Video
Smailović za Radio Slobodna Evropa kaže da je Ministarstvo odluku donijelo u ponovljenom postupku koji su Babajevi advokati tražili zbog izmijenjenih okolnosti, prije svega zbog agresije Rusije na Ukrajinu.
Rusija je tražila izručenje Babajeva zbog navodnih krivičnih djela, ali zbog tajnosti postupka Smailović kaže da ne može da iznosi konkretne detalje.
Povodom ruskih navoda da je Babajev član radikalne organizacije “Desni sektor”, Smailović navodi da je Babajev, tim povodom, kazao nadležnima da je u Ukraniji bio politički aktivan, da je finansijski pomagao ukrajinsku vojsku, te da je zbog toga dobijao priznanja i odlikovanja od ukrajinskih državnih institucija.
Desni sektor, je učestvovao u svrgavanju s vlasti proruskog predsjednika Ukrajine Viktora Janukoviča 2014. godine – nakon ukrajinske Euromajdan revolucije. Naredne godine transformisao se u političku partiju.
Ruski organi terete Babajeva za šverc strateški važnih resursa tokom sukoba između Rusije i Ukrajine 2014. godine.
Nacionalni centralni biro Moskva, 2. decembra 2020., zvanično je preko kanala Interpola raspisao međunarodnu potjernicu za Babajevim, po kojoj je 26. januara 2021., uhapšen u Crnoj Gori, nakon čega je šest mjeseci proveo u ekstradicionom zatvoru.
U septembru 2021. Viši sud i Ministarstvo pravde donose odluku da on bude izručen Rusiji, ali je Babajev u oktobru iste godine zatražio azil.
Prema crnogorskom zakonu, on nije mogao ni biti izručen Rusiji dok se ne donese odluka o njegovom zahtjevu za azil.
Do ove posljednje odluke o odbijanju izručenja, bio je smješten u prihvatilištu za strance zatvorenog tipa, nadomak Podgorice.
Ovo nije prvi put da Crna Gora odbije zahtjeve Moskve za izručenjem.
Preporučeno
Krajem oktobra 2021. godine, odobren je politički azil u Crnoj Gori za azerbejdžanskog biznismena Telmana Ismailova, čiju ekstradiciju je takođe tražila Rusija, navodeći da je osumnjičen za ubistvo.
