Ova partija traži da se izborni cenzus za romsku zajednicu smanji sa 0,70 na 0,35 odsto, po uzoru na rješenje koje već postoji za hrvatski narod.
“Zahtjev nije nov. Zaštitnik ljudskih prava i sloboda još je 2013. godine preporučio da se mogućnost osvajanja jednog mandata uz prag od 0,35 odsto omogući i Romima. U svojim kasnijim izvještajima ukazivao je na njihovu isključenost iz političkog odlučivanja i nedostatak autentične zastupljenosti, navodi se u saopštenju.
Iz Demokratske partija Roma pitaju: “Ako se danas otvara pitanje novih izbornih rješenja za druge manjinske narode, zašto se svjesno zaobilazi romska zajednica i njen dugogodišnji zahtjev”?
“Jesu li evropske vrijednosti jednake za sve ili pravo na političku zastupljenost zavisi od toga ko ima veću političku snagu? Da li se glas Roma čuje samo kada su potrebni glasovi, a zaboravlja kada se dijele prava”, dodaju.
Takođe, ističu, ne smijemo zaboraviti ni 21. maj 2006. godine, kada su Romi bili dio istorijske odluke kojom je obnovljena nezavisnost Crne Gore.
“Danas, kada država teži članstvu u Evropskoj uniji, Romi ne smiju ostati izvan institucija u kojima se odlučuje o njihovoj budućnosti”, navode.
“Evropo, gdje su Romi? Može li Crna Gora govoriti o punoj ravnopravnosti i evropskim standardima ako čitava jedna zajednica ostaje bez autentičnog predstavnika u Skupštini”, pitaju.
Demokratska partija Roma traži konkretan odgovor i pravednu izmjenu Zakona o izboru odbornika i poslanika.
Preporučeno
“Ravnopravnost ne smije zavisiti od toga ko je jači, već od toga da li država jednako štiti prava svih svojih građana”, zaključuju.













