Vlada je u četvrtak usvojila informaciju o novoj metodologiji pristupanja EU i odlučila da Crna Gora prihvati novi model pregovaranja.

Mrdak je, gostujući tim povodom u emisiji „Evropa“ na Radiju Crne Gore, objasnio da su se, nakon što je Savjet za ošte poslove EU prihvatio predlog o novoj metodologiji, stekli uslovi i da se Vlada Crne Gore formalno izjasni o tom pitanju.

„Nova metodologija sama po sebi ne može niti usporiti niti ubrzati proces, ali nam daje dobru platformu koju možemo jako dobro iskoristiti za intenziviranje reformskih procesa i intenzivniju komunikaciju sa zemljama članicama, tako da ćemo, koristeći ove elemente, biti u prilici da na efikasniji način intenziviramo reforme. Korišćenje nove metodologije na najbolji način će nam omogućiti napredak“, objasnio je on.

Mrdak je, na pitanje da li će Crna Gora biti u obavezi da mijenja pregovarački okvir zbog nove metodologije, rekao da Crna Gora ima svoju pregovaračku strukturu i da se okvir neće mijenjati.

Kako je rekao, važno je obratiti pažnju na cjelokupan kontekst, podsjećajući da smo, od formiranja Evropske komisije imali jasne političke poruke o evropskoj budućnosti Zapadnog Balkana, a da je davanje na značaju Zapadnom Balkanu u jeku zdravstvene i ekonomske krize jasan signal snažnih odnosa.

„Za Crnu Goru u tehničkom smislu nova metodologija ne znači mnogo, ali u političkom predstavlja odraz spremnosti da, u intenzivinijem dijalogu sa državama članicama, gradimo proces i radimo na njemu“, rekao je Mrdak.

Prema njegovim riječima, u pregovorima je ponekad teško povući liniju između tehničkog i političkog dijela, ali u načelnoj podijeli najočigledniji novitet u tehničkom smislu su klasteri i struktura izvještaja EK sa jasnim indikatorima i zaduženjima po svim poglavljima.

„U političkom smislu možemo izdvojiti značajniju uključenost članica u sve faze pregovora, učestalije samite, ministarske kontakte, godišnje međuvladine konferencije. Novitet je i pozitivna i negativna uslovljenost u aktuelnoj pregovaračkoj strkturi. Negativna nam je poznata, to je klauzula balansa, a što se tiče pozitivne, ona se odnosi na postepeno uključivanje država kandidata u politike EU nakon ostvarenih uspješnih rezultata“, dodao je on.

Mrdak je objasnio da se, kad je u pitanju uticaj klastera na otvaranje poglavlja 8, ne mogu očekivati poteškoće, s obzirom na to da je Crna Gora ispunila sva početna mjerila i da se nada dobijanju zelenog svjetla od svih članica u skorom otvaranju poglavlja. „Možda smo bliži tome da govorimo o zatvaranju klastera, a ne otvaranju. Imamo značajan broj poglavlja spremnih za zatvaranje, kao što su poglavlja 7, 3, 6 i 28, čija zatvaranja možemo očekivati u perspektivi“, naveo je on.

Kad je u pitanju budžet koji se odnosi na Zapadni Balkan, Mrdak je podsjetio da je EK u perspektivi koja se odnosi na period 2021-2027. godina dodijelila najveći dosad budžet za zemlje Zapadnog Balkana, oko 14,5 milijardi eura, što je povećanje u odnosu na aktuelni za period 2014-2020, koji iznosi oko 11 milijardi eura.

„Kroz značajnija izdvajanja se najbolje potvrđuje namjera EK da najefikasnije djeluje u svom okruženju. Pratimo trenutno intenzivnu debatu na nivou EU na temu pripreme srednjoročnog budžetskog okvira, mislim da je jako pozitivna poruka povećanje budžeta u momentu kad jedan od najvećih donatora budžetu, Velika Britanija, napušta EU. To je jasan signal da je Zapadni Balkan prioritet“, kazao je Mrdak.

Kad su u pitanju poglavlja 23 i 24, Mrdak je rekao da nova metodologija ne pravi značajnu razliku od aktuelnog pregovaračkog procesa Crne Gore.

„Crna Gora već pregovara po najstrožijim kriterijumima i sve što propisuje nova metodologija je nešto što Crna Gora na dnevnom nivou već sprovodi. Sve ono što predviđa nova metodologija u oblasti vladavine prava Crna Gora već poznaje i kolege koje vode tu oblast imaju ogromno znanje koje mogu da podijele sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom u cilju njihovog efikasnijeg procesa“, rekao je Mrdak.