Video
Da li su pred regionom opet krupni izazovi, kakva mu je evropska i evroatlantska perspektiva u kontekstu aktuelnih politika EU, SAD, ali i Rusije, šta donose konflikti između Beograda i Prištine, u Makedoniji, BiH, i može li Crna Gora biti regionalni integrativni čvor… Odgovore na ova pitanja Vikend novine su potražile ma kompetentnoj adresi kod profesora na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Nerzuka Ćurka, eksperta svjetskog glasa za oblasti geostrategije, mira i upravljanja konfliktima.
Preporučeno
“Balkan ima to “prokletstvo nepripadanja”. Značajan broj zemalja regiona nije u ključnim evropskim i evroatlantskim integracijama, ostao je negdje između. Takvu situaciju koriste i drugi geostrateški akteri, pa bi u narednim mjesecima u regionu moglo doći do pokušaja rješavanja niza otvorenih pitanja, koji bi mogli dovesti i do nekih oblika konflikata”, ističe on u intervjuu za Vikend novine.
Ipak, iskreno se nada da do toga neće doći.
“Kruna svega toga, epicentar svakog novog problema na Balkanu su odnosi Srbije i Kosova, imajući u vidu da sad na čelu ove dvije zemlje imamo predsjednike za koje mislim da nisu najsrećnije rješenje za građane tih zemalja. Moglo bi se nastaviti u pravcu razvijanja ideje razgraničenja, a to je najveći mogući izazov za Zapadni Balkan. Duboko sam uvjeren da je krucijalno pitanje za sve zemlje regiona da ‘ ne dozvole razvoj situacije koja će ići ka promjenama granica. Tu je najveća odgovornost i domaćih i međunarodnih političkih struktura da se ta priča okonča “dok đavo nije izašao potpuno iz boce”, navodi Ćurak.
Na pitanje u kojoj mjeri politika i uticaj Crne Gore mogu biti značajni za stabilnost regiona, profesor kaže da je postigla izvanredan rezultat ulaskom u NATO.
“To je varijabla koja daje veće garancije da vaša zemlja izbjegne moguće krize. Međutim, to nije potpuna garancija, jer smatram da bi opredjeljenje bilo kog političkog aktera u regionu za eventualne promjene granica između Srbije i Kosova značilo otvaranje Pandorine kutije. Svakako bi to uključivalo i određene izazove za Crnu Goru, bez obzira na članstvo u NATO. Ako krene proces promjene granica, apsolutno nije isključeno da srpski nacionalisti u Crnoj Gori, ali i oni iz regiona, smisle nešto poput „republike srpske” i kod vas. Crna Gora može u tom procesu igrati važnu ulogu, i za sebe i region, imajući u vidu da je članica NATO, i da se njen regionalni uticaj nikako ne može potcijeniti”, smatra Ćurak.
Cijeni i da Crna Gora ima velike benelite time što je ušla u NATO i ispunila ključni sigurnosni uslov da postane kandidat za ulazak u EU.
“Ali, imajući u vidu razne situacije u regionu, mislim da Crna Gora može da se suoči sa nečim sa čime se suočavala i Hrvatska u pregovorima, a to je da dođe do intenziviranja uslova kojima bi se otežao ulazak u EU i kako bi se poslala poruka da Unija još nekoliko godina neće biti spremna za prijem novih članica. No, to nije problem Crne Gore, već Evropske unije”, navodi on.
Takođe smatra da je bilo u pitanju klasično spinovanje medija kada je objavljeno da će Crna Gora ući u EU tek kada se aktuelni predsjednik države Milo Đukanović penzioniše.
“Prisustvujemo svakodnevnom spinovanju i radu botova, koji pokušavaju da nešto irelevantno proglase relevantnim, pa je tako bilo i u ovom slučaju. Ne vidim da je u procesu priključivanja zemalja EU neko bio uslovljen jednom osobom, odlaskom jednog personaliteta. U geopolitičkoj relaciji, takva vrsta dosjetke je naprosto banalna i nije ključna”, primjećuje Ćurak.
Prema jjegovim riječima, čekaju nas uznemirujuće godine.
“EU opet neće iskazati vizionarski kapacitet da razumije o čemu se radi, da će neki drugi igrači pokušati da iskoriste poznavanje ovog regiona, da dalje minimiziraju ulogu i značaj EU. U ovom momentu ne mogu biti optimista, posebno imajući u vidu koliko je ova evropska desnica, naslonjena na rigidne nacionalističke koncepte, sada jaka i unutar same Evropske unije”, zaključuje Ćurak.
