Video
Državna izborna komisija i opštinske izborne komisije neće biti više sastavljene od članova partija, već isključivo profesionalni organi u kojima će, u slučaju izjednačenog glasanja, odlučivati ,,zlatni glas“ predsjednika tih tijela – ključna je novina u prijedlogu novog zakona o izboru odbornika i poslanika koji je pripremila radna grupa Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva, saznaje Pobjeda.
Preporučeno
Novim zakonom u koji je Pobjeda imala uvid, prvi put su dozvoljene individualne kandidature, a smanjen je broj potpisa za liste sa 0,8 na 0,3 odsto biračkog tijela, što su bile prioritetne preporuke OEBS-a.
Po prijedlogu Radne grupe 1, ime Državne izborne komisije će biti promijenjeno u Centralna izborna komisija, dok je njen sastav, kao i sastav opštinskih izbornih komisija u potpunosti profesionalizovan.
DIK je po aktuelnom zakonu bila gotovo stoprocentno političko tijelo, koje u stalnom sastavu ima četiri predstavnika pozicije, četiri opozicije, jedan je predstavnik manjinskih naroda i jedan NVO sektora. U sastav DIK-a ulazi po jedan opunomoćeni predstavnik podnosioca izborne liste.
Prema prijedlozima izmjena, način i kriterijumi za izbor članova komisija su stroži, praktično su iz korijena promijenjeni jer se isključivo – traže profesionalci.
Propisano je da članove opštinskih izbornih komisija bira Centralna izborna komisija, umjesto važećeg rješenja da ih imenuje skupština opštine, a u skladu sa rješenjem da se formira i jača izborna administracija.
Ovlašćeni predstavnici lista za izbor koji učestvuju u organima za sprovođenje izbora nemaju pravo odlučivanja, navodi se u prijedlogu. Promijenjena je dužina trajanja mandata izbornim komisijama sa četiri na pet godina.
Novina u prijedlogu zakona je i način odlučivanja u organima za sprovođenje izbora, jer se prvi put uvodi institut „zlatnog glasa“.
“Propisano je da organi za sprovođenje izbora odlučuju većinom glasova ukupnog broja članova i predviđen je „zlatan glas“ predsjednika komisije u slučaju izjednačenog broja glasova”, navodi se u prijedlogu.
Rješenje o „zlatnom glasu“ prvi put je primijenjeno u slučaju zakona o referendumu iz 2006. godine kada je slovački diplomata František Lipka bio predsjednik Republičke referendumske komisije i kada je njegov zlatni glas odlučujuće uticao na proglašenje rezultata referenduma.
Novina ima i kada je u pitanju treći organ za sprovođenje izbora – birački odbori, koje su mahom činili partijski aktivisti.
“Za predsjednika i članove biračkog odbora i njihove zamjenike mogu biti imenovana samo lica koja su pohađala obuku za sprovođenje izbora, prošla testiranja i dobila sertifikat o uspješnom pohađanju obuke izdat od Centralne izborne komisije”, navodi se u prijedlogu.
Uvedena je obaveza da su članovi organa za sprovođenje izbora dužni da potpišu izjavu o prihvatanju etičkog kodeksa organa za sprovođenje izbora.
Propisano je da službom Centralne izborne komisije rukovodi sekretar, koji se bira na javnom konkursu i nije član komisije. Radi povećanja transparentnosti, Centralna izborna komisija bi trebalo da ima internet stranicu na kojoj, u roku od 24 časa, objavljuje sve akte i podatke od značaja za sprovođenje izbora, kao i privremene i konačne rezultate glasanja na svakom biračkom mjestu, što je jedna od preporuka OEBS-a i civilnog sektora.
