Video
Nakon što je prvi čovjek DNP-a na nedavnom premijerskom satu rekao kako je hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman „agentura dogovora koji postoji“ između bivšeg predsjednika Crne Gore i aktuelnog počasnog predsjednika Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića sa hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem, poslanik Vladislav Bojović je u javnost iznio više detalja o toj ideji. Prema riječima visokog funkcionera DNP-a, Plenković i Đukanović kuju tajni plan kako da vrate DPS na vlast.
,,Radi se o planu koji je unaprijed dogovoren da se u nekom periodu formira neka vrsta strateškog partnerstva između Đukanovića i Plenkovića, kako bi se blokirao evropski put i spriječilo zatvaranje svih poglavlja koja su nam neophodna. A sve sa ciljem da se stvore uslovi da se desi prekompozicija vlasti koja bi podrazumijevala povratak DPS-a na vlast”, rekao je Bojović.
On je ponovio stav šefa svoje partije kako Grlić Radman „samo izvršava zadatke koje mu je dao Plenković u dogovoru sa Đukanovićem“, te da tog hrvatskog ministra treba proglasiti personom non grata i zabratniti mu ulaz u Crnu Goru.
Politički analitičar Davor Đenero za Pobjedu ovakav niz izjava funkcionera aktuelne parlamentarne većine u Crnoj Gori komentariše kao „potpunu budalaštinu“, upoređujući realističnost iznijetih ocjena sa onom o „velikim uspjesima“ aktuelne crnogorske administracije u procesu pristupanja Evropskoj uniji.
,,Hrvatska je iskreno zainteresovana za savezništvo sa Crnom Gorom i iskreno je zainteresovana za to da Crna Gora što prije uskladi svoj pravni sistem sa tekovinama Unije i da počne da funkcioniše kao normalna demokratska država, kao i ostale članice EU. Činjenica je, međutim, da je sadašnja vladajuća većina opterećena veto snagom koju ima, prije svega, Mandić i stranke nekadašnjeg Demokratskog fronta (NSD, DNP), koje ni po čemu ne spadaju u evropski politički milje, te uključujući Bečićeve Demokrate, koje sa deefovcima sistemski blokiraju evropski put Crne Gore”. smatra on.
Kako dodaje, nema istine u tome da hrvatska vlada i njen premijer „vode nekakvu konspiraciju sa bilo kime, pa i sa počasnim predsjednikom DPS-a“.
,,Nema nikakvog govora o tome i ne postoje nikakve posebne komunikacije između Đukanovića i hrvatske vlade. Uostalom, Plenković i on ni ne pripadaju istim evropskim stranačkim porodicama”, kazao je Đenero.
Dalje je pojasnio da je DPS vezan za evropske socijaliste i da bi bilo razumljivo da su Tonina Piculu (SDP Hrvatske) optužili za posebnu naklonost prema Đukanoviću. No, s obzirom na to da Plenkovićeva Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) pripada narodnim pokretima, tu nema poveznice.
,,Istina je da je Hrvatska imala veliko povjerenje prema Crnoj Gori do avgusta 2020. godine. Pitanja koja se danas postavljaju kao ona koja mogu ograničiti napredak Crne Gore prema članstvu u EU tada se nijesu isticala, jer se podrazumijevalo da će ona biti riješena u pristupnom procesu”, podsjetio je Đenero.
Konačno, ukazao je na to da je postojao „visok stepen međusobnog povjerenja“ između izvršnih vlasti dvije države.
,,Sadašnja administracija se odlučila za nekakav oblik saradnje sa predsjednikom Hrvatske Zoranom Milanovićem, koji ne spada u evropski ‘ustavni luk‘, koji sistemski opstruira i ismijava evropske politike. Tako je prije neki dan iskoristio upravo Crnu Goru da lansira priču o tome kako Rusija, navodno, nije nikakva opasnost za EU”, ukazao je sagovornik Pobjede.
Zbog svega toga, Đenero smatra da je potpuno besmisleno pripisivati hrvatskom premijeru i ministru vanjskih poslova bilo kakve namjere o konspiraciji sa nekim iz crnogorskog političkog miljea.
Podsjećamo, Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Hrvatske obavijestilo je 24. jula prošle godine Crnu Goru, preko njene ambasade u Zagrebu, da je ta članica EU proglasila Mandića, Kneževića i Bečića nepoželjnim u toj državi, zbog „sistemskog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa sa Hrvatskom“ i „kontinuiranog zloupotrebljavanja Hrvatske u unutrašnje političke svrhe“.
,,MVEP žali što je većina u Skupštini Crne Gore odlučila zanemariti kontinuirane pozive Republike Hrvatske da ne povlači poteze koji bi se na negativan način mogli odraziti na naše bilateralne odnose i evropski put Crne Gore”, navodi se u saopštenju iz tog resora.
Glavni razlog za donošenje ovakve odluke bilo je izglasavanje Rezolucije o Jasenovcu 28. juna, koja je trebalo da bude „protivteža“ odluci da Crna Gora podrži Rezoluciju o genocidu u Srebrenici u Ujedinjenim nacijama. Za pomenuti dokument u crnogorskom parlamentu glasala je većina poslanika Pokreta Evropa sad premijera Milojka Spajića, zatim NSD, DNP, Demokrate i SNP, dok opozicija nije prisustvovala tom činu.
Dramatično usporeni pristupni pregovori
Đenero smatra da je brzina pristupanja naše zemlje Evropskoj uniji značajno drugačija nakon parlamentarnih izbora održanih 30. avgusta 2020. godine.
Preporučeno
,,Potpuno je očigledno da smjenom vlasti u Crnoj Gori 2020. godine pristupni dijalog nije ubrzan, nego je dramatično usporen. Sve važno je bilo obavljeno prije tog 30. avgusta. Jedino što se nakon toga dogodilo jeste da su otvorena tri pristupna poglavlja. Prema tome, nema nikakvog govora da bi sada proces pristupanja bio brži i efekasniji nego što je bio u vrijeme administracija DPS-a”, navodi Đenero za naš list.
