Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kazao je da je činjenica da dezinformacije stvaraju ili pojačavaju društvene tenzije, da pojačavaju polarizaciju u društvu, da grade nepovjerenje prema institucijama sistema i da jednim dijelom čak onemogućavaju kritičko razmišljanje u društvu.

“Dezinformacije suštinski urušavaju demokratiju i onemogućavaju demokratski razvoj”, rekao je Milatović i podsjetio da je i on već duže vrijeme izložen kampanji dezinformacija.

“Kako je saopšteno iz Uprave policije moje fotografije su korištene uz lažne naslove kako bi odvele na stranice sa lažnim sadržajima. Naslovi koji su se odnosili na različita davanja, na vanredna povećanja i dodatke, dezinformatori su pokušali nanijeti političku štetu. Moji saradnici su svakodnevno odgovarali na pozive građana koji su pokušali da dobiju dodatne informacije Iako je riječ o ozbiljnim manipulativnim radnjama i danas nemam odgovore ko stoji iza ove dezinformacione kampanje”, rekao je Milatović.

“Koliko je u virtuelnom prostoru siguran građanin ako sistem ne može da zaštiti predsjednika države”, dodao je predsjednik.

Dodao je i da je jako zabrinut zbog podatka iz CDT-ovog istraživanja da skoro 2/3 građana ocjenjuje lošim ili veoma lošim rad državnih institucija u borbi protiv dezinformacija.

“Građani ključnu ulogu dodjeljuju Agenciji za elektronske medije (AEM) ali sve više Upravi policije i Tužilaštvu, to nam jasno govori da je potrebna sinhronizovana i dobro isplanirana akcija državnog aparata”, rekao je Milatović.

Kao problem usko povezan sa dezinformacijama, kaže, vidi i onlajn nasilje.

“Koje se često iz virtuelnog svijeta sele u stvarni život, i posebno je problem što su žrtve kampanja politički aktivne žene, torturu su pretrpjele Božena Jelušić, Vesna Bratić, Draginja Vuksanović Stanković, Jelena Borovinić Bojović, Aleksandra Vuković Kuč, Jevrosima Pejović, Dragica Sekulić i mnoge civilne aktivistkinje”, naveo je Milatović.

Izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica naveo je da kada se pogleda nivo razvoja demokratskih instrumenata za sprečavanje dezinformacija ili šire gledano, malignih uticaja, sigurnosti podataka, zaštite građana od uznemiravanja, zaštitu od sajber napada, digitalizacije društva u širem smislu – potpuno jasno da naš sistem više ima obilježje nekih primitivnih zajednica, nego modernog društva koje je na pragu EU.

„Građani, su kratko rečeno, prepušteni sami sebi i država nema puno interesovanja a ni praktičnih mehanizama da se sa ovim problemima krene aktivnije nositi . Situaciju je možda najbolje ilustrovati činjenicom da smo zbog uticaja dezinformacija i teorija zavjere došli u opasnost da nam djeca umiru od bolesti koje su iskorijenjene prije 70 ili više godina, da većina građana prepoznaje problem dezinformacija, da shvata da jednom sedmično povjeruje u nju, ali ujedno vjeruje da globalne elite upravljaju vremenskim uslovima“, kazao je Koprivica.

Jednako ozbiljne posljedice nečinjenja, dodao je, trpe i demokratske vrijednosti i procesi – prije svih izbori.

„Dakle, kao što vidite, u državi koja jako želi u EU, sve vrvi od demokratskih i evropskih vrijednosti. I da budemo jasni: ovo nijesu podaci iz neke satirične priče, nego rezultati profesionalno urađenih istraživanja javnog mnjenja koje radimo nekoliko godina unazad, i koji nam jasno govore da su kod nas prisutni trendovi koji su svojstveni za teško zaostalim društvima“, rekao je on.

U međuvremenu, kako navodi Koprivica, naše zaostajanje za EU i drugim demokratskim društvima se nastavlja, jer se stvari dešavaju velikom brzinom.

„17. Februara 2024. stupio na snagu Digital Services Act (legislativa o digitalnim uslugama), istorijski važan dokument koji utiče na evropske korisnike koji stvaraju i distribuiraju online sadržaj, kao i kompanije kao što su Fejsbuk, Gugl, Jutjub i ostale. O tome se kod gas gotovo i ne priča“, rekao je direktor CDT-a.

Cilj dezinformacija je da građani ne vjeruju u ništa

Ministarka kulture i medija Tamara Vujović istakla je da postoji nekoliko prepreka koje onemogućavaju najbolji odgovor za dezinformacije.

“To je nevjerovatna brzina kojom se šire vijesti, odnosno modaliteti kako se šire različite informacije. Svaki čovjek je na neki način medij koji može da širi dezinformacije i lažne vijesti i tu dijelimo istu sudbinu sa cijelim svijetom. Drugi problem je nedostatak medijske pismenosti, u ovom dijelu će doći do određenih pomaka”, kazala je ministarka.

Važno je, kako kaže, prepoznati da dezinformacije imaju negativan uticaj na profesionalne medije i pravo građana na informacije zbog toga što se narušava integritet novinarske profesije i podriva povjerenje u medije.

“Nekada je cilj da građani izgube povjerenje u sve medije i ne vjeruju u ništa do kraja, to je mnogo gore nego da povremenu povjeruju u neku lažnu vijest. Ovo otežava profesionalnim izvještačima jer se njihova priča teže probija do građana. Pogrešno informisani građanin ne može donijeti ispravnu odluku koja se zasniva na lažnim sadržajima”, istakla je Vujović.

Ambasadorka SAD Džudi Rajzing Rajnke je kazala da je Milatović u pravu kada kaže da dezinformacijama nije ugrožen samo predsjednik već svaki građanin.

“Dezinformacije nijesu igračka, to nije prazan pištolj već pun, to je oružje i u miru i u ratu. Crna Gora je zemlja u miru ali je napadnuta lažnim narativima. Cilj je uništavanje demokratskog društva, gubitak povjerenja, uništavanje demokratskih institucija. Građani gube povjerenje u vlasti, institucije, medije i u suštini u samu demokratiju”, kazala je Rajzing Rajnke.

Dezinformacije su, prema njenim riječima, posebno evidentne kad je nešto u riziku.

“Zato vidimo aktivnost dezinformacijama u izborima i kada se oni bliže, vidjeli smo to ovdje 2016. i kasnije, vidjeli smo to i u mojoj zemlji, vidimo u Evropi gdje se bliže izbori, vidjećemo ih mnogo. Pokušavaju se polarizovati društva i izazvati sumnja kod birača, da ne znaju šta je bolji izbor”, navela je ambasadorka SAD.

Lažni narativi Rusije

Posebna je, kako je rekla Rajzing Rajnke, situacija kada je neka zemlja u ratu.

“Da ne zaboravimo rat – na ovom kontinentu se u 21. vijeku dešava rat – to je rat koji Rusija vodi protiv nezavisne države Ukrajine. Dezinformacije su ključno oružje Kremlja i koristi se već 10 godina i više. Jedan od glavnih narativa je lažan – da je Krim oduvijek bio Rusija, mediji ga šire u kontinuitetu a to je lažni narativ. Njegova namjera je da opravda neprijateljske akcije agresora, da pomuti građane Rusije, njima se konstantno serviraju lažni narativi o tome zašto im je zemlja u ratu”, istakla je Rajzing Rajnke.

Govoreći o izmjeni seta medijskih zakona koje se očekuju Vujović je kazala da je, između ostalih, jedan od mehanizama za borbu protiv dezinformacija i to da će zakoni omogućiti da osnivači medija koji šire dezinformacije budu novčano kažnjeni.

“Predviđeno je da Fondu za medijski pluraloizam koji je zanačajan u ekonomskom smislu može pristupiti samo medij koji je upisan u evidenciju i koji je u mehanizmu samoregulacije i kojem nije u prethodnih šest mjeseci izrečena mjera zabrane emitovanja zbog širenja govora mržnje. Isto važi i za medije u slučaju da je njihov osnivač osuđen zbog govora mržnje ili širenja dezinformacija. Utvrđeno je da se javni sektor ne može oglašavati u medijima koji nisu registrovani”, navela je Vujović.

Milatović i Vujović podržavaju osnivanje Odbora za praćenje stranih uticaja

Govoreći o inicijativi CDT-a da se u Skupštini Crne Gore formira Odbor za praćenje stranih uticaja, predsjednik Milatović je kazao da on podržava taj predlog.

“Mislim da ovaj saziv parlamenta nema pravo da ne formira posebni odbor koji će se baviti ovom temu po ugledu na onaj u Evropskom parlamentu”, kazao je Milatović.

Ministarka Vujović je takođe podržala osnivanje ovakvog odbora.

“Upravo zbog toga što je politička polarizacija toliko duboka da bi u parlamentu donijela debate da li je nešto uticaj”, rekla je ona.