
