Video
“Borba za pravnu državu i poštovanje Ustava i zakona treba i mora da počne upravo od one grane vlasti koja, umjesto da brani, gazi pravnu državu. Sudije koje su ispunile formalni uslov za prestanak sudijske funkcije moraju otići sa te funkcije. Njihova tvrdokornost govori o svakom odsustvu odgovornosti i zakonske i etičke. Njih ne zanima non-paper, izvještaj EK, mišljenje pravne struke, sindikata, civilnog sektora i javnosti. Očigledno je pravosuđe postalo talac nezasitosti vrha pravosuđa”, rekao je Koprivica.
Podsjeća da je Ustavom propisano da sudiji prestaje funkcija, između ostalog, i kada ispuni uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju. Ustavna norma je, dodao je, jasna i ona predstavlja ispunjenje formalnog uslova potrebnog da bi, u skladu sa Ustavom, sudiji prestala funkcija.
“Da li će sudija zatražiti penzionisanje, zavisi od njegove volje. A da li će mu prestati sudijska funkcija, to ne zavisi od njegove volje, već je utvrđeno imperativnom normom Ustava”, objasnio je Koprivica.
Kako kaže, važno je istaći da je ispunjenje uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju, kako za sudije, tako i za ostale zaposlene, propisano Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju, a iz javno dostupnih podataka sa sajta Vrhovnog suda vidi se da je predsjednica tog suda, Vesna Medenica, rođena 17.07.1957. godine.
“Nesporno je da je sudija Medenica 17.10.2018. godine napunila 61 godinu i 3 mjeseca života, čime je stekla pravo na starosnu penziju. Samim tim, u skladu sa Ustavom, dana 17.10.2018. godine, nastupio je i osnov za prestanak sudijske funkcije, jer je ispunila uslov za ostvarivanje prava na starosnu penziju. Znači, Sudski savjet je bio dužan da utvrdi prestanak sudijske funkcije Medenici, a potom shodno i prestanak funkcije predsjednika Vrhovnog suda”, ukazao je potpredsjednik Demokrata.
Prema njegovim riječima, da se ne radi o ekscesu u ponašanju, propustu ili tehničkoj grešci, već o sistemskom zanemarivanju Ustava i zakona od strane Sudskog savjeta, govori i to što su, isto kao i Medenici, sudijske funkcije su morale prestati i drugim sudijama Vrhovnog suda, i to: Stanki Vučinić 03.06.2015. godine, Dušanki Radović 19.08.2015. godine, Radi Kovačević 12.06.2016. godine, Nataliji Filipović 18.11.2016. godine, Dragici Milačić 26.06.2017. godine, Svetlani Vujanović 18.07.2018. godine i Branimiru Femiću 03.10.2020. godine.
“Datumi kada je morala prestati sudijska funkcija za navedena lica obračunati su u odnosu na javno dostupne podatke o rođenju istih sa sajta Vrhovnog suda Crne Gore, a u skladu sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju. Isto tako, Sudski savjet je bio dužan da utvrdi prestanak sudijske funkcije određenom broju sudija i u Apelacionom, Upravnom, Privrednom, višim, kao i osnovnim sudovima na teritoriji Crne Gore”, pojasnio je Koprivica.
Zato što im, dodaje, Sudski savjet nije utvrdio prestanak sudijske funkcije, iako to Ustav i zakon imperativno nalažu, sudije su ostvarivale raznovrsne pogodnosti.
“Suprotno Zakonu i Ustavu Crne Gore (ne mislimo sada na treći mandat), Sudski savjet je dana 16.07.2019. godine, devet mjeseci nakon što je Vesni Medenici morala prestati funkcija sudije, istu ponovo izabrao za predsjednicu Vrhovnog suda Crne Gore”, podsjeća Koprivica.
Kako je rekao, nakon trenutka u kojem je morao biti utvrđen prestanak sudijske funkcije, Rada Kovačević izabrana je za člana Sudskog savjeta, u julu 2018, a funkcija sudije joj je morala prestati 12. 06. 2016. godine.
“Nakon trenutka u kojem je morao biti utvrđen prestanak sudijske funkcije, Verica Sekulić izabrana je za člana Sudskog savjeta, u julu 2018. godine, iako joj je sudijska funkcija morala prestati 08. 03. 2017. Dragica Vuković je bila sudija u aferi ‘Državni udar’, iako joj je sudijska funkcija trebalo da prestane 21. 09. 2016, dakle – prije nego što se i desio navodni ‘državni udar’ prema tvrdnjama SDT-a”, rekao je potpredsjednik Demokrata.
Dodao je da je nakon trenutka u kojem je Stanki Vučinić morao biti utvrđen prestanak sudijske funkcije, ona odbijala pravne inicijative za osporavanje političke korupcije u Kotoru.
“Nakon trenutka u kojim im je morao biti utvrđen prestanak sudijske funkcije, brojne sudije su primale novac od raznih komisija, čak i u iznosu do 10.000 eura godišnje i, čak, suprotno Zakonu o sprečavanju korupcije. Osim toga, nakon trenutka u kojem je morao biti utvđen prestanak sudijske funkcije, pojedine sudije su dobijale i povoljne stambene kredite od države. Tako je Medenica, kojoj je sudijska funkcija morala prestati 17. 10. 2018. dobila povoljan stambeni kredit od države u visini 40.000 eura dana 26. 12. 2018. godine. Iako je Dragici Milaćić sudijska funkcija morala prestati 26. 6. 2017. dobila je povoljan stambeni kredit od države u visini od 20.000 eura dana 30. 1. 2018. godine. Osim toga, brojne sudije Vrhovnog suda, nakon trenutka u kojim im je morao biti utvrđen prestanak sudijske funkcije, zauzimali su famozne načelne pravne stavove, usmjerene na verifikaciju pravne hajdučije bivše vlasti koja je mimo zakona razrešavala javne funkcionere koji joj nisu bili podobni”, kazao je Koprivica.
Koprivica je predstavio i saopštenje sa XVIII sjednice Sudskog savjeta koja je održana 7. 10. 2020. godine, gdje se vidi da je Sudski savjet obavio intervjue sa sutkinjama Dragicom Vuković i Lidijom Ivanović, kandidatima prijavljenima na oglas za izbor jednog sudije vrhovnog suda, iako je njima sudijska funkcija morala prestati 2016, odnosno 2017.
“Iz tog saopštenja se vidi jasna antiustavna strategija Sudskog savjeta da, kako kažu, ‘sačekaju odluku Ustavnog suda Crne Gore po inicijativi Sudskog savjeta’, a kojom traže ocjenu ustavnosti člana 17 stava 1 i 2 Zakona o PIO”, objasnio je.
Koprivica ističe da podnošenje inicijative Ustavnom sudu ni u kojem slučaju ne može biti opravdanje članovima Sudskog savjeta da ne vrše svoju dužnost u skladu sa Ustavom i Zakonom, i to još od 2015. godine.
“Sudski savjet pokušava prikriti i opravdati svoje nezakonito postupanje“, naglašava Koprivica.
On upozorava da članovi Sudskog savjeta nisu ovlašćeni, niti mogu, sami suspendovati primjenu važećih ustavnih i zakonskih normi.
“Šta su radili svih ovih godina”, pita Koprivica.” Zašto ne ostvaruju svoje funkcije i dužnosti? To nečinjenje povlači odgovornost ne samo moralnu i profesionalnu, nego i pravnu. Sudski savjet, po Ustavu, ima 10 članova. Trenutno samo 2 člana imaju legitimietet i to je pokazatelj alarmantnog stanja. Vesni Medenici, predsjednici Vrhovnog suda, kao takvoj – članu Sudskog savjeta, morala je prestati sudijska funkcija, kao što je navedeno i argumentovano, kao i članovima iz reda sudija, Kovačević i Sekulić, a četvorici članova iz reda uglednih pravnika mandat je istekao prije dvije godine, a ministar pravde je u tehničkom mandatu, i to je realno stanje stvari u ovom međuperiodu. Skandal sa jučerašnje sjednice Sudskog savjeta govori o tome da je mnogima milija funkcija od ugleda profesije, države i državnih institucija”, zaključio je Koprivica.
Krapović je naglasio da je Ustavom propisano da rukovodiocu državnog tužilaštva i državnom tužiocu prestaje funkcija i razrješava se vršenja funkcije u slučajevima i po postupku propisanom zakonom.
“Zakonom o državnom tužilaštvu propisano je da državnom tužiocu prestaje funkcija, između ostalog, kada ispuni uslove za starosnu penziju, dok rukovodiocu državnog tužilaštva prestaje funkcija kada mu prestane tužilačka funkcija”, istakao je Krapović.
Podsjetio je da je Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju propisano da osiguranik stiče pravo na starosnu penziju kada navrši 66 godina života (muškarac) i najmanje 15 godina staža osiguranja.
“Iz javno dostupnih podataka sa sajta Vrhovnog državnog tužilaštva Crne Gore, vidi se da je sadašnji v.d. VDT-a Ivica Stanković, rođen 25.05.1954. godine. To znači da je Stanković 25. 05. 2020. godine napunio 66 godina života i time stekao uslov za ostvarivanje prava na starosnu penziju. Bez obzira na volju Stankovića, da li će iskoristiti to svoje pravo u skladu sa važećim Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju, on je time ispunio formalni uslov iz Zakona o državnom tužilaštvu, pa je Tužilački savjet u okviru svojih nadležnosti dužan da mu utvrdi prestanak funkcije državnog tužioca, a samim tim i funkcije Vrhovnog državnog tužioca”, rekao je Krapović.
Kako je istakao, članovi Tužilačkog savjeta u proteklom periodu nisu obavljali svoju dužnost u skladu sa Ustavom i Zakonom, jer nisu utvrdili prestanak funkcije većem broju državnih tužilaca koji su ispunili zakonske uslove za prestanak tužilačke funkcije.
“U tom pravcu, iz nama javno dostupnih podataka, na isti način je u toku 2020. godine i državni tužilac Veselin Vučković, koji je rođen 21.04.1954. godine, ispunio uslove za prestanak funkcije državnog tužioca. Isto tako i: državni tužilac Miljana Radović kojoj je 04.07.2014. godine morala prestati tužilačka funkcija, zatim Radmili Čuković kojoj se već dana 12. 10. 2017. godine, morao utvrditi prestanak tužilačke funkcije, kao i Stojanki Radović kojoj se dana 28. 04. 2018. godine morao utvrditi prestanak tužilačke funkcije“, upozorio je potpredsjednik Demokrata.
To je, istakao je, dokaz neodgovornog, neprofesionalnog i nezakonitog vršenja dužnosti iz nadležnosti tužilačkog savjeta.
Preporučeno
“Nesporno je da je pravosudni sistem Crne Gore obolio i da kao takav nije sposoban da odgovori izazovima kao što su organizovani kriminal i korupcija. Umjesto da bude zamajac i oslonac reformama, pravosuđe je danas kočnica razvoju našeg društva. Uvjeren sam da će period pred nama obilježiti odluke koje će djelovati ljekovito na provosudni sistem koji mora biti nezavisan, profesionalan i stručan, kao i beskompromisan u sprovođenju Ustava i zakona Crne Gore“, zaključio je Krapović.
