Video
Objašnjava da su suverenističke stranke nastupile kao relevantan pregovarač. Đenero kaže da su poslale svom elektoratu poruku da se nijesu predale u borbi za očuvanje suverene Crne Gore, a pokazale su se sposobnima odgoditi popis i to za mrvicu preko onog termina za koji je prethodno nosilac veto vlasti u Crnoj Gori i šef stvarno najjače opcije u Vladi, DF-ovac Andrija Mandić, rekao da je zadnji trenutak odgode na koji on pristaje.
POBJEDA: U kakvoj atmosferi se organizuje popis u Crnoj Gori s obzirom na ogroman pritisak prvenstveno iz Crkve Srbije i režima u Beogradu da se građani Crne Gore izjasne kao Srbi?
ĐENERO: Svakome je jasno da ovaj popis stanovništva nije pitanje statistike, nego politike, pa i održivosti samostalne države Crne Gore i Crnogoraca kao nacije. Crnogorski suverenisti dovedeni su u svojevrsnu zamku. Jasno je da uslovi u kojima se popis odvija nisu regularni. Nije problematičan samo, pa čak niti prije svega, „patogeni uticaj“ Crkve Srbije na procese u crnogorskom društvu, nego je problematično i stanje crnogorskoga medijskog reljefa, koji je pod ogromnim uticajem režima u Beogradu, ali i „ruske meke moći“.
Međutim, forsiranjem sprovođenja popisa u takvim uslovima, što ga je, svjesna neregularnih uslova, sprovodila prethodna administracija bez parlamentarnoga legitimiteta, dovelo je crnogorske suvereniste u svojevrsnu loše-loše poziciju. U ovim uslovima Crnogorci gube pristanu li na sprovođenje popisa, ali još više i unaprijed gube odluče li se za bojkot takvog popisa.
Iako dugo pripremana, ova je zamka prilično providna, tako da ju je shvatila i euroatlantska politika, pa otud i pritisak evropske i američke politike na Vladu Milojka Spajića da uslove sprovođenja popisa učini koliko-toliko regularnima. Opravdana je bojazan da je napravljeno samo nekoliko koraka prema regularnosti, ali da je takva regularnost daleki i neostvaren cilj za suvereniste, a nije teško razumjeti što je bio cilj nove administracije.
POBJEDA: Kažete da je pozicija suverenističkih stranaka bila toliko loša da se nije moglo ispregovarati bolje. Je li softver dovoljan u situaciji kada je Crna Gora ovoliko izložena uticaju Srbije i Rusije?
ĐENERO: Kad ste u poziciji da pregovarate u uslovima kad su pred vama dva izbora, loš i lošiji, manevarski prostor za te pregovore je minimalan. Ipak, suverenističke stranke iz tih su pregovora izašle kao „moralni pobjednik“, bez obzira na to što je očito da je zbir uspjeha u pregovorima skroman. Naime, došlo je do pregovora, suverenističke stranke su nastupile kao relevantan pregovarač, poslale su svom elektoratu poruku da se nisu predale u borbi za očuvanje suverene Crne Gore, a pokazale su se sposobnima odgoditi popis, i to za mrvicu preko onog termina za koji je prethodno nosilac veto vlasti u Crnoj Gori i šef stvarno najjače opcije u Vladi, DF-ovac Andrija Mandić, rekao da je zadnji trenutak odgode na koji on pristaje.
Naravno, to je tek simbolična pobjeda, ali ona može biti mobilizacijski faktor, ona može poslati poruku crnogorskom političkom tijelu da se suverenistička politika nije predala i da neće bez borbe, skrštenih ruku pustiti rastakanje onoga što je stvoreno od proglašenja neovisnosti do danas. Uostalom, često je dobro slušati pragmatične Amerikance. Za Crnu Goru danas je vrlo važno poslušati prijateljski savjet vrsnog američkog politologa Januša Bugajskog koji govori o potrebi ofanzivnog otpora srbizaciji i nužnosti jačanja nacionalnog identiteta Crnogoraca. Suverenisti bi prijetnje koje nosi ovaj popis morali iskoristiti za tu „ofanzivu“ i jačanje identiteta.
POBJEDA: Kako nepotrebna pitanja o nacionalnoj pripadnosti i jeziku mogu uticati na crnogorski identitet koji ni do sada nije bio dovoljno čvrst u našem društvu?
ĐENERO: Ljudi koji su odani crnogorskom identitetu i suverenosti, crnogorski ustavni patrioti, ne smiju dopustiti rezignaciju i defetizam. Važno je da su suverenističke stranke pokazale spremnost za političku borbu, ali i svojevrsnu umjerenost ili odmjerenost, a još je važnije taj borbeni duh prenijeti na političko tijelo. Crnogorska državnost nije pala s neba, nije repa bez korijena, nije poklonjena. Nju Crnogorci moraju braniti i njegovati, a ako se predaju, izgubit će sve. A to ne bi bio samo poraz crnogorskih patriota, nego i poraz ideje Evrope kao domovine naroda, koji ravnopravni, poštujući državne granice, razvijaju kompatibilna društva i teže zajedničkom ravnomjernom razvoju. Naravno, najveći uteg na vagi je opstanak crnogorske suverene države i crnogorskog naroda, ali ulog u igri je još veći od toga.
POBJEDA: Ubrzana klerikalizacija crnogorskog društva je već nagrizla osnovu građanske države. Mogu li rezultati ovog popisa biti uvod u neko novo doba Crne Gore gdje ćemo imati granice, ali u stvari biti protektorat Beograda?
Preporučeno
ĐENERO: To zavisi od odlučnosti onih koji brane crnogorski suverenitet. Moguć je defetistički scenario, koji bi bio poguban za Crnu Goru, a vrlo štetan za regiju i za Evropu generalno, a mirenje s takvim scenarijem bilo bi put u potpuni poraz. Uslovi su nepovoljni, protivnik ima moć, ali tradicija, kultura i razvoj su na crnogorskoj suverenističkoj strani.
