Crna Gora dovedena u stanje bezvlašća i nestabilnosti

Član Savjeta GI 21. maj, Rade Bojović, istakao je da je Vlada u Crnoj Gori odmetnuta, bez autentičnog i stvarnog političkog legitimiteta.

“Ona je nastala kao batler Srpske pravoslavne crkve. Proizvod je klerikalne, velikosrpske, demagoške i revzionističke potike. Na jeziku, i premijer i ministri su često znali da brane koncept građanske države, ali u praksi ova Vlada je razarala taj koncept, kao i njen multietnički karakter. Ova Vlada je prepoznata kao revanšistička, namještenička, diletantska, ne ekspertska, već kvazi ekspertska”, rekao je Bojović.

Što se tiče sistemskih javnih politika, ocijenio je da je to znatno gori nastavak prethodne vlasti.

“Ona je na jeziku proevropska, a na djelu u evropskim ingeracijama nije se pomjerila za milimetar u odnosu na politike koje je naslijedila. Ona je danas Crnu Goru dovela u stanje permanentnog bezvlašća i nestabilnosti. Premijer Zdravko Krivokapić je očigledno zalutao na to mjesto, dok su se ministri pokazali kao nedorasli funkcijama koje vrše”, kazao je Bojović.

Jedine pozitivne crte Krivokapića su, kako je naveo, što je odbio da potpiše Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom, što je otkazao povjerenje ministru Vladimiru Leposaviću i što je političku većinu okvalifikovao kao nemoralnu i marionetsku grupaciju.

Bojović smatra da je Crnoj Gori konačno potrebno buđenje iz političke i društvene noćne more i to buđenje treba da nosi jasnu predizbornu poruku.

“Nikada više ovakvo ruglo od vlasti i nikada više restauracija prethodnog DPS-ovskog kleptokratskog monopolskog i manipulatorskog režima, koji je svojom nepravednom poltikom uzrokovao prošlogodišnji izborni ishod u kojem se guši današnja Crna Gora”, rekao je Bojović.

Član Savjeta GI 21. maj, Rade Ratković, kazao je da je u Crnoj Gori na djelu vraćanje države ka populizmu 90-ih.

“Dobro pamtim kako je to tada bilo i sličnost je frapantna. Iste priče koje smo tada slušali slušamo i sada. Postavlja se i pitanje može li turizam kao jedna grana biti prioritetna grana privrede Crne Gore. To govore uglavnom oni koji ne poznaju turizam, jer turizam nije jedna grana, nego mnogo grana u jednoj grani”, rekao je Ratković.

Podsjetio je da je turizam 2019. godine po prvi put imao dobitak od 11 miliona eura.

“Prije toga su stalno bili gubici. 2019. godine 35,26 odsto činilo je tržište Zapadne Evrope. Koje je nama najznačajnije tržište za turizam? Normalno, Zapadna Evropa, a što smo ranije imali neke druge zemlje to je što se nijesmo snašli, što se nijesmo okrenuli pravim tržištima, jer smo grcali u gubicima i niskim platama”, objasnio je Ratković.

Istakao je da se nikako ne mogu očekivati spektakularni rezultati u ovogodišnjoj turističko sezoni.

Naglasio je i da se Crna Gora suočava sa strateškim prazninama.

Član Savjeta GI 21. maj, Goran Velimirović, podsjetio je da je Crna Gora, nakon nezavisnosti, imala veoma dobar zakonski okvir i društveni ambijent za privlačenje stranih investicija.

“Prethodna vlast ako je išta dobro u ekonomiji uradila, mislim da je u ovoj oblasti dosta toga dobrog uradila. U tom pravcu je najvidljivije dovođenje nekih od najjačih svjetskih brendova i investitora”, kazao je Velimirović.

Prvih godina nakon nezavisnosti, kako je rekao, udio direktnih stranih investicija u bruto društvenom proizvodu Crne Gore je dostizao 41 odsto.

“U prethodnih par godina smo se sa tih 40 procenata sveli na svega 15 odsto. Primjer nipodaštavajućeg i rušilačkog odnosa prema investitorima koji su zavređivali pažnju građana Crne Gore je odnos prema brenudu Aman Resorts. Šteta se ne može materijalno konkretno izraziti, ali ona je za svakog ko razumije ove stvari, ogromna”, kazao je Velimirović.

Istako je da Crnoj Gori i Vladi nijesu potrebni religiozni fanatici, već ekonomski i pravni fanatici, fanatici koji će se, kako je rekao, fanatično boriti za ekonomski, pravni i svaki drugi prosperitet Crne Gore.

“Ova Vlada će biti koliko će biti. Očigledno je njeno trajanje prilično ograničeno, ali je šteta koju su oni napravili mnogo veća i mnogo će duže trajati nego što traje sami mandat ove Vlade”, poručio je Velimirović.

Članica Savjeta GI 21. Maj, Marijana Laković Drašković, ocijenila je da je, kada je u pitanju ukupan politički ambijent i kadrovski potencijal, naša država u ozbiljnoj krizi.

“Teško da će Crna Gora ići naprijed i realizovati obaveze iz evropske agende i zadata mjerila. To pokazuje jedan veoma neodgovoran odnos Vlade prema ukupnom ključnom spoljno-političkom prioritetu. U Non paparu se sada dao polugodišnji presjek stanja u ključnim oblastima Poglavlja 23 i 24. Vlada se nije ni osvrnula na ovaj dokument. To pokazuje jasan odnos Vlade prema pitanju evropskih integracija Crne Gore”, rekla je Laković Drašković.

Ni u naznakama se, kako je rekla, ne vidi da u narednom periodu može postojati dijalog među političkom većinom i opozicijom oko ključnih nosilaca pravosudnih funkcija.

Laković Drašković je istakla da su ključne pravosudne funkcije nefunkcionalne.

“Pozdravljam predlog predsjenika Vlade za razrješenje sad već bivšeg ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimira Leposavića, ali se plašim i duboko vjerujem da velika većina iz ove parlamentarne većine razmišlja kao Leposavić. Gospodin Leposavić, kao ministar ama baš ništa nije izvršio što je evropska agenda, a što je u nadležnosti reosornog Ministarstva”, kazala je Laković Drašković.

Podsjetila je da skoro 80 odsto građana po novim istraživanjima želi pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji, ali to će, kako smatra, ako se ovako nastavi, ići veoma teško.

Građanski aktivista, Andrej Nedović, objasnio je da neusvajanjem budžeta nisu mogli da se realizuju započeti projekti, da se započnu novi, neplaniranjem državnog budžeta privrednici nisu mogli da planiraju svoje aktivnosti.

“Sve će to imati nesagledive posljedice kroz urušavanje finansijskih aspekata stabilnosti države i to direktno i indirektno na građane i privredu. Svjedoci smo da Vlada nema podršku parlamentarne većine i onda se postavlja pitanje zašto bi neki investitor ulagao ako nije siguran da će njegova investicija biti realizovana u jednom vremenskom periodu”, rekao je Nedović.

Smatra da treba da se predlože zakonske ili ustavne promjene roka do kada Vlada treba da predloži budžet odnosno kada Skupština treba da ga usvoji.

“Ministar Milojko Spajić je rekao da je ovo najbolji budžet u istoriji države, a juče smo čuli da su mu potrebna dodatna sredstva za refinansiranje određenih kredita i najavio je rebalans budžeta narednih mjesec, dva. Kako je moguće da je budžet najbolji, a da je već potreban rebalans”, upitao je Nedović.

Zabrinjavaju, kako smatra, populističke izjave eksperata poput one da je Crna Gora spržena zemlja.

“Da li je trebalo da bude bolje? Definitivno da jeste, ali termin spržena zemlja nas navodi na pitanje da li treba da ostanemo da živimo ovdje ili idemo negdje drugo. Apelujem na građane i političare da gradimo našu Crnu Goru, ne juče, ne sjutra, već danas”, poručio je Nedović.