Video
O evropskim i antievropskim vrijednostima govorilo se i dan ranije, tokom burnog premijerskog sata.
O dešavanjima u Skupštini, porukama iz Izvještaja EK, te mogućim razlozima zbog kojih Evropska komisija, uprkos najavama ipak nije predložila sastavljanje Ugovora o pristupanju sa Crnom Gorom, za Portal Analitika govori politikološkinja i docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica, doc. dr Nikoleta Đukanović.
Proteklih 12 mjeseci pokazali hronične probleme u funkcionisanju Vlade i parlamentarne većine
Komentarišući sjednicu posvećenu premijerskom satu, sagovornica Analitike napominje da već duže vrijeme svjedočimo demonstraciji moći predsjednika Skupštine i aktuelne većine koja se nerijetko manifestuje u kršenju poslovnika, nepoštovanju procedura, onemogućavanju korišćenja mehanizama koji su na raspolaganju opozicionim partijama, a tokom posljednje sjednice, kako ističe, vidjeli smo i nepoštovanje premijera od strane Mandića.
„Ovaj posljednji, ali i mnogi drugi događaji pokazuju koliko EU vrijednosti u biti nijesu bliske značajnoj većini političkih partija, a mnoge od njih iz parlamentarne većine vješto glume da posjeduju i potencijal i volju da proces evropskih integracija napreduje. Jer, što proces bude više napredovao i što članstvo, zasluženo ili nezasluženo, bude izvjesnije, to će poluge moći političkih partija i političkih aktera, koje su bez izuzetka sklone korupciji, nepotizmu, selektivnosti i netransparentnosti, biti suženije”, podvlači Đukanović.
Ipak, kako ukazuje, geopolitički momenti idu na ruku Crnoj Gori, pa se realno stanje stvari kamuflira u velikoj mjeri.
„Proteklih 12 mjeseci rada Vlade pokazali su hronične probleme u funkcionisanju Vlade i aktuelne većine koji se ogledaju u kontroli medija, gušenju slobode misli, onemogućavanju rada civilnog društva i svih potencijalnih kritičara, neodgovornosti i netransparentnosti Vlade, izbornoj reformi na čekanju, narušenim odnosima sa susjedima, narušavanju imidža i reputacije u NATO savezu i međunarodnoj zajednici, daljoj politizaciji pravosuđa, sve intenzivnijem partijskom zapošljavanju i partitokratiji, neispunjenim predizbornim obećanjima i sl.”, naglašava Đukanović.
Prema njenim riječima, sve to se građanima olako pravda naslijeđenom DPS vladavinom, koja služi kao dobro opravdanje da se nastavi utabanim stazama poluautokratije i kompetitivnog autoritarizma.
Crnogorska administracija morala uraditi neuporedivo više
Sagovornica Analitike ukazuje da Izvještaj Evropske komisije ima nesporno bolju ocjenu od prethodnih, što je, kako napominje, bilo potpuno očekivano imajući u vidu činjenicu da je Crna Gora poslije višegodišnje stagnacije dobila pozitivan IBAR u junu ove godine.
„Međutim, to ne znači da je Izvještaj zadovoljavajući i da je u njemu konstatovan zadovoljavajući napredak Crne Gore u EU procesu. Isto kao što je Vlada i Ministarstvo evropskih poslova dovodilo u zabludu crnogorske građane da su ispunjena sva mjerila koja su se od nas očekivala za dobijenje IBAR-a (prećutkujući da su sva sporna mjerila ispregovarana da ne budu ispunjena do juna 2024. godine, te da budu prenesena u završna), slično ovih dana možemo čitati da je resorno Ministarstvo vrlo zadovoljno izvještajem ocjenjujući da sadrži sjajne ocjene u svim segmentima, u odnosu na prethodne izvještaje”, podvlači Đukanović.
Mišljenja je da će PES i ovaj izvještaj instrumentalizovati u političke svrhe i pripisati ga partijskom uspjehu, a ne državnom poslu.
„Ipak, treba konstatovati sljedeće: ovaj Izvještaj je mnogo bolji od prethodnog, ali ne toliko bolji i od izvještaja koje nam je Evropska komisija davala svih proteklih godina”, naglašava Đukanović.
Prema njenim riječima, dobro je da postoji jasna politička volja i podrška EU, ali i jasna orijentisanost prodemokratskih struja u Vladi, koje iako u manjini, pokazuju jasno opredjeljenje i stručnost da ovaj proces ubrzaju i uspješno završe.
„Međutim, činjenice da dvije trećine poglavlja imaju ocjenu „ograničen napredak“, da je četiri poglavlja dobilo manju ocjenu u odnosu na ocjenu iz prošlogodišnjeg Izvještaja, da je u tri poglavlja konstatovano da nije bilo nikakvog napretka, a da je čak trinaest poglavlja zadržalo gotovo istu ocjenu kao u prošlogodišnjem Izvještaju, ne ukazuju da je Crna Gora uradila dovoljno da bude zadovoljna i da Vlada sa pravom Izvještaj svrstava u impresivna dostignuća. Naprotiv, ovi podaci ukazuju da je crnogorska administracija trebala i morala uraditi neuporedivo više”, ocjenjuje Đukanović.
Uvjerena je da bi administracija i uradila neuporedivo više, da je oslobođena okova nedemokratskih političkih partija iz aktuelne većine, kao što su se oni, kako navodi, oslobodili okova DPS-a 2020. godine.
„Sa druge strane, činjenica je i da je parlamentarna većina uradila sve da se, kakvi takvi, takozvani IBAR zakoni usvoje u junu, a da su se nakon toga vratili svojim tradicionalnim temama zasnovanim na identitetskim podjelama, koje su krunu našle u čak nevjerovatnoj inicijativi za usvajanje Zakona o stranim agentima, ili na primjer izmjenama i dopunama Zakona o dvojnom državljanstvu. Takvih primjera koji vode naše društvo u autokratiju a ne u EU demokratiju je jako puno, ali ovaj Izvještaj nije tretirao period nakon dobijanja IBAR-a pa vjerujem da to objašnjava jasnu suzdržanost EU i njenih predstavnika kada je u pitanju ‘impresivni napredak Crne Gore’ na predstavljanju izvještaja”, ukazuje Đukanović.
Kako naglašava, mnogo lošiju sliku od impresija EU lidera predstavlja činjenica da je parlamentarna većina izgubila iz fokusa integracije i vratila se podjelama, identitetskim pitanjima, prebrojavanju članova i sabornika, gušenju nevladinih organizacija, kritičke misli i slobode medija, kao i narušavanju odnosa sa susjedima.
„Dodatno, ne treba zaboraviti da je pitanje kakav će odnos prema Crnoj Gori imati novi sastav EK, ali i države članice kojima proširenje Unije nije prioritet, što će sigurno otežati dalji proces pristupanja koji Crnu Goru čeka a koji je najzahtjevniji. I na kraju, nadam se da Vlada jasno čita Izvještaj, kada ga predstavlja kao partijsku alatku, da Crna Gora mora pokazati i rezultate u implementaciji reformi a ne samo u usvajanju strateških akata i zakona”, izričita je Đukanović.
Optimizam i kvaziposvećenost pretvorili se u surovu realnost
Informaciju da će Evropska komisija predložiti sastavljanje Ugovora o pristupanju sa Crnom Gorom objavio je portal Javnog servisa, a premijer Spajić ponovio tokom premijerskog sata. Međutim, evropski komesar Oliver Varhelji tokom predstavljanja izvještaja saopštio je kako nam je tako važan korak ipak daleko.
Đukanović ocjenjuje da je to jasna poruka Evropske unije, u odnosu na dešavanja nakon juna i dobijanja IBAR-a.
„Dakle, taj optimizam i (kvazi)posvećenost koju je većina usvajanjem zakona i imenovanjima pokazivala do juna je nestala, i pretvorila se u surovu realnost neodgovornosti, netransparentnosti rada političara, kršenja zakona i Ustava, gušenja slobodnog civilnog društva, politizacije i identitetskih podjela i omogućavanja uticaja vlasti iz Srbije i Rusije”, podvlači Đukanović.
Pitanje je, kaže, da li je inicijator takve odluke o brisanju odredbe o sastavljanju pristupnog Ugovora Evropska komisija, Savjet ili samo jedna država članica.
„Ali ko želi da shvati i realno čita Izvještaj, lako će razumjeti svrhu takve odluke”, naglašava Đukanović.
Spajić mnogo više naklonjen eksponentima Vučićeve politike
Govoreći o Spajićevim dominantno ignorantskim reakcijama kada je riječ o kritikama Evropske komisije, Đukanović ističe da premijer odavno pravi kompromise u odnosu na različite interese kojima je ugrožen.
„Sa jedne strane, pokušava da vlast održi napretkom u EU integracijama, svjestan geopolitičkog momenta i istorijske šanse koju EU daje Crnoj Gori bez obzira na zasluge, ali sa druge strane je mnogo više naklonjen i usmjeren ispunjavanju uslova predvodnicima većine u Parlamentu, odnosno eksponentima Vučićeve politike u Crnoj Gori”, podvlači Đukanović.
Paradoksalno je, kako naglašava, da jednu državu vode u EU političari, odnosno čelnici, kojima je ulazak u neku od država članica te Unije zabranjen.
„To govori gotovo sve o stvarnim kapacitetima i volji i većine i premijera Spajića da sa antievropskim politikama ne može praviti kompromise. U odnosu na to se ponaša i kada komentariše narušene odnose sa susjedima, posebno sada već teško popravljive odnose sa Hrvatskom, a jasno je i da se miri sa sve većim urušavanjem demokratije i vladavine prava u Crnoj Gori”, ocjenjuje Đukanović.
Kada je govorio o upozorenjima zbog niza nezakonitih imenovanja Borisa Raonića za generalnog direktora RTCG, Spajić je mišljenje inspekcije rada faktički stavio iznad sudskih odluka. Sagovornica Analitike ukazuje da je slučaj Raonić jedan od najeksplicitnijih pokazatelja odnosa politike i prava u Crnoj Gori, koju, kako ističe, premijer i te kako podržava, samo da bi zadržao većinu odnosno vlast.
„Ali je neobjašnjivo da jedna država u kojoj većina može usvojiti bilo kakav zakon, u kojoj se sudske odluke ne poštuju i u kojoj je došlo do narušavanja vladavine prava u ovoj mjeri dobija pozitivan IBAR”, naglašava Đukanović.
Koketiranjem sa očekivanjima Beograda Crna Gora narušila kredibilitet u međunarodnoj zajednici
Sagovornica Analitike podvlači da je Crna Gora, zahvaljujući koketiranju sa očekivanjima Beograda od naših vlasti, uspjela da naruši kredibilitet i ugled u međunarodnoj zajednici, posebno u NATO-u.
„Vjerujem da svaka država koja teži EU članstvu i kojoj je članstvo u NATO-u važno ima ambasadora i adekvatan pristup politici diplomatskog predstavljanja u organizacijama. To sa Crnom Gorom nije slučaj”, napominje Đukanović.
Kako naglašava, da su toga svjesni i strani partneri, pokazuje i odnos međunarodnih predstavnika prema članovima Parlamenta i Vlade.
Preporučeno
„Jedan od tih primjera je upravo posjeta delegacije Evropskog parlamenta koja je učestvovala na sastanku POSP-a”, zaključuje Đukanović.
