Video
“Čini mi se da je ovog puta ključnim akterima u Evropskoj uniji jasno da trenutna minimalna parlamentarna većina nije sposobna ni za kakav pozitivan zajednički program, ali da zajedno sistemski radi na rastakanju institucija države, kaže Đenero i dodaje da se zna da je većina aktera koji čine tu većinu odavno „izašla iz ormara” i da se zna da im je interes zatiranje svakog oblika državnosti i suvereniteta Crne Gore, a da je tokom svog mandata i Dritan Abazović izašao iz ormara i legitimisao se kao akter koji samo sprovodi politiku koju od njega očekuje gospodar Vučić i njegov režim u Beogradu, nije ni čudo da ta većina sistemski razara institucije.
To razaranje institucija, navodi Đenero, bitno se razlikuje od razaranja institucija koje je u Srbiji sproveo Aleksandar Vućić, koji je institucije razbijao da bi uspostavio samovlašće, dok je cilj crnogorskih razbijača razaranje same države.
“Usvajanje izmjena Zakona o predsjedniku važno im je zbog toga što je institucija predsjednika ostala kao jedina funkcionalna u Crnoj Gori,objašnjava Đenero, i dodaje da ideja da se ustavna ovlaštenja predsjednika derogiraju zakonom, koji se usvaja minimalnom većinom, a Ustav se, kao što znamo, usvaja dvotrećinskom većinom, govori o potpunom odsustvu i najmanje natruhe konstitucionalističke kulture u vladajućem bloku.
Predsjednik Đukanović, prema njegovim riječima, do sada se ponašao s puno skrupula prema ustavnim ograničenjima.
“Iako je svjestan da je zakonska izmjena predsjedničkih ovlaštenja protivustavna, iako je to de facto potvrdila i Venecijanska komisija, upozorenjem da se takav zakon ne pokušava izglasati u parlamentu, on ga je svejedno promulgirao, jer mu Ustav ne daje pravo na veto”, kaže Đenero.
Ipak moguće je, kako kaže, da će se oni koji su prešli na stranu protivustavnosti odlučiti i mimo procedure da imenuju novu vladu, ali je važno to što je i iz EU i iz SAD došlo jasno upozorenje da euroatlantski partneri takvu vladu ne bi tretirali kao legitimnu, a kako to izgleda, gospoda iz tri kolone, trenutno predvođena Dritanom Abazovićem, mogu pitati Aleksandra, ne Vučića, nego Lukašenka.
“Problem crnogorskih konstitucionalista i demokrata je u tome što je njihov manevarski prostor daleko ograničeniji od manevarskog prostora koalicije triju kolona – oni mogu gaziti načela državnosti, ustavnosti, zakonitosti, jer to nisu njihova načela”, jasan je Đenero.
Crna Gora, prema njegovim riječima, ulazi u vrlo rizično razdoblje, u kojem bi klijenti Aleksandra Vučića i Vladimira Putina mogli ugroziti evropski i euroatlantski identitet Crne Gore, a time i crnogorsku državnost i demokratski poredak.
Preporučeno
“Iako je svima u međunarodnoj javnosti jasno da se Crna Gora nalazi u prelomnom trenutku, nije još vidljivo da bi postojao pozitivan projekt, koji bi onemogućio da ti Abazovići, Lekići, Mandići, Medojevići ili kako se već zovu, budu zaustavljeni prije nego što pređu Rubikon i Crnu Goru gurnu s druge stranice razdjelnice demokratskog i totalitarnog poretka”, zaljučio je Đenero u razgovoru za portal Standard.
