Video
Govoreći o završnici pregovora sa Evropskom unijom, Ibrahimović je istakao značaj međunarodnog kredibiliteta Crne Gore, povjerenja država članica i dobrosusjedskih odnosa za stabilnost regiona. U razgovoru za Standard osvrnuo se na očekivanja od dijaloga sa Hrvatskom, odnose sa Srbijom i Albanijom, kao i na konkretne mogućnosti koje bi članstvo moglo otvoriti građanima u oblasti rada, obrazovanja i poslovanja. Ukazao je i na odgovornost koja Crnu Goru čeka nakon pristupanja Uniji, posebno u pogledu vladavine prava, političke stabilnosti i povjerenja građana u institucije.
OD BILATERALNIH SPOROVA DO EVROPSKOG ČLANSTVA
STANDARD: Nakon posjete hrvatskog zvaničnika i razgovora o otvorenim pitanjima između dvije države, šta konkretno očekujete od bilateralnih pregovora sa Hrvatskom? Koliko njihovo rješavanje može ubrzati evropski put Crne Gore i kada bi građani mogli osjetiti konkretne koristi tih dogovora?
IBRAHIMOVIĆ: Otkad sam preuzeo dužnost potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova, intenziviranje dijaloga sa Republikom Hrvatskom jedan je od mojih prioriteta. Upravo zato komunikaciju sa hrvatskim kolegom Gordanom Grlić-Radmanom održavam kontinuirano, sa jasnom namjerom da otvorena pitanja, od kojih neka traju duže od tri decenije, počnemo da rješavamo na održiv način. Smatram da je nedopustivo da dvije prijateljske i savezničke države toliko dugo nijesu pronašle rješenja za pitanja o kojima je trebalo razgovarati i ranije. Vjerujem da upravo sada imamo priliku da taj odnos unaprijedimo konkretnim rezultatima. Naš cilj nije da otvorena pitanja rješavamo isključivo zbog evropskih integracija, već prvenstveno zbog održive zajedničke budućnosti, zasnovane na dobrosusjedstvu, međusobnom uvažavanju i poštovanju međunarodnog prava. Hrvatska je kontinuirano podržavala evropski put Crne Gore i vjerujem da je naše članstvo u Evropskoj uniji zajednički interes. Uvjeren sam da građani prve koristi mogu osjetiti već kroz postizanje i sprovođenje konkretnih dogovora, naročito u oblasti ekonomske, kulturne i prekogranične saradnje, što može otvoriti nove mogućnosti za privredu, lokalne zajednice i građane sa obje strane granice. Dugoročno, najveću korist donijeće punopravno članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji, kroz veće mogućnosti za obrazovanje, rad, poslovanje i unapređenje životnog standarda. Evropska unija, međutim, nije samo zajedničko tržište, već prije svega zajednica vrijednosti. Crna Gora, kao buduća članica, te vrijednosti ne samo da prihvata već i aktivno doprinosi njihovom jačanju.
STANDARD: Koliko su dobrosusjedski odnosi sa državama regiona važni za završetak evropskog puta Crne Gore i možemo li već danas govoriti o konkretnim koristima regionalne saradnje za građane? Koliko su u tom smislu, osim Hrvatske, važni odnosi sa Srbijom i Albanijom?
IBRAHIMOVIĆ: Dobrosusjedski odnosi predstavljaju jedan od ključnih preduslova dugoročne stabilnosti, bezbjednosti i prosperiteta Zapadnog Balkana, ali i važan oslonac našeg evropskog puta. Smatram da evropska perspektiva regiona mora biti jasna, vjerodostojna i zasnovana na individualnim rezultatima svake države. Istovremeno, odgovornost je na nama da tu perspektivu iskoristimo kroz sprovođenje reformi, jačanje institucija i izgradnju odnosa koji počivaju na povjerenju i međusobnom poštovanju. Cijenim da je u uslovima izmijenjenog međunarodnog i bezbjednosnog ambijenta, stabilan i prosperitetan Zapadni Balkan od strateškog značaja za cijelu Evropu. S tim u vezi, politiku proširenja vidim kao jednu od najvažnijih politika Evropske unije, jer njome Unija potvrđuje sposobnost da doprinosi miru, stabilnosti i demokratskom razvoju na cijelom kontinentu. Uvjeren sam da je evropska integracija regiona najbolji dugoročni odgovor na izazove sa kojima se suočavamo. Smatram da koristi regionalne saradnje građani mogu osjetiti već danas. One se ogledaju u lakšoj trgovini, unapređenju saobraćajne i energetske povezanosti, razvoju turizma, boljoj saradnji institucija i stvaranju novih poslovnih prilika. Naš zadatak je da političke odnose pretvaramo u konkretne projekte i rezultate koji unapređuju kvalitet života građana. Kada govorimo o bilateralnim odnosima sa Srbijom i Albanijom, smatram da su odnosi sa Srbijom izuzetno važni zbog bliskih porodičnih, društvenih, istorijskih, kulturnih i ekonomskih veza naših građana. Upravo zbog te bliskosti, važno je da odnose razvijamo na osnovu međusobnog poštovanja, uvažavanja državnog suvereniteta i otvorenog dijaloga o svim pitanjima od zajedničkog interesa. S druge strane, sa Albanijom, kao susjednom državom, NATO partnerom i partnerom u procesu evropskih integracija, vidim značajan prostor za unapređenje ekonomske saradnje, turizma, saobraćajne povezanosti i zajedničkih razvojnih inicijativa. Ne bih pravio razliku u važnosti dobrih odnosa sa našim susjedima. Svaka država ima svoju specifičnu ulogu i potencijal, a moj pristup je da sa svima gradimo odnose zasnovane na povjerenju, ravnopravnosti i zajedničkom interesu kako Crne Gore, tako i Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Srbije i Hrvatske. Jedan od pokazatelja je svakako i predsjedavanje Crne Gore Fondom za Zapadni Balkan koji smo preuzeli ove godine, a u okviru kojeg se sprovode značajni projekti između svih država Zapadnog Balkana. Crna Gora će nastaviti da bude pouzdan saveznik u okviru NATO-a i dosljedan zagovornik regionalne saradnje, jer vjerujem da se evropska budućnost regiona gradi kroz odgovorne politike, a ne kroz podjele.
STANDARD: Crna Gora ulazi u fazu u kojoj će, nakon zatvaranja pregovaračkih poglavlja, sve važniju ulogu imati države članice i njihova politička odluka o članstvu. Šta danas radimo da obezbijedimo podršku svih država članica i postoje li države kod kojih još moramo dodatno da radimo na toj podršci?
IBRAHIMOVIĆ: Naš pristup je da podršku svih 27 država članica gradimo kroz kontinuiran politički dijalog, konkretne rezultate u reformama i otvorenu komunikaciju o tome šta Crna Gora donosi Evropskoj uniji. Svjesni smo da će u završnoj fazi procesa političko povjerenje i razumijevanje naših rezultata biti jednako važni kao i formalno ispunjavanje obaveza. Zato intenziviramo bilateralne kontakte sa državama članicama, razgovaramo sa njihovim vladama i parlamentima i nastojimo da svakoj od njih jasno predstavimo napredak koji ostvarujemo, ali i našu spremnost da budemo pouzdan partner u evropskoj porodici. Sa svakom državom postoje specifični interesi i očekivanja koja moramo razumjeti i uvažiti. Naš zadatak je da kroz argumente, rezultate i neposredan dijalog otklonimo eventualne nedoumice i izgradimo što širi konsenzus. Podrška koju dobijamo od evropskih institucija i država članica važna je potvrda našeg napretka, ali mi znamo da se konačna odluka zasniva na povjerenju svih članica. Zato naš cilj nije samo da zatvorimo pregovaračka poglavlja, već da u završnicu procesa uđemo sa jasnim dokazima da je Crna Gora spremna da preuzme prava, obaveze i odgovornost punopravnog članstva.
STANDARD: Kroz kontakte sa evropskim i međunarodnim partnerima Vi vjerovatno najbolje možete procijeniti kako se Crna Gora danas doživljava u međunarodnoj zajednici. Kako procjenjujete međunarodni kredibilitet Crne Gore i koliko će upravo taj kredibilitet biti važan kada dođemo do završne odluke o članstvu?
IBRAHIMOVIĆ: Međunarodni kredibilitet jedne države gradi se dosljednošću njene politike, poštovanjem preuzetih obaveza i sposobnošću da bude pouzdan partner. Smatram da je za Crnu Goru posebno važno da nastavi da potvrđuje svoju privrženost evropskim vrijednostima, evroatlantskoj saradnji, međunarodnom pravu i multilateralizmu. To su elementi vanjske politike po kojima je Crna Gora prepoznatljiva i predvidljiva, te kao takvoj je članstvo u EU nadomak ruke. Članstvo u NATO-u i strateško opredjeljenje za članstvo u Evropskoj uniji predstavljaju važne temelje našeg međunarodnog položaja. Naš kredibilitet dodatno jačamo usklađivanjem sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom Evropske unije, aktivnim učešćem u međunarodnim inicijativama i spremnošću da doprinosimo zajedničkim odgovorima na savremene bezbjednosne i političke izazove. Ipak, međunarodni kredibilitet nije nešto što se stiče jednom i zadržava bez dodatnog napora. On se potvrđuje svakodnevno, kroz odluke institucija, dosljednu primjenu zakona i ispunjavanje preuzetih obaveza. Zbog toga je važno da napredak u evropskim integracijama bude praćen održivim reformama, jačanjem vladavine prava i izgradnjom efikasnih i odgovornih institucija. Za sve navedeno najbolji pokazatelj je upravo crnogorsko predsjedavanje Berlinskim procesom, a naročito snažne poruke podrške koje smo dobili od mojih kolega tokom Ministarskog sastanka koji je održan u Pržnu. Istovremeno, Samit EU – Zapadni Balkan koji je početkom juna ove godine održan u Tivtu za Crnu Goru nije predstavljao samo diplomatski uspjeh, već i priznanje za dvije decenije napretka od obnove nezavisnosti, kao i za strateško opredjeljenje države ka članstvu u Evropskoj uniji. Uloga Crne Gore kao domaćina potvrdila je njenu sposobnost da doprinosi regionalnoj saradnji i djeluje kao most između Evropske unije i država Zapadnog Balkana. Dodatno, za mjesec dana Crna Gora će preuzeti predsjedavanje Komitetom ministara Savjeta Evrope, što je dodatni uspjeh za našu državu čime se dokazuje da u završnoj fazi pristupnih pregovora kredibilitet ima poseban značaj. Sva navedena predsjedavanja podrazumijevaju ukazano povjerenje da smo sposobni da primjenjujemo evropska pravila i ravnopravno učestvujemo u oblikovanju zajedničkih politika. Želim da Crna Gora u Evropsku uniju uđe kao država koja je dokazala svoju spremnost, a ne samo izrazila ambiciju. To je važno i za naš međunarodni položaj i za građane, koji očekuju institucije kojima mogu vjerovati, veću pravnu sigurnost i evropske standarde u svakodnevnom životu. Poruke koje stižu sa najznačajnijih evropskih adresa o percepciji Crne Gore i stadijumu našeg EU puta najjasnije govore o međunarodnom ugledu koji Crna Gora ima.
STANDARD: Kada Crna Gora postane članica Evropske unije, koja je jedna konkretna promjena koju će građanin najbrže osjetiti u svakodnevnom životu – kada je riječ o mogućnosti rada i studiranja, slobodi kretanja, sigurnosti ili zaštiti njegovih prava?
IBRAHIMOVIĆ: Ako bih morao da izdvojim neku konkretnu promjenu, rekao bih da je to mogućnost da naši građani lakše koriste prilike koje pruža evropsko tržište rada i da mnogo neposrednije planiraju svoju budućnost u okviru Evropske unije – da se školuju, rade i profesionalno razvijaju u državama članicama, uz prava i mogućnosti koje proizlaze iz članstva. To znači da će se mladom čovjeku otvoriti širi prostor za obrazovanje i usavršavanje, da će radnik imati pristup evropskom tržištu rada pod uslovima koji važe za građane Unije, a da će porodice lakše planirati život, obrazovanje i karijeru preko granica. Istovremeno, članstvo znači i priliku da Crna Gora postane bolje mjesto za život i rad. Pristup jedinstvenom evropskom tržištu, veća pravna sigurnost i povoljniji uslovi za investicije mogu doprinijeti otvaranju kvalitetnijih radnih mjesta i stvaranju boljih ekonomskih prilika u našoj zemlji. Naravno, ne treba građanima obećavati da će samim ulaskom u Evropsku uniju plate automatski porasti ili da će svi problemi biti riješeni. To će zavisiti i od naših odluka, ekonomskih politika i kvaliteta institucija. Ali članstvo donosi nešto veoma konkretno: veći izbor, više prava i pristup mogućnostima koje danas nijesu jednako dostupne. Na kraju, želim da građani članstvo osjete kroz svoj svakodnevni život, odnosno kroz lakši pristup poslu i obrazovanju, veću pravnu sigurnost i bolje ekonomske perspektive. Cilj nije da građani Crne Gore moraju da odu u Evropu da bi imali bolju budućnost, već da i ovdje, u svojoj zemlji, imaju više mogućnosti da tu budućnost izgrade.
STANDARD: Šta će prema Vašem mišljenju biti najteži politički korak koji Crnu Goru čeka nakon punopravnog članstva?
IBRAHIMOVIĆ: Smatram da će najteži politički korak biti da, nakon punopravnog članstva, pokažemo da smo spremni da evropske vrijednosti ne samo prihvatimo, već i da ih dosljedno živimo i branimo. Članstvo u Evropskoj uniji nije kraj reformskog procesa, već početak nove faze odgovornosti. To podrazumijeva jačanje institucija, vladavine prava i povjerenja građana u sistem, ali i spremnost da dugoročni državni interesi budu iznad dnevnih političkih razlika. Za Crnu Goru će posebno važno biti da sačuva političku stabilnost, društvenu koheziju i sposobnost da gradi konsenzus o ključnim državnim pitanjima. Kao članica Evropske unije, nećemo više samo usvajati evropske standarde već ćemo učestvovati u donošenju odluka koje utiču na budućnost cijele Evrope. Stoga će biti potrebno da pokažemo da smo spremni da kao članica budemo pouzdan partner, to jest država koja ne samo da dijeli evropske vrijednosti, već ih potvrđuje svojim institucijama, odlukama i odnosom prema građanima. Zato bih rekao da će naš najveći izazov biti da evropsko članstvo pretvorimo u trajnu promjenu kvaliteta institucija, političke kulture i života naših građana. Jer uspjeh evropskog puta neće se mjeriti samo datumom pristupanja, već time koliko će članstvo značiti građanima Crne Gore i koliko ćemo kao država doprinositi zajedničkoj evropskoj budućnosti.
Preporučeno
TEKST JE IZRAĐEN U OKVIRU PROJEKTA “ŠTA GRAĐANI DOBIJAJU ULASKOM CRNE GORE U EVROPSKU UNIJU“, KOJI JE PODRŽAN OD FONDA ZA PODSTICAJ MEDIJSKOG PLURALIZMA MINISTARSTVA – MINISTARSTVA KULTURE I MEDIJA CRNE GORE.
