Video
Prvi rezultati izbora za Evropski parlament pokazuju da će primat u ovoj instituciji zadržati čvrste proevropske stranke (narodnjaci i socijaldemokrate), ali je liderstvo Unije u velikoj krizi s obzirom na to da su stranke francuskog predsjednika Emanuela Makrona i njemačke kancelarke Angele Merkel doživjele ogroman gubitak.
Preporučeno
Liberali su na evropskom nivou znatno porasli, pa će, prema zasad poznatim podacima u EP, biti predstavljeni sa 32 stolice više u poređenju sa pređašnjim sazivom. I ekstremno desničarske partije pokazuju znatan rast u broju predstavnika, više od 20, međutim, ove partije su duboko podijeljene tako da za sada neće biti u prilici da budu u zajedničkoj političkoj grupaciji.
Prema do sada pristiglim rezultatima, na prvom i drugom mjestu po broju poslanika u EP ostaće narodnjaci, odnosno socijaldemokrate. Narodnjaci su izgubili 46 mjesta, a socijaldemokrate 40.
Već je izvjesno da će liberali imati ključnu ulogu u EP, jer prvi put u istoriji narodnjaci i socijaldemokrate neće imati većinu. Zato neće biti moguća proevropska većina bez uključenja liberala.
Liberali su već najavili da će zatražiti kompromis u poljima poput klimatskih promjena, taksama i migrantskoj krizi.
Hrvatski analitičar Davor Đenero smatra da će odnos snaga u Evropskom parlamentu biti sličan onom u prethodnom sazivu, ali da Evropsku uniju više neće voditi Emanuel Makron i Angela Merkel.
“Izbori pokazuju krizu liderstva u EU. Stranke njemačke kancelarke i francuskog predsjednika su loše prošle, a dominantan je rast desnice u Francuskoj i Zelenih u Njemačkoj. Mislim da će proširenje biti stavljeno ad akta s obzirom da Makron i Merkel sa ovakvim rezultatima više neće moći da vode Evropu niti da nastave sa politikom približavanja Balkana EU”, objašnjava Đenero.
Ističe da EU ima brojne probleme kojima će se baviti i da će zemlje Zapadnog Balkana biti van fokusa.
Pad CSU i SDP-a
U Njemačkoj su vladajuće stranke, kako pokazuju preliminarni rezultati, doživjele ozbiljne gubitke.
Hrišćanskodemokratska unija/Hrišćansko-socijalna unija (CDUCSU), koju je donedavno vodila kancelarka Angela Merkel, prema procjenama je dobila 28 odsto glasova, što je pad od 7 odsto u odnosu na prošle izbore.
Drugi su, iznenađujuće, Zeleni sa 22 odsto glasova, što je 11,1 odsto više nego prije pet godina. Socijaldemokratska stranka (SPD) dobija samo 15,5 odsto glasova, što je čak 11,9 odsto manje nego na prošlim izborima i najgori rezultat na bilo kojim izborima za ovu stranku.
Krajnje desna Alternativa za Njemačku dobila je 10,5 odsto, što je 3,3 odsto više nego na posljednjim EU izborima, ali oko dva odsto manje nego na parlamentarnim izborima 2017.
Le Pen nikad jača
Ekstremno desničarska partija Nacionalni front je pobjednik u izborima u Francuskoj i dobila je više glasova od Liste renesanse predsjednika Emanuela Makrona. Prema preliminarnim rezultatima, Marin Le Pen je u Francuskoj dobila 24 odsto glasova, dok je Makronova lista dobila 22,5 odsto.
U Austriji je, prema prvim procjenama, konzervativna Narodna stranka kancelara Sebastijana Kurca vjerovatni pobjednik sa 34,5 odsto glasova, što je 7,5 odsto više nego na posljednjim izborima. Opoziciona Socijaldemokratska stranka Austrije dobila je 23,5 odsto, a ekstremno desna Slobodarska stranka 17,5 odsto, što je 2,2 odsto manje nego prije pet godina.
Izgleda da je Slobodarskoj stranci naštetila afera Ibiza s optužbama za korupciju na račun njenog donedavnog predsjednika Hajnca Kristijana Štrahea, zbog čega je on dao ostavku na mjesto potpredsednika Vlade i predsjednika stranke, a premijer Kurc raspustio Vladu. Ipak, mnogi su analitičari očekivali i veće gubitke za austrijske desničare.
