“Ratni zločinac ne može biti heroj u Crnoj Gori“, poručuje Ćorović, uz ocjenu da evropski put zemlje mora podrazumijevati i nedvosmisleno suočavanje sa ratnom prošlošću, poštovanje žrtava i odbacivanje relativizacije zločina.

GRANICA IZMEĐU SLOBODE GOVORA I VELIČANJA ZLOČINACA

Ćorović ističe da cilj amandmana nije ograničavanje političkog mišljenja niti bavljenje istorijskim interpretacijama, već zaštita vrijednosti savremene, evropske i građanske Crne Gore.

„Ovaj korak smo preduzeli jer smatramo da Crna Gora mora jasno i nedvosmisleno povući granicu između slobode govora i javnog veličanja ljudi koji su pravosnažno osuđeni za ratne zločine. Naš cilj nije da ograničavamo političko mišljenje, niti da se bavimo istorijskim interpretacijama, već da zaštitimo vrijednosti na kojima treba da počiva savremena, evropska i građanska Crna Gora“, kazao je Ćorović za Portal ETV.

Podsjeća da je Bošnjačka stranka i ranije ukazivala na potrebu da se kroz krivično zakonodavstvo jasno sankcioniše veličanje i glorifikacija ratnih zločinaca.

„Nažalost, posljednji događaji su pokazali da ovo pitanje više ne možemo ostavljati u zoni političkih poruka i osuda. Kada se ratni zločinci javno veličaju, kada se njihove žrtve dodatno ponižavaju, a njihove presude relativizuju, država mora imati jasan institucionalni odgovor“, rekao je Ćorović.

MANDIĆ JESTE POVOD, ALI AMANDMAN NIJE USMJEREN PROTIV NJEGA

Na pitanje da li je djelovanje predsjednika Skupštine Andrije Mandića jedan od povoda za predlaganje amandmana, Ćorović odgovara da jeste dio šireg konteksta.

„Svakako jeste dio šireg konteksta zbog kojeg smatramo da je neophodno djelovati sada. Posebno imajući u vidu njegove posljednje poteze i javne stavove, uključujući postupak slanja telegrama saučešća porodici Ratka Mladića koji su izazvali opravdanu zabrinutost i otvorili pitanje kakvu poruku država šalje žrtvama ratnih zločina i njihovim porodicama“, kazao je Ćorović.

On naglašava da Mandić, kao predsjednik Skupštine Crne Gore, ima posebnu političku i institucionalnu odgovornost.

„Mandić je predsjednik Skupštine Crne Gore i zato njegove riječi i postupci imaju posebnu političku i institucionalnu težinu.“

Ćorović, međutim, naglašava da amandman nije personalizovan.

„Ali želim da budem potpuno jasan: ovaj amandman nije usmjeren protiv Andrije Mandića, niti je personalizovan. Zakoni se ne smiju pisati zbog jedne osobe. Pišemo ga zbog principa koji treba da važi za sve – bez obzira na ime, funkciju, političku pripadnost ili nacionalnu pripadnost.“

Potpredsjednik BS poručuje da je stav te partije jasan.

„Naš stav je jednostavan: ratni zločinac ne može biti heroj u Crnoj Gori. Pravnosnažna presuda za ratne zločine ne može biti predmet političkog veličanja, a žrtve i njihove porodice ne smiju ponovo biti izložene poniženju kroz javnu glorifikaciju onih koji su odgovorni za zločine.“

Ćorović očekuje da amandman bude razmatran ozbiljno i odgovorno, jer, kako ističe, nije riječ o pitanju jedne političke partije.

„Očekujemo da ovaj amandman bude razmatran ozbiljno i odgovorno, jer ovo nije pitanje jedne političke partije. Ovo je pitanje odnosa države prema ratnim zločinima, žrtvama i evropskim vrijednostima. Bošnjačka stranka će istrajavati na tome da Crna Gora bude država u kojoj se zločin ne relativizuje, žrtva ne ponižava, a ratni zločinci ne veličaju.“

„POČASTI MLADIĆU PREDSTAVLJAJU GLORIFIKACIJU I VRIJEĐANJE ŽRTAVA“

Govoreći o slučaju Ratka Mladića, Ćorović kaže da se državne i vojne počasti u Srbiji ne mogu posmatrati kao pitanje običaja, privatnog oproštaja ili odnosa prema jednom vojnom licu.

„Ovo je čin koji ne možemo posmatrati kao pitanje običaja, privatnog oproštaja ili odnosa prema jednom vojnom licu. Ratko Mladić je pravosnažno osuđen pred međunarodnim pravosuđem za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine. Zato državne i vojne počasti upućene njemu predstavljaju glorifikaciju osuđenog ratnog zločinca i vrijeđanje žrtava, posebno žrtava genocida u Srebrenici.“

Za BS je, dodaje, posebno problematično to što takav čin dolazi od države koja želi da bude dio evropske zajednice i koja bi morala pokazati spremnost da se suoči sa ratnom prošlošću.

„Evropska unija je upravo zbog toga jasno ocijenila glorifikaciju Mladića kao neprihvatljivu i suprotnu evropskim vrijednostima pomirenja, ljudskih prava i poštovanja žrtava.“

Ćorović upozorava da veličanje ratnih zločinaca znači i pokušaj prekrajanja prošlosti.

„Ako se ratni zločinac veliča, onda se ne suočavamo sa prošlošću – već je pokušavamo prekrojiti. A posebno je opasno kada se kroz državne simbole, vojne počasti i prisustvo državnih funkcionera šalje poruka da ono za šta je jedan čovjek pravosnažno osuđen može biti predstavljeno kao herojstvo.“

„NE ŽELIMO DA CIJELO SRPSKO DRUŠTVO POISTOVJEĆUJEMO SA OVAKVOM POLITIKOM“

Ćorović naglašava da BS ne želi generalizacije niti poistovjećivanje cijelog srpskog društva sa politikom glorifikacije ratnih zločinaca.

„Mi u Bošnjačkoj stranci ne želimo da generalizujemo niti da cijelo srpsko društvo poistovjećujemo sa ovakvom politikom. Naprotiv, postoje ljudi u Srbiji koji se otvoreno suprotstavljaju glorifikaciji ratnih zločinaca. Ali država mora imati jasan stav.“

Ističe da nije moguće istovremeno govoriti o evropskoj budućnosti, regionalnom pomirenju i dobrosusjedskim odnosima, a odavati počasti čovjeku čija je odgovornost za najteže zločine devedesetih pravosnažno utvrđena.

„Ne može istovremeno govoriti o evropskoj budućnosti, regionalnom pomirenju i dobrosusjedskim odnosima, a onda odavati počasti čovjeku čija je odgovornost za najteže zločine devedesetih pravosnažno utvrđena.“

Na pitanje jesmo li, tri decenije nakon ratova, izašli iz tog mračnog perioda, Ćorović odgovara da nijesmo u potpunosti.

„Nismo u potpunosti. I upravo ovakvi događaji to potvrđuju. Iz ratova smo izašli fizički, ali očigledno još nijesmo u potpunosti izašli iz politike njihovih podjela, mitova, negiranja i glorifikacije zločinaca.“

Za BS je, dodaje, put naprijed jasan.

„Za nas je put naprijed potpuno jasan: istina o ratnim zločinima mora biti iznad dnevne politike, žrtve moraju biti poštovane, a osuđeni ratni zločinci ne mogu biti heroji. To nije usmjereno protiv bilo kog naroda. To je civilizacijski minimum i preduslov za istinsko pomirenje i stabilan region.“

Crna Gora, poručuje, kao multietnička i evropski orijentisana država mora u ovakvim trenucima biti jasna.

„Ne možemo mijenjati prošlost, ali možemo odlučiti kakvu ćemo budućnost ostaviti našoj djeci. A ta budućnost ne smije počivati na glorifikaciji onih koji su osuđeni za genocid i najteže ratne zločine.“

„RATNI ZLOČINI NEMAJU NACIONALNOST“

Ćorović navodi da međunarodni partneri vrlo jasno razumiju značaj principijelnog odnosa prema ratnim zločinima i njihovim počiniocima.

„Naši međunarodni partneri vrlo jasno razumiju koliko je važno da se prema ratnim zločinima i njihovim počiniocima odnosimo principijelno i bez relativizacije. U komunikaciji sa evropskim i drugim međunarodnim partnerima prepoznajemo zabrinutost zbog pokušaja veličanja ratnih zločinaca, negiranja ili relativizacije zločina i genocida, jer takve pojave nisu samo pitanje odnosa prema prošlosti, već direktno utiču na stabilnost, pomirenje i evropski put regiona.“

Kada je riječ o Srbiji, državno odavanje počasti čovjeku koji je pravosnažno osuđen za najteže ratne zločine, prema njegovim riječima, predstavlja ozbiljno pogrešnu poruku.

„Takvi postupci ne doprinose suočavanju sa prošlošću, već produbljuju podjele i šalju obeshrabrujuću poruku žrtvama i njihovim porodicama.“

Govoreći o Andriji Mandiću, Ćorović kaže da se njegovi postupci moraju posmatrati kroz odgovornost koju nosi funkcija predsjednika parlamenta.

„Isto tako, postupci predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića moraju se posmatrati u kontekstu odgovornosti koju nosi funkcija predsjednika parlamenta. Od onih koji predstavljaju najvišu zakonodavnu instituciju očekujemo posebno visok nivo odgovornosti, senzibiliteta prema žrtvama i jasnu privrženost evropskim vrijednostima.“

Dodaje da država ne može imati dvostruke standarde.

„Ne možemo imati dvostruke standarde – jedno govoriti međunarodnim partnerima, a drugo poručivati građanima Crne Gore.“

Ćorović ponavlja osnovni princip Bošnjačke stranke.

„Bošnjačka stranka upravo zato insistira na jasnim principima: ratni zločini nemaju nacionalnost, žrtve zaslužuju poštovanje, a ratni zločinci ne mogu biti heroji. Crna Gora mora ostati država koja će se nedvosmisleno suprotstaviti svakom obliku veličanja ratnih zločinaca, negiranja genocida i relativizacije zločina.“

EVROPSKI PUT MORA PODRAZUMIJEVATI I SUOČAVANJE SA PROŠLOŠĆU

Ćorović naglašava da komunikacija BS sa međunarodnim partnerima nije usmjerena na traženje bilo čije osude, već na insistiranje da Crna Gora bude prepoznata kao ozbiljna i pouzdana evropska država.

„Naša komunikacija sa međunarodnim partnerima nije usmjerena na traženje bilo čije osude, već na to da Crna Gora bude prepoznata kao ozbiljna i pouzdana evropska država. Upravo zato smatramo da evropski put mora podrazumijevati i jasnu političku kulturu suočavanja sa prošlošću. To je dug prema žrtvama, ali i obaveza prema budućim generacijama.“

„RELATIVIZACIJA I VELIČANJE ZLOČINACA NANOSI ŠTETU CRNOJ GORI“

Ćorović smatra da bi nastavak relativizacije ratnih zločina i veličanja osuđenih ratnih zločinaca nanio ozbiljnu političku i reputacionu štetu Crnoj Gori.

„Smatramo da bi nastavak relativizacije ratnih zločina i veličanja osuđenih ratnih zločinaca nanio ozbiljnu političku i reputacionu štetu Crnoj Gori. Naša država je svoju evropsku budućnost opredijelila jasnim vrijednostima – vladavinom prava, poštovanjem ljudskih prava, suočavanjem sa prošlošću i njegovanjem kulture sjećanja.“

Zbog toga, kako navodi, nije moguće istovremeno govoriti o evropskim standardima i zatvarati oči pred pokušajima relativizacije ratnih zločina.

„Zbog toga ne možemo istovremeno govoriti o evropskim standardima, a zatvarati oči pred pokušajima da se ratni zločini relativizuju ili da se od osuđenih ratnih zločinaca prave heroji.“

Prema njegovim riječima, nije riječ samo o odnosu prema prošlosti, već o tome kakvu državu Crna Gora želi danas i kakvu poruku šalje budućim generacijama.

„To nije samo pitanje odnosa prema prošlosti, već pitanje kakvu državu želimo danas i kakvu poruku šaljemo budućim generacijama. Evropska unija je vrlo jasno poručivala da negiranje, relativizacija i glorifikacija ratnih zločina nijesu u skladu sa evropskim vrijednostima. I posljednji izvještaji i stavovi evropskih institucija pokazuju koliko su vladavina prava, ljudska prava, pomirenje i suočavanje sa ratnom prošlošću važni za evropski put Crne Gore.“

Ćorović poručuje da Crna Gora ne smije dozvoliti da njena evropska perspektiva bude dovedena u pitanje.

„Zato moramo biti potpuno jasni: Crna Gora ne smije dozvoliti da se njena evropska perspektiva dovodi u pitanje zbog nečijeg političkog kalkulisanja, relativizacije zločina ili neodgovornog odnosa prema žrtvama.“

Posebno je važno, ističe, da institucije države šalju jedinstvenu i nedvosmislenu poruku.

„Posebno je važno da institucije države šalju jedinstvenu i nedvosmislenu poruku da su presuđene činjenice – činjenice, da su žrtve dostojanstveno poštovane i da za veličanje ratnih zločinaca nema mjesta u javnom prostoru.“

„ZLOČIN SE NE MOŽE PRETVARATI U VRLINU, A ZLOČINAC U UZOR“

Bošnjačka stranka će, najavljuje Ćorović, nastaviti da insistira na odgovornom odnosu prema prošlosti, kulturi sjećanja i jačanju zakonskog okvira.

„Bošnjačka stranka će zato nastaviti da insistira na odgovornom odnosu prema prošlosti, na kulturi sjećanja i na jačanju zakonskog okvira koji će spriječiti veličanje i glorifikaciju osuđenih ratnih zločinaca. To nije usmjereno protiv bilo kog naroda, države ili građanina.“

Kako zaključuje, cilj je evropska, građanska i demokratska Crna Gora.

„Naprotiv, to je zalaganje za evropsku, građansku i demokratsku Crnu Goru u kojoj se zločin ne može pretvarati u vrlinu, a zločinac u uzor.“

Ćorović poručuje da evropski put Crne Gore ne smije biti sveden samo na pregovaračka poglavlja.

„Naš evropski put ne smije biti samo pitanje otvaranja i zatvaranja pregovaračkih poglavlja. On mora podrazumijevati i prihvatanje evropskog sistema vrijednosti. A jedan od tih principa jeste jasna osuda ratnih zločina i odbacivanje njihovog veličanja.“