Video
On je u serijalu Kvaka 23 naglasio da postoje međunarodne institucije koje mogu da intervenišu ako su ugrožena pojedinačna i kolektivna prava i podsjetio da je Srbija članica Savjeta Evrope.
„Šta ima Srbija da bude zabrinuta za Srbe u Crnoj Gori? Ima Savjet Evrope, ima Sud za ljudska prava u Strazburu, ima Ujedinjene nacije“, precizirao je Čupić.
Prema njegovom shvatanju, kada je pojedinačna država, kao matica, zainteresovana da štiti prava građana drugih država na osnovu njihovog etničkog porijekla, onda ona ulazi u opasnu zonu i opasne izazove.
Čupić istovremeno ističe i da Srbi ne smiju da budu ugroženi u Crnoj Gori i upozorava da su neozbiljne i nisu dobre ni država, ni vlasti, koje ugrožavaju bilo koju etničku ili vjersku zajednicu.
Upitan kako se Srbija miješa u untrašnje prilike u Crnoj Gori, on je u razgovoru sa Zoranom Sekulićem, primijetio da blok prosrpskih partija to i ne krije.
„Oni su protiv Evropske unije (EU), ljudi koji čak ne priznaju državu“, tvrdi Čupić i čudi se „zašto onda uopšte sjede u parlamentu“.
„To je jedna vrsta socijalne šizofrenije. Vi ne priznajete državu, vaši gospodari ili vaši idoli ili vaše vođe se nalaze u drugoj državi, a vi sjedite u parlamentu te države“, predočio je on i konstatovao da se te partije „ponašaju krajnje kukavički, jer stalno prijete, ali nikada ne urade“.
„Oni mogu svakog trenutka da obore tu vladu i da odu na izbore“, podsjetio je Čupić i naglasio da to ne čine, jer je Crna Gora u NATO paktu i „ne zavisi od Vučića, već od najrazvijenijih zemalja Zapada“.
On misli da Vučić prosrpske stranke u Crnoj Gori hoće da „drži kao Srpsku listu na Kosovu“ i da im izdaje naloge kako da postupaju.
Na pitanje o miješanju Moskve, Čupić je odgovorio da je prema ulozi Rusije „vrlo rezervisan, jer se ona ovdje miješa samo onoliko koliko je njen pragmatični interes vezan direktno za odnose sa SAD i vjerovatno će prihvatiti sve što se dogovori sa Amerikom“.
Kako je dodao, tačno je i to da će moćna sila uvijek da pokaže neke svoje pretenzije, to su imperije koje nikada ne miruju, već uvijek gledaju da nešto dobiju i povremeno pokažu da im nisu oslabili mišići.
Povodom zvanične posjete Beogradu premijera Crne Gore Zdravka Krivokapića, on je rekao da predsjednik Srbije priznaje Crnu Goru pred svjetskom javnošću, ali da je suštinski „protiv toga“, jer misli da je „to dio srpskog sveta“.
Čupić ukazuje da je neprikladnim dočekom Krivokapića na aerodromu u Beogradu poslata snažna simbolička poruka, ali misli da to nema veze sa samim Branislavom Nedimovićem, jer „svi ti ministri“ izvršavaju ono što Vučić kaže.
Vučić je izrežirao i naredio kako će Nedimović da se pojavi, obrazložio je on i protumačio da je namjera predsjednika Srbije bila da ponizi premijera Crne Gore i „zbog njegovih nespretnih izjava“.
Nije ga, međutim, ponizio, više je ponižena država Srbija, a u toj režiji svi su gubitnici, rekao je Čupić, napominjući i da Krivokapićev protokol nije dobro odmerio trenutak za posetu Beogradu.
Nezavisno od toga, on cijelu ovu situaciju vidi kao osvetu prema Krivokapiću i stav prema Crnoj Gori, ali upozorava da „osvetnik u stvari sam sebe pogodi“.
Čupić odluku Krivokapića da položi vijenac na mjestu gdje je ubijen premijer Zoran Đinđić vidi kao poruku da je Srbija „jednog momenta“ imala šansu da krene u modernizaciju i demokratizaciju, da je bio Đinđić simbol toga i da je zato otišao da mu oda priznanje.
On vjeruje da će se o sadržini Krivokapićevih razgovora u Beogradu „vjerovatno jednog dana saznati, ako budu pisali memoare“, ali ističe da ekonomske teme, koje su bile vidljive, koriste i Srbiji i Crnoj Gori.
Ne misli da je u pozadini beogradskih razgovora bila namjera da se Crna Gora uključi u inicijativu Otvoreni Balkan, niti da iza toga stoje Sjedinjene Države, „jer bi ona u to ušla, da su joj Amerikanci preporučili“.
Ako ijedna zemlja sa Zapadnog Balkana bude prva ušla u EU, kako je procijenio, to će biti Crna Gora, jer ona nije opterećenje.
Čupić smatra da se u odnosima Srbije i Crne Gore ništa neće promijeniti i da je Krivokapićeva posjeta i za jednu i sa drugu stranu značila „ispitivanje i opipavanje“, ali ponavlja da miješanje u unutrašnje stvari Crne Gore može da bude veoma opasno, jer su problemi nagomilani.
Ti problemi, prema njegovom objašnjenju, „ulaze u neka dublja pitanja koja čak idu u predrasude i diskriminaciju“.
Kako je ilustrovao, „ovdje često u propagandi čujete da kriminal dolazi iz Crne Gore, otprilike Crnogorci su kriminalci“, pa ljudi onda obično kažu da bi ovdje sve bilo u redu da nema Crnogoraca.
„I to traje dva dana. Čim nema propagande, ljudi to zaborave. Propaganda truje ljude i potrebno je mnogo vremena da se te zatrovane stvari očiste“, ocijenio je Čupić.
Napominjući da je identitet vrlo osjetljivo pitanje, on je poručio da je to privatna stvar i da svaki čovjek ima pravo da se opredijeli onako kako misli.
Zalažem se za građansko društvo, jer su u građanskom društvu etnosi ili etnička porijekla privatna stvar i to niko nikome ne smije da dovodi u pitanje, izjavio je Čupić.
Kako je predvidio, kada se u Srbiji i Crnoj Gori uspostave vladavina prava i svi uslovi za demokratski poredak, to će biti dvije veoma bliske države koje će dobro sarađivati.
To je, prema njegovom uvjerenju, svijet koji može lijepo i pristojno da se između sebe ponaša, održava dobre veze i zaboravi opterećenja iz prošlosti koja ovde još duboko žive.
Preporučeno
Iz prošlosti se samo uzima ono što pripada tradiciji, a tradicija je izabrana vrijednost. Ali, ako tradiciju pretvarate u ideologiju, onda uništavate sadašnjost, a budućnosti teško da ima, zaključio je Čupić.
