Video
Podatak da se od 8.marta ove godine, kada je zaključen birački spisak za predsjedničke izbore, do 24.marta pojavilo novih oko 1.500 glasača predstavlja ozbiljan alarm.
Problemi sa biračkim spiskom su godinama prisutni u političkoj javnosti, zbog čega je jednim dijelom smanjeno povjerenje u regularnost izbornih procesa. Bivše opozicione stranke, koje su sada na vlasti, godinama su tvrdile da DPS Crne Gore manipuliše biračkim spiskovima na kojima, osim “fantomskih” birača ima umrlih, duplo upisanih i lica koja decenijama ne žive u našoj zemlji.
Kako je istakla Nenezić, ono oko čega postoji puna saglasnost svih aktera izbornog procesa je da Crna Gora nema niti ažuriran, niti tačan birački spisak.
“U biračkom spisku Crne Gore 17. januara bilo je, prema podacima MUP-a, 543.175 birača, što je za preko tri hiljade više nego na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020. godine, kada ih je bilo 540.026. Imajući u vidu da u Crnoj Gori zvanično, prema podacima Monstata, ima 618 hiljada stanovnika, ispada da je broj birača u odnosu na broj stanovnika čak 88 odsto. Ta ogromna nesrazmjera između broja birača i broja stanovnika, koji su se gotovo izjednačili, ukazuje da birački spisak nije tačan niti ažuran. Evropski standard je da taj odnos bude 70 odsto”, rekla je Nenezić za Porta RTCG.
Prema njenom sudu, neažurirani birački spiskovi samo su jedan, iako važan, problem “sa kojim se godinama suočavamo, i iznova govorimo i upozoramo na važnost rješavanja ovog pitanja”.
“Ukoliko bi postojala politička volja, sam postupak bi bio prilično jednostavan. Jedina sigurnost da će birački spisak biti tačan i ažuran je da se istovremeno srede registri prebivališta i državljana, a sva lica za koja su se stekli zakonski uslovi, budu izbrisana iz biračkog spiska, u zakonom propisanoj proceduri. Međutim, političke partije nijesu pokazale interesovanje da se ovaj problem razriješi. I ne samo ovo pitanje, već se, rekla bih, u potpunosti odustalo od ukupne izborne reforme”, upozorila je Nenezić.
Kako je navela, danas nemamo, niti možemo dobiti podatke o tome koliko crnogorskih državljana živi van Crne Gore a istovremeno imaju formalno prijavljeno prebivalište u Crnoj Gori, te koliko njih se trajno iselilo, koliko lica ima istovremeno prijavljeno prebivalište ili stečeno državljanstvo u drugim zemljama.
“Kao ni da li je to državljanstvo stečeno suprotno Zakonu o crnogorskom državljanstvu. Mnogo ozbiljniji problem je što ove podatke nemaju ni nadležne crnogorske institucije. Zakon o registrima prebivališta i boravišta propisuje mogućnost, ali ne i obavezu crnogorskog državljanina da prilikom iseljenja iz Crne Gore kako bi se nastanio u drugoj državi, odjavi prebivalište. Time imamo nepoznat broj lica koja nijesu odjavila prebivalište prilikom odlaska u inostranstvo na duže vrijeme, a glasali su na izborima iako samo fiktivno ispunjavaju uslov prebivališta”, pojasnila je Nenezić.
Mišljenja je da je, kako bi se riješio ovaj problem, potrebno značajno poboljšati zakonski okvir, a onda sprovesti terensku kontrolu i razmotriti svaki pojedinačan slučaj.
“Ili se opredijeliti za jedan od drugih komparativnih modela koji idu u pravcu propisivanje zakonske obaveze građanima da u precizno definisnim rokovima lično prijavljuju prebivalište u Crnoj Gori. Brojka od oko 1.500 novoupisanih birača u odnosu na birački spisak koji je zaključen za tekuće parlamentarne izbore predstavlja vrlo značajno povećanje za tako kratak vremenski period i ovo treba da bude predmet posebne analize. Međutim, kako posmatračke misije, a time ni CeMI, nijesu kao ranijih godina uključene u koordinaciono tijelo MUP-a koje je nadležno za organizaciju i koordinaciju obaveza MUP-a tokom izbora, nemamo direktan uvid u registar iz kojih se ovi podaci preuzimaju”, kaže Nenezić.
Ona je objasnila da će u svakom slučaju analizirati moguće razloge ovako visokog povećanja upisanih birača, netipično visok broj u odnosu na ranije periode.
“I nakon predsjedničkih izbora, obavijestiti javnost o našim nalazima”, kazala je Nenezić.
Evropska komisija je u posljednjem izvještaju za 2022. godinu konstatovala da nije postignut nikakav napredak kad je u pitanju izborna reforma.
U slučaju preseljenja iz Crne Gore, crnogorski građani imaju zakonsku obavezu da u MUP-u odjave prebivalište. Iako je to obaveza građana, zakon ne propisuje kazne za neprijavljivanje.
Advokat Veselin Radulović kaže da je nesporno da birački spisak nije validan, odnosno tačan i to godinama znaju sve političke partije.
“Međutim, utisak je da političari nemaju volju da birački spisak urede, već se svi nadaju da će doći u poziciju da ga zloupotrebljavaju u svom interesu. Neodgovornost političara dovela je do toga da je mjesecima bilo upitno da li će uopšte biti moguće održati izbore jer jedno vrijeme nijesmo imali funkcionalan Ustavni sud. Za to vrijeme pitanje biračkog spiska nije bilo ni u drugom planu. Sada se u toku izbornog procesa taj problem aktuelizuje, iako svim licima koja su upisana u birački spisak mora biti omogućeno da ostvare svoje biračko pravo”, rekao nam je Radulović.
Smatra da od reforme izbornog zakonodavstva nema ništa, što pokazuje da među političarima nema želje za promjenama, već da se isključivo bore da budu zamjena onima koji vladaju.
Preporučeno
“Revizija biračkog spiska i reforma izbornog zakonodavstva su preduslov za održavanje poštenih demokratskih izbora, ali, na žalost, poštenje i demokratija nije ono što karakteriše političku scenu u Crnoj Gori”, zaključio je Radulović.
