Video
Poručuje da razgovori o otvorenim pitanjima ne smiju postati trka s vremenom, niti bi kao glavne aktere trebalo isticati funkcionere vlasti koji, kako naglašava, nijesu zagovornici evropeizacije Crne Gore, poput ministra odbrane Dragana Krapovića.
Podsjetimo, Evropski savjet izmijenio je nacrt zaključaka o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji, nakon intervencije hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, uklanjajući rok za privremeno zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja do kraja 2026. godine i formulaciju o što skorijem završetku pristupnog ugovora.
Plenković je tokom rasprave o proširenju upoznao lidere država članica sa osam zahtjeva Hrvatske koje Crna Gora treba da ispuni, kako bi dobila saglasnost Zagreba za zaključenje pristupnih pregovora, navodeći da su ispostavljeni zahtjevi poznati crnogorskom državnom vrhu i da su ministri vanjskih poslova Ervin Ibrahimović i Gordan Grlić Radman zaduženi za pronalaženje rješenja kad je riječ o otvorenim pitanjima.
Đenero za Antenu M ističe da poruka koja je poslata sa posljednje sjednice Evropskog savjeta, uključujući intervenciju Hrvatske nije iznenađujuća.
„Niti je čudno to što su predstavnici irskog predsjedništva pokušali uvesti ciljani datum zatvaranja pregovaračkog procesa i unijeti stavku o ubrzanoj izradi ugovora o pristupanju. Ne čudi ni to što je Hrvatska intervenisala da do ove dvije odrednice ne dođe“, smatra Đenero.
Naglašava da je Hrvatska već početkom ljeta poslala jasnu poruku Crnoj Gori, da su tamošnji kreatori javnih politika zabrinuti jer se stiče utisak da crnogorski pregovarači razgovore o problemima u pristupnom procesu koji su, kako navodi, uglavnom u vezi s pravnom tekovinom, pokušavaju uvući u trku s vremenom i potom vršiti pritisak da se pregovori okončaju bez rješavanja otvorenih pitanja.
Đenero ukazuje da je zvanični Zagreb zabrinula i činjenica da se u Crnoj Gori počelo nazirati očigledno zaostajanje za onim što je bio nekadašnji standard javnih politika, prije svega u kontekstu sve glasnijih izjava o navodnoj potrebi ponovnog otvaranja pitanja o kopnenoj granici.
„To je riješeno arbitražnim mišljenjima Badinterove komisije, što je Crna Gora prihvatila kao dio svoje pravne tekovine, u trenutku kad je proglasila nezavisnost i na tome se, između ostalog, temelji i činjenica da su današnje članice Evropske unije tada prihvatile odluku o crnogorskoj nezavisnosti. Uprkos poslatoj poruci, crnogorski pregovarači kao da se nijesu uozbiljili, odnosno, napravljen je još jedan korak unazad. Naime, o otvorenim pitanjima iz poglavlja o vanjskoj i bezbjednosnoj politici sada više ne pregovaraju ozbiljni ljudi iz Ministarstva vanjskih poslova i Ministarstva evropskih integracija, već akter koji je i do sada opstruirao crnogorske pristupne pregovore, ministar odbrane, Dragan Krapović, koji je inače član jedne od onih stranaka koje teško možemo smatrati proevropskim – Demokrata Alekse Bečića“, podvlači Đenero.
Sagovornik Antene M ocjenjuje da su svi navedeni razlozi izazvali prilične rezerve Hrvatske prema dešavanjima u pristupnom procesu.
„Posebno nezadovoljstvo je izazvala činjenica da se u Crnoj Gori počelo spekulisati o navodnom pritisku Njemačke ili nekih drugih država na Hrvatsku, da se što prije zatvore pristupni pregovori. Pristupni pregovori nijesu stvar o kojoj se odlučuje većinom. Kada recimo za godinu dana dođemo u situaciju da će crnogorski pristupni instrument, odnosno ugovor o pristupanju trebati da bude ratifikovan u svim parlamentima, tada je nužna ratifikacija u Hrvatskom Saboru. Bez ozbiljnog ponašanja crnogorskih pregovarača u pristupnom procesu, jednostavno nije moguće očekivati da će pristupni instrument tek tako biti ratifikovan u Hrvatskom saboru. Dakle, Crnoj Gori je u interesu da se riješe problemi sa Hrvatskom, i zato bi ozbiljni ljudi morali početi ozbiljno pregovarati, ne izbjegavati pregovore, ne čekati da stvar ode u trku s vremenom i ne gurati u prvi plan one za koje znamo da zapravo nijesu zagovornici evropeizacije Crne Gore“, naglašava Đenero.
Prema njegovim riječima, ništa značajno se nije desilo, osim što je nakon sjednice Evropskog savjeta jasnije da je ideja o zatvaranju poglavlja u irskom predsjedavanju do kraja godine previše optimistički postavljena koncepcija.
Preporučeno
„Interes Hrvatske je da se Crna Gora zaštiti od prelivanja srpskog svijeta na njenu teritoriju i da se zatvori prostor za patogeni uticaj Rusije, ali i Kine, s kojim se Crna Gora ranije borila uz pomoć Evropske unije. Dakle, nema govora o tome da Hrvatskoj ne bi bilo u interesu da se tokom mandata ove Vlade, prije parlamentarnih izbora završe pristupni pregovori, ali sve to neće biti moguće bez ozbiljnog međusobnog dijaloga. Međusobni dijalog neće nadoknaditi neki pojedinačni potezi, koji su puko zadovoljavanje forme, kao što je promjena imena bazena u Kotoru, ne zbog toga što nosi ime po čovjeku koji je učestvovao u kršenju ljudskih prava, već zbog toga što je preminuo prije manje od 20 ili 25 godina, što otvara mogućnost za naknadnu promjenu odluke. Crna Gora se mora uozbiljiti, iskoristiti ovaj period i povoljne uslove za završetak pregovora, ali i otvorena vrata koja ima kod administracije Andreja Plenkovića“, poručuje Đenero.
