Video
Konkretno – lider Ure Dritan Abazović likuje što je, kako kaže, na tim izborima Đukanovićev DPS doživio brodolom, a na državnom nivou traži od te partije da podrži manjinsku vladu na čijem čelu bi bio on, glavom i bradom. Ura, SDP i SD su bili zajedno na izborima u Ulcinju, a nekim visokim funkcionerima Abazovićeve partije smeta da ove dvije partije budu dio zajedničke manjinske vlade. Na izborima u Beranama SDP i Ura nijesu učestvovali na izborima, ali nijesu ni pozvali svoje glasače da glasaju za jedinu građansku opciju u ponudi koliciju DPS, BS i SD.
IZNEVJERENA OČEKIVANJA
Nakon pobjede kleronacionalističkih stranaka na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020. i devetnaestomjesečnog permanentnog razaranja građanske antifašističke države i njenih institucija očekivao se crnogorski odgovor – formiranje crnogorskog suverenističkog bloka. Međutim, suverenističke, građanske partije su propustile niz prilika da to učine. Pokazuje se da je priča o crnogorskom političkom bloku još uvijek samo na nivou – puste priče pa će i na predstojećim lokalnim izborima u Podgorici, Baru, Bijelom Polju, Danilovgradu, Kolašinu, Plavu, Plužinama, Pljevljima, Rožajama, Šavniku, Budvi i na Žabljaku, suverenističke partije ići u više kolona.
To i ne bi bilo ništa strašno, samo ako bi nakon izbora željele da se dogovore da zajednički ostvaruju programske ciljeve i ako budu u prilici formiraju vlast. Međutim, na primjeru Cetinja, kada DPS i SDP nijesu uspjele da se dogovore, već se partija Raška Konjevića zadovoljila podrškom Ure i Demokrata, uočljivo je da su zarad fotelja mogući raznorodni savezi.
Nije to bio prvi put da se na lokalnom nivou SDP udružuje sa političkim grupacijama koje su potpuno suprotnih programskih principa i opredjeljenja. Sjetimo se samo Kolašina 2014. godine, kada je ova partija na ponovljenim izborima na biračkom mjestu u Đuđevini glasovima DF-a i SNP-a skinula DPS sa lokalnog trona. SDP je bio 2017. u koaliciji sa DF-om, Demokratama i SNP-om u Herceg Novom, Kotoru i Budvi. U Tivtu je dajući manjinsku podršku grupi građana – otcijepljenom dijelu DF-a i Bokeškom forumu, odlučujuće doprinijela da nakon pune 24 godine DPS izgubi vlast u tom gradu.
Socijaldemokrate su, takođe, imale svoje samostalne izlete na lokalnom nivou. Međutim, nakon izbora su po pravilu, ulazile u koaliciju sa DPS-om. Jedino su u Plavu, nakon izbora 2018. i oni poslali Đukanovićevu partiju u opoziciju, ali se nijesu udruživali sa partijama suprotne programske orijentacije.
A KAD ĆE, NE ZNAMO
Politički analitičar Ranko Đonović za Pobjedu ističe da, sudeći po onome što je dosad viđeno, izgleda da će se veoma teško formirati suverenistički blok.
– Vjerujem da je to dobro. Dobro je zato što bi najveći dio vremena proveli u unutrašnjim svađama, uvredama, nadmudrivanjima a mnogo manje u korisnim i neophodnim reformama u društvu. Uostalom viđeli smo kako je to funkcionisalo u prethodnoj vladi i skupštinskoj većini – kazao je Đonović.
Osnovna podjela u Crnoj Gori, smatra on, je ona koja nas dijeli na naprednu prozapadnu, demokratsku, suverenu Crnu Goru i onu drugu suprotstavljenu ovim dometima.
– Politički lideri, koji vode političke grupacije jedne ili druge strane, potpuno su različiti i potpuno su isti. Po političkom cilju potpuno su različiti a po načinu upravljanja strankama, sujetama, ličnim interesima kao da ih je jedna majka rodila – naglašava naš sagovornik.
Na pitanje, kako je rekao, zašto suverenistički blok u Crnoj Gori nije još formiran odgovor postaje jasan kad poslušamo i pogledamo one koji se nalaze na čelo suverenističkih građanskih stranaka.
– Ne možete se oteti utisku da oni nijesu, u ovom teškom političkom trenutku evropske i crnogorske stvarnosti, dorasli poslu koji obavljaju, odnosno da oni tu stvarnost ne razumiju. Njihova velika olakšavajuća okolnost je što bi više od dvije trećine novoformirane suverenističke zajednice imali gotovo gratis 30 poslanika DPS-a. Pod uslovom da ono u šta se svi kunu – evropski i evroatlantski smjer države Crne Gore – bude neupitan. I pored toga izgleda da ovim našim umišljenim političkim gromadama ni to nije dovoljno, već je njihova lična pozicija njima važnija od svih nas pa i budućnosti države Crne Gore – ističe on.
Veoma su, kako kaže, zainteresovani da kadriraju u drugim političkim suverenističkim strankama, naročito DPS-u, a vrlo su nesposobni da se osvrnu u vlastitom dvorištu.
– Zato suverenistički blok nije još formiran a kad će ne znamo (kao u onoj seriji iz koje ne znamo da li je Đekna umrla, pa ni hoće li). Tako ne znamo ni da li će i kad se roditi suverenistički blok, smatra politički analitičar.
LOKALNI NIVO
Na prvi pogled, kako je kazao, reklo bi se da se na lokalnom nivou sukobi u suverenističkom bloku dešavaju kao i na državnom. Ali, navodi on, na drugi pogled reklo bi se da su sukobi suštinski potpuno različiti od državnog nivoa.
– Suštinski taj lokalni nivo i karakter sukoba zavise isključivo od ličnih interesa lokalnih lidera koji su nekada saglasni sa interesima na državnom nivou. Ponekad su, međutim, potpuno različiti od njih – rekao je Đonović.
Budemo li, kako je kazao, tražili logiku ili interese države odnosno građana Crne Gore u tim sukobima, nećemo je pronaći u djelovanju gotovo nijedne političke stranke.
– To dovoljno govori o dobrom ili lošem karakteru nas građana Crne Gore o čijoj se sudbini i budućnosti odlučuje. Da je to baš tako govore i zadnja dešavanja u odborničkoj grupaciji DPS –a u Kotoru. Koji su motivi i koja je nužda u Kotoru kod ovih DPS-ovih odbornika za sad se ne zna. Ipak neka vrsta ljubavi jeste u pitanju, bilo da je ona motivisana materijalnim interesom, bilo ljubavlju prema vlasti, novcu ili što god slično ali zasigurno čast se ne kupuje na taj način, smatra naš sagovornik.
Đonović ističe da, kakva god bila nova vlada, biće bolja od prethodne, jer gora ne može biti, pošto je ova po svom nastanku, pa i djelovanju, kleronacionalistička ali je i nesposobna, iskompleksirana, antievropska ili prosrpsko-ruska.
Preporučeno
– Dobili smo situaciju koja je uporediva sa najvećim prekookeanskim brodom gdje kapetan broda i članovi posade postanu nekvalifikovani lučki radnici koji se do tada nijesu nikad ukrcali na bilo kakav brod. Ovaj naš brod, ipak, vjerujem za sad nije još nasukan, ni potopljen ali s grebenima uz obalu nije svejedno – zaključuje Đonović.
