Video
Dosadašnja Vlada Crne Gore pripremila je predlog budžeta u skladu sa organizacionom strukturom aktuelne Vlade. Polazeći, međutim, od činjenice da će, vjerovatno, 15. novembra, kada ističe rok za predlaganje budžeta biti izabrana nova vlada sa potpuno drugačijom organizacijom, postojeći predlog budžeta je, apsolutno, neupotrebljiv.
Nova vlada će morati sastavljati potpuno novi predlog budžeta, pokrenutni proceduru novog načina predlaganja jer ne samo da je došlo do razdvajanja i sastavljanja pojedinih ministarstava, već su pojedini direktorati izmješteni iz jednog resora u drugi i zbog toga nije moguće koristiti postojeću sistematizaciju.
Pri tom nova vlada mora donijeti smjernice i fiskalnu strategiju na koje saglasnost daje Centralna banka i to u roku od 30 dana.
U ovom trenutku je jako upitno na koji način će nova vlada obezbijediti finansiranje države u narednom periodu, posebno zato što se neće moći primijeniti sistem dvanaestina, osim, na primjer za Ministarstvo odbrane, koje nije izmijenjeno kao ostala ministarstva.
Ovo ministarstvo će moći koristiti u januaru 12. dio onog što mu je po budžetu pripalo prošle godine. Kako su neka ministarstva sastavljena, a neka “razdrobljena”, taj način finansiranja skoro da je nemoguće primijeniti, pa će biti vrlo interesantno čuti od budućeg premijera na koji način će se pojedini resori uopšte finansirati u januaru iduće godine.
Neminovno dolazi do odlaganja prihvatanja budžeta, jer bi vlada morala da ako bude formirana 15. novembra, da donese Uredbu o organizaciji državne uprave, ili novi Zakon o vladi, da naprave novu organizaciju i ispočetka pokrenu proces planiranja, što podrazumijeva da Ministarstvo finansija spremi nacrt, pošalje ga vladi na usvajanje u formi predloga, onda da ga vlada uputi Skupštini, uz fiskalnu strategiju i smjernice, za koje mišljenje daje Centralna banka.
Sve ove procedure moraju biti ispoštovane, što znači da je skoro nemoguće doći do toga da budžet Skupština usvoji do kraja ove godine.
Svaka nova vlada shodno članu 17. i 18. Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti je dužna da donese fiskalnu strategiju i smjernice fiskalne politike.
U članu 17. jasno piše da vlada priprema predlog fiskalne strategije i dostavlja na mišljenje Centralnoj banci, koja je dužna da mišljenje dostavi u roku od 30 dana od dana dostavljanja.
U narednom 18. članu stoji da, na osnovu fiskalne strategije iz člana 17 ovog zakona, vlada na predlog Ministarstva finansija donosi smjernice fiskalne politike.
“Smjernice fiskalne politike iz stava 1 ovog člana donose se na godišnjem nivou za period od tri godine i sadrže: srednjoročne strateške ciljeve ekonomske i fiskalne politike, osnovne makroekonomske i fiskalne pokazatelje i projekcije, limit potrošnje, nivoe bruto zarada i ostalih ličnih primanja, izdatke za penzijsko i invalidsko osiguranje i druge izdatke za socijalnu zaštitu. Vlada uz predlog fiskalne strategije Skupštini dostavlja i mišljenje iz stava 2.”, piše u Zakonu.
Tako se može dogoditi, prvi put u posljednjih 30 godina, da Crna Gora uđe u novu godinu bez Budžeta, jer se na ovom obimnom i značajnom poslu mora početi od nule.
Svuda u svijetu je princip da, ako se ne usvoji budžet, pada vlada. U ovom trenutku, lako je naći desetine opravdanja za nedonošenje budžeta, iako je Zakon jasan da se on mora donijeti, ali je od kapitalnog značaja za Crnu Goru donošenje budžeta. Posebno zbog pandemije korona virusa, zbog pada ekonomije od 14, 1 odsto, propale turističke sezone, vjerovatno i ovih narednih zimske i ljetnje…
Nova vlada, nije ni počela da radi, pa ne može ni pasti. Tu se sada otvara i pitanje, bez imalo zle namjere, ali neiskustvo potencijalnih aktera nove izvršne vlasti nam daje za pravo da ga postavimo: Da li je ova najavljena vlada sposobna da izradi nacrt predloga budžeta?
Miksovanjem sve postalo komplikovanije
Sada je potpuna nepoznanica na koji način će se planirati i donijeti kapitalni budžet Crne Gore. Dobićemo novo ministarstvo za kapitalne investicije i ostaje nada da će iskustvo kandidata za ministra Mladena Bojanića pomoći u rješavanju tog problema.
Jasno je da do takve situacije dolazi jer je mandatar, u namjeri da pojednostavi vladu, zapravo je iskomplikovao, jer nije samo radio na njenom sastavljanju resora, već je prebacivanjem direktorata pretjerano “miksovao”.
Preporučeno
Tako je i do sada veoma komplikovan proces stvaranja predloga budžeta dodatno zakomplikovao, što pokazuje apsolutno neiskustvo onih koji su sa Krivokapićem planirali buduću vladu.
