Predsjednik Upravnog odbora CeMI-ja, docent na FPN i zamjenik predsjednika Globalne mreže nepristrasnih posmatrača izbora doc. dr Zlatko Vujović, vjeruje da kada su izborne reforme u pitanju treba sačuvati sve najbolje iz postojećeg sistema i dopuniti ga nečim što bi mu dalo novi kvalitet.

“U CeMI-ju se zalažemo da zadržimo dobre elemente postojećeg sistema, a loše unaprijedimo. Visok stepen proporcionalosti, zahvaljujući činjenici da je Crne Gora jedna izborna jedinica, u kojoj se raspodjeljuju svi mandati, jeste velika vrijednost postojećeg sistema, i to treba zadržati. Treba sačuvati kvalitetan model predstavljanja manjina, odnosno pozitivne diskriminacije te unaprijediti postojeći koncept rodnih kvota”, rekao je Vujović.

U CeMI-ju se zalažu da se postojeći sistem koriguje na taj način što će se omogućiti biraču da unutar iste kandidatske liste može iskoristiti do pet preferencijalnih glasova, za do 5 kandidata.

“On ne mora, ali može iskoristiti do pet. Time će se izbjeći eventualni problem sa značajnijim brojem nevažećih listića. Redosljed unutar liste će se promijeniti na osnovu preferencijalnih glasova koje su osvojili kandidati, tako da oni koji dobiju najviše preferencijalnih glasova budu i izabrani”, kazao je Vujović.

Kako dodaje,da bi se spriječila eventualna destabilizacija partija, odnosno korišćenje izbora za dovođenje u pitanje pozicije lidera partije, prvo mjesto na listi se može „zaključati“, odnosno za prvog kandidata se ne glasa nego je on izabran ukoliko je partija stekla makar jedan mandat.

“Time se ublažavaju strahovi partijskih lidera. Sa jedne strane je bezbjedna pozicija partijskog lidera, a sa druge strane partije ipak imaju djelimičnu kontrolu jer one određuju ko su kandidati na listi”, objasnio je Vujović.

Kosovski model omogućava da postoji efikasno djelovanje kvota i pospješio je, kako je dodao, demokratizaciju unutar političkih partija.

“Važno je reći da ovaj model olakašava dogovore oko koalicionih nastupa jer ko će biti izabran sa liste zavisi od toga koji kandidat je osvojio više preferencijalnih glasova,a ne iz koje je partije, odnosno na kojem mjestu na listi se nalazi. Takođe, potrebno je omogućiti individualne candidature”, poručio je Vujović.

Kako kaže, da bi se spriječilo veliko rasipanje glasova, kandidati se mogu tretirati i kao zbirna lista, po ugledu na manjinske partije, sa kojih bi bili izabrani ali bi trebao da postoji uslov cenzus za takve kandidate, primjera da se u rezultatu individualnog kandidata mora sadržati d'Hontov količnik, a ne samo u rezultatu zbirne liste.

“Takođe, treba razmisliti i u uvođenju depozita za partije i individualne kandidate da bi se spriječil prijavljivanje kandidata/partija „avanturista“ koji nemaju podršku, ali zatrpavaju sistem kandidaturama. Depozit bi značio da gube deponovani iznos ako ne osvoje određeni minimalni procenat glasova ”, istakao je Vujović.

Crna Gora je, kako je rekao, teritorijalno mala zemlja, gdje se sa malim sredstvima može doseći svaki dio teritorije.

Član Venecijanske komisije, profesor na FPN i član Građanskog savjeta prof. dr Srđan Darmanović, pojasnio je da Crna Gora ima fragmentirani parlament, proporcionalni sistem koji je sam po sebi poseban.

“Vrlo interesano je da u našem sistemu ne postoji nikakva cijena udruživanja partija u predizborne koalcije. Nema stepenovanog izbornog cenzusa, niti bilo kakve propisane postizborne lojalnosti koalicijama. Poslanički klubovi u parlamentu samo djelimično odražavaju izborni rezultat koji je objavljen na dan izbora. Tako da su predizborne koalicije u našem sistemu ne izraz ideološkog, programskog grupisanja, nego puka izborna prevozna sredstva da se dostigne census do tri odsto i uđe u Parlament”, objasnio je Darmanović.

Smatra da je proporcionalni sistem donio izvjesnu stabilnost, doprinio tome da su se lakše stvarale mogućnosti za učešće manjina i teoretski žena.

“Ovaj sistem je donosio izvjesnu satabilnost vlada. Imajući u vidu njegove dobre i loše strane, pretpostavljam da ćemo prisustvovati uglavnom njegovoj reformi, a ne radikalnoj zamjeni”, mišljenje je Darmanovića.

I kod sistema otvorenih lista, kako je rekao, partije ostaju kontrolori ponude na listama.

“Onaj ko nije na listi za njega se neće moći glasati. U većinskom sistemu, vi možete da se kandidujete sami. On ima druge mane. Ovdje će se, ipak kandidovati smao oni koji to izbore unutar partije. Taj redosljed će možda biti mijenjan na izborima. Mislim da će politika koalicija ostati ista i da je otvorene liste ne mijenjaju značajno”, vjeruje Darmanović.

Bivša ministarka evropskih poslova, članica BIEPAG-a i članica Građanskog savjeta Jovana Marović istakla je da bezrezervno podržava otvorene liste.

“Zatvorene liste i rodne kvote su nam donijele formalno veće učešće žena u procesu donošenja odluka, ali ne i suštinsko. Trenutne kvote od 30 odsto su manje od zakonskog minimuma u bilo kojoj državi Evropske unije. Mi ni taj zakonski minimum trenutno nemamo ispoštovan u Parlamentu”, jasna je Marović.

Kako naglašava, nije problem patrijarhalna sredina, već način na koji političari doživljavaju žene u politici.

“Takođe, žene kada se nalaze na odgovornim pozicijama i pozicijama moći ne rade dovoljno za prava žena”, smatra Marović.

U crnogorskom Parlamentu trenutno ima 28 odsto žena, a zakonski minimum je 30 odsto.

“Kvote kao takve nisu dovoljne i ne obezbjeđuju da imamo zakonski minimum. Smatram da otvorene liste doprinose fer političkoj utakmici. Žene treba da se bore za svoja, odnosno naša prava, ili tako ili nikako”, poruka je Marović.

Prema njenim riječima kvote moraju biti 50 odsto, žene moraju biti visoko na otvorenim listama i to je moguće zakonski urediti.

“Nijesam optimista da će ova izborna reforma bilo šta novo i revolucionarno donijeti, jer smo u trci sa vremenom, i ići će se na minimum minimuma samo da stavimo i taj štrik”, mišljenje je Marović.

Profesor na Fakultetu političkih nauka na Univerzitetu Sapienza prof. dr Gianluca Passarelli smatra da ne postoji idealan izborni sistem i da bi termine koji upućuju na to da bi otvorene liste dovele do idealne situacije trebalo izbjegavati.

Misli da će u podijeljenoj partiji preferencijalno glasanje taj status duplirati, a ukoliko je partija disciplinovana preferenicijalno glasanje neće učiniti ništa loše.

“Neću da kažem da je preferencijalno glasanje dobro ili loše, samo da se različito reflektuje u različitiim okolnostima. Smatram da Crna Gora može da ide u tom pravcu, ali uz nekoliko savjeta. Crna Gora mora biti pažljiva u nekim stvarima. S obzirom na to da će otvorene liste povećati konkurentnost unutar partije to će istaći korišćenje novca. Trebaće vam novac da se takmičite između sebe. Zamislite da trebate da se takmičite sa ljudima od Žabljaka do Ulcinja. Vi morate da budete konkurentni i fokusirate se na velike gradove što znači da ste manje zastupljeni u nekim oblastima. Pozitivan aspekt je da imate odgovornost”, rekao je Passarelli.

Sa otvorenim izbornim listama će, kako je objasnio, porasti unutarpartijska konkurencija.

Šef Odjeljenja za demokratiju i izbore u ENEMO-u Pierre Peytier, kazao je da kada se razmišlja o promjenama izbornog sistema ne treba se plašiti demokratskih eksperimenata.

“Demokratiju moramo posmatrati kao proces, a ne cilj sam po sebi. Zato je važno da razmotrimo naučene lekcije, pouke, ali i kontekst. Kada govorimo o kontekstu Kosova i konceptu otvorenih lista ideja je bila da se da veća moć biračima, ograniče zatvorene liste političkih partija i da imaju veću fleksibilnost. Ovo definitivno fukncioniše, ali u određenom kontekstu”, rekao je Peytier.

Smatra da se otvorene liste mogu organski uvrstiti u postojeći sistem proporcionalne zastupljenosti u Crnoj Gori.

“Sada na Kosovu niko ne preispituje ovaj sistem, već naprotiv, proširili smo ovaj princip i više nemamo pet, nego 10 kandidata koji su zastupljeni na otvorenoj listi”, rekao je Peytier.

Objasnio je da dugo brojanje glasova utiče na povjerenja javnosti u rezultate.

“Kada imate brzo brojanje, brzo objavljivanje rezultata, nivo povjerenja je veći jer je veća transparentnost. Kada imate dug period koji protekne od dana glasanja do zvaničnih rezultata, glasačni počnu da se pitaju zašto toliko traje, šta se dešava, šta smjeraju političke partije”, kazao je Peytier.

U Crnoj Gori uz pet preferencijalnih glasova, ako se broje na samim glasačkim mjestima, pod uslovom da su članovi komisije adekvatno obučeni, ne bi trebalo da bude izazov koji je nemoguće prevazići.