Video
“Milan Jovanović, iz Digitalnog forenzičkog centra smatra da je za uspješnost borbe protiv lažnih vijesti u svim društvima ključno postojanje i političke volje i razumijevanja ključnih donosioca odluka o negativnim implikacijama tog fenomena. Nijedna fact-checking organizacija ne može sama da se izbori sa tako kompleksnom pojavom. Odogovor mora da bude multisektorski, odnosno da uključuje saradnju fact-checking organizacija, medija, ali i da bude na politčkoj agendi, ističe on.
Podsjećajući da dezinformacije postoje od kada i sam jezik, Jovanović je kazao da su, zahvaljujući tehnologiji, one došle u prvi plan i postale svakodnevna tema.
Od amerčkih izbora 2016. koji se smatraju prekretnicom u pogledu globalnog uspona ovog fenomena, upotreba tehnologije je ta koja je državama, nedržavnim akterima i političarima omogućila da šire dezinformacije, miješaju se u interne stvari drugih zemlja, kreiraju političko mišljenje i izvlače korist za sebe, kazao je on. On podjeća da tehnologija sama po sebi nije loša, već je ono što mi od nje napravimo, bilo dobro ili loše”, piše u saopštenju DFC-a.
Kao ilustrativan primjer, Jovanović je naveo minule parlamentarne izbore u Crnoj Gori, “kada je cijela država bila izložena organizovanoj kampanji i artiljeriji lažnih vijesti, prije svega iz Srbije, kako je kazao, u tolikoj mjeri da se posmatrač ne može oteti utisku da je Crna Gora bila na pragu građanskog rata. Slično je bilo i kada je Crna Gora primljena u NATO.”
Vrijeme sadašnje pandemije samo je osnažilo teorije zavjere i generisalo mnoštvo nedoumica i krivih linija, a prijemčivost tih teorija za obične gradjane leži, prema njegovim riječima u tome što one i vijesti nude lake i prijemčive odgovore na kompleksna pitanja, poput aktuelne pandemije, zaključuje Jovanović.
“Praveći paralelu izmedju američkih izbora 2016 i ovogodišnjih, Nikolas Jap iz Atlantskog savjeta Amerike je kazao da su tokom ove kampanje lažne vijesti mnogo lakše otkrivane i da je proaktivni pristup fact-checking organizacija imao pozitivan rezultat.
Međutim, prozivođači lažnih vijesti su i sami proromijeni taktiku, prilagodili su se sadržaj, napuštajući najveće platforme i usmjerili sadržaj prema posebnim grupama, i u tom poslu su i dalje uspješne. On je ukazao da sada neke zemlje čak prave paktove kako da sakriju hakerske napade ili generišu lažne vijesti, dajući im autentičniji izgled.
U tom kontektu pomenio je Rusiju i Iran. Kao jedini uspješan način borbe sa lažnim vijestim i on je naveo obrazovanje, ali i angažman cijelog društva.
Jakub Janda, direktor istraživačko-analitičkog centra Evropske vrijednosti iz Praga, je ukazao na mnogobrojne sličnosti između načina na koji Rusija i Kina upotrebljavaju lažne vijesti. Oni imaju istovjetne strateške ciljeve u Evropi a to je da istisnu SAD, da pokidaju tranatlanske veze i ostvare svoj dominantana uticaj u Istočnoj Evropi i na Zapadnom Balkanu.
Za razliku od agresivne Rusije koja kosristi neke države kao posrednike, Kina ima tiši ali uporan i čvrst pristup, ona kupuje politički uticaj, tako što nalazi političatre koji će, privučeni oređenim benefitima, promovisati njen interes i širiti dezinfomacije koje ona želi.
Trenutno , ciljevi dezinformacija koje ta država plasira su da se skine krivica sa te zemlje za pandemiju korona virusa, da se Kina pokaže kao spasilac koji pomaže dijeleći opremu i da se SAD prikaže kao sebična sila koja ne želi da priži ruku pomoći.
On je rekao da će Kina kažnjavati zemlje u Evropi koje pokušaju da isključe njene tehnološke gigante sa tendera za postavljanje 5G mreže, da će kažnjavati one koji imaju dobre odnose sa Tajvanom i da će na svaki način pokušati da skrene pažnju sa njenog kršenja ljudskih prava”, piše u saopštenju.
Preporučeno
Ono što ga zabrinjava je da, za razliku od SAD-a, Evropa nema odgovor na to. Izlgeda da Evropa nije zabrinuta, pa onda nema razloga da ni Kina ni Rusija mijenjaju svoje ponašanje, zaključuje Janda.
