Ministar vanjskih poslova prof. dr Srđan Darmanović je da će Crna Gora ponovo glasati da Kosovo bude članica Interpola, jer, kako smatra, nema razloga za promjenu odluke. 

Darmanović je to rekao na radnom doručku sa novinarima u Vili „Gorica“ na kojem je predstavio ključne rezultate rada Ministarstva u prethodne dvije godine.

Komentarišući mogućnost razmjene teritorija između Kosova i Srbije, rekao je da Crna Gora ne može uticati na ono što će susjedi da dogovore, već da im poželi sve najbolje.

“Imamo legitimno pravo da ih upozorimo da ako se krene sa razmjenom teritorija, to bi bilo prvi put na Zapadnom Balkanu i niko sa sigurnošću ne može da kaže da li će biti nekog domino-efekta. Želimo da se stabilizuju ti odnosi i da stabilizuju Zapadni Balkan”, rekao je Darmanović.

On je napomenuo i da su odnosi sa Srbijom najbolji i najstabilnji od crnogorske nezavisnosti.

“Mogu reći najbolji i najstabilniji od vremena kad su dvije države postale nezavisne. Suštinski odnosi sa Srbijom nijesu narušeni. Naprotiv, naša saradnja je dobra i na bilateralnom i multilateralnom planu. Naravno, u politici postoje razne neravnine, razlike koje nikad nismo krili. Mi smo članica NATO-a, Srbija nije, ona to ne želi da bude”, kazao je Darmanović.

Na pitanje da li Rezolucija, koju je predložila vladajuća crnogorska koalicija može uticati na odnose sa Srbijom, Darmanović odgovara da su to unutrašnja pitanja države.

“Na kraju krajeva, to je istorija. Ne znam zašto bi se današnja Srbija sa tim identifikovala, a naša unutrašnja pitanja, mi sami rješavamo”, kazao je Darmanović.

Vrijeme najveće zategnutosti odnosa između Crne Gore i Rusije, je, kako kaže Darmanović, prošlo.

“Nema mnogo izjava sa ruske strane koje podstiču na dodatne polemike. Ni u vrijeme najkomplikovanijih perioda i najviše tenzije, odnose nijesmo prekidali, niti Rusija niti Crna Gora. Imamo relativno regularnu diplomatsku saradnju a i u međunarodnim organizacijama”, naveo je Darmanović.

Prema njegovim riječima, Rusija ima svoju politiku na Balkanu, čiji je jedan izraz bio ono što se dešavalo u Crnoj Gori 2016. godine i, smatra on, to se neće bitno promijeniti.

“Dobro je ukoliko bi sa ruske strane postojalo shvatanje da je faza završena i da je Crna Gora postala članica NATO-a i da je to pitanje riješeno. Crna Gora, kao mala država, nema afinitete sukoba sa drugima, ali će svoje savezničke obaveze izvršavati u najboljoj mjeri”, rekao je Darmanović.

Prelazak Gruevskog preko Crne Gore nije sporan

Darmanović je kazao i da prelazak bivšeg makedonskog premijera Nikole Gruevskog preko Crne Gore, nije bio sporan, jer u to vrijeme, kada se odlučio da zatraži azil u Mađarskoj, nije bio na Interpolovoj potjernici.

“Makedonija nije izdala nikakve signale koji bi drugim zemljama dale do znanja da je on čovjek koji je van zakona. Samim tim, crnogorski državni organi su ga tretirali, kao i svakog drugog građanina, koji se nalazio u društvu diplomata sa diplomatskim tablicama”, rekao je Darmanović.

Pristupanje NATO-u najveće dostignuće od obnove nezavisnosti

Ministar je podsjetio da je Ministarstvo vanjskih poslova za 2018. godinu realizovalo 100 odsto obaveza predviđenih Programom rada Vlade. 

Takođe, Darmanović naglašava da je pristupanje Crne Gore NATO-u naše najveće dostignuće poslije obnove crnogorske nezavisnosti.

“Crna Gora je 5. juna prošle godine postala punopravna članica Alijanse i time dobila najbolju garanciju teritorijalnog integriteta, nepovredivosti granica, unutrašnje bezbjednosti, stabilnosti i mira. Članstvom u najmoćnijem Savezu stavljen je pečat na nezavisnost Crne Gore i prvi put u istoriji, institucionalno smo postali dio zapadnog sistema vrijednosti”, kazao je ministar Darmanović.

Osim garancije bezbjednosti i pozicije na međunarodnom planu, stvorili smo, kako je rekao, i pretpostavke za brži ekonomski razvoj.

“Već se osjećaju veoma pozitivni efekti kroz rast stranih direktnih investicija, čiji je priliv samo iz država članica NATO u prvih šest mjeseci ove godine povećan 2,5 puta u odnosu na isti period prošle godine. Pomenuti podaci potvrđuju da je partnerstvo sa najmoćnijim državama današnjice garancija sigurnosti poslovnog i investicionog ambijenta”, kazao je ministar.

Crnogorski šef diplomatije naglasio je da je članstvo u NATO-u “snažan podsticaj ostvarenju našeg drugog spoljnopolitičkog cilja, članstva u EU, na čemu smo veoma posvećeno radili”.

Upoznao je sa dinamikom pregovaračkog procesa Crne Gore sa posebnim osvrtom na sedam pregovaračkih poglavlja koja su otvorena u posljednje dvije godine (11 – poljoprivreda i ruralni razvoj i 19 – socijalna i politika zaposlenosti, 1 – sloboda kretanja dobara i 22 – regionalna politika, 2 – sloboda kretanja radnika i poglavlju 3 – pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga, 17 – Ekonomska i monetarna unija, što je ukupno 31 otvoreno poglavlje i tri privremeno zatvorena.

Kazao je da je privremeno zatvoreno i poglavlje 30 Vanjski odnosi što predstavlja ulazak u novu etapu pregovaračkog procesa- privremeno zatvaranje poglavlja sa zadatim početnim mjerilima.

Uz NATO i EU, šef diplomatije Crne Gore naglasio je da smo veoma aktivni u realizaciji prioriteta kroz članstvo i akivnosti u preko 30 regionalnih organizacija i inicijativa.